Zrak koji udišemo

 

1. Uvod. Nastavljam obradu Globalnog ekološkog pregleda „GEO-7“, iz posta za prosinac 2025. g. Ovim postom djelomično obrađujem poglavlje br. 3 (Zrak) iz tog UN izvještaja. Planet se suočava s globalnim, međusobno povezanim okolišnim krizama: klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i degradacije zemljišta, te zagađenja i otpada, koji na složene načine utječu na Zemljinu atmosferu, predstavljajući prijetnju održivom razvoju i životu. U tom su poglavlju sakupljene reference svjetskih podataka iz oko 300 znanstvenih radova.

2. Sadašnje stanje. Znanstvenu analizu okoliša treba početi od zraka bez kojeg čovjek ne može živjeti duže od nekoliko minuta. Čovjek teži čistom zraku, ali vanjski zrak nije čist, zbog emisije mnogih štetnih tvari koje potječu od munja, vulkana, šumskih požara, pješčanih oluja, morske soli, grijanja i hlađenja zgrada, uzgoja stoke, poljoprivrede, naftnih i plinskih postrojenja, industrije, elektrana, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, spalionica smeća, aviona, brodova, automobila, kamiona, autobusa, motocikala.

Globalna emisija staklenički plinova od 1850 do 2023 godine (GEO 7) 

Dobro je utvrđeno kako je, globalno gledano, 99 % svjetske populacije izloženo štetnim razinama onečišćenja zraka. Zagađenje vanjskog i unutarnjeg zraka ima kombinirani učinak na zdravlje čovjeka. Trendovi onečišćenja vanjskog zraka znatno se razlikuju ovisno o onečišćujućoj tvari i regiji. Svjetske globalne koncentracije PM_2.5 neznatno su se smanjile od 2000. do 2019. g., ali su se povećale u Južnoj Aziji. Svake godine zagađenje vanjskog i unutarnjeg zraka ima kombinirani učinak na smrtne slučajeve.

U izvještaju GEO-7 navode se podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o tome kako je 2005. g. dnevna koncentracija lebdećih čestica PM₁₀ iznosila 50, dok je 2021. dopustiva koncentracija bila 45 μg/m³. Godišnja granična vrijednost lebdećih čestica 2005. g. PM₁₀ iznosila je 20 μg/m³, dok je 2011. spuštena na 15 μg/m³.

Analiziramo li zrak u Zagrebu 21. siječnja 2026. u 10 sati, lebdećih čestica PM₁₀ bilo je 79,68 μg/m³, što se može iščitati iz mjernih podataka koje emitira automatska stanica broj 1, pa možemo zaključiti da je zrak ocijenjen razinom Indeksa LOŠE.

https://meteo.hr/kvaliteta_zraka.php?section=podaci_kz&post=Zagreb%201&id_komp=259&komp=lebdece%20cestice%20(%3C2.5um)

Na Božić 2025. i početkom 2026. godine padao je snijeg koji smo dugo iščekivali. No u Zagrebu, 20 km od našeg mjesta stanovanja, snijeg nije padao za što su, po mom skromnom mišljenju, „krive“ lebdeće čestice.

3. Povijesni podaci. U projektu „Smanjenje lebdećih čestica PM₁₀“, koji je za grad Zagreb izvodila tvrtka EKOINE, navodi se kako je 2006. godine u zapadnom djelu Zagreba došlo do pogoršanja kakvoće atmosferskog zraka, zbog povećanja koncentracije lebdećih čestica PM₁₀. Uzročnici emisije tih čestica su: prometala 32 %, građevinski radovi 25 %, toplane 22 % i kućanstva 17 %, navodi se u tom projektu.

Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku propisana je za lebdeće čestice dnevna granična vrijednost u iznosu od 50 μg/m³ , dok je godišnja granična vrijednost 40 μg/m³[1].

Unutrašnji zrak isto nije čist, a više o tome možete pročitati u blogu iz 2012. g.:

Najefikasnije je  čišćenje tepiha od prašine i prljavština  pomoću snijega. Mnogo je izvora onečišćenja  zraka u zatvorenim  prostorima; pušenje, gnjide, prašina, pljesan,  otapala i tvari  koje se unose izvana na odjeći i   obući. 

https://ekovalen.blogspot.com/2012/04/tko-koristi-zrak-kao-smetliste.html

JK siječanj