Rang liste, gospodarstvo, ekologija, nogomet

Danas je u medijima vodeća vijest , kako se protestira u preko 70 zemalja, gdje ljudi viču bogatašima i velemožnima: DOSTA . Parola je "srušimo" centar trgovanja dionicama u NY tzv Wall Street. No, lako se ruši „kuća“ znamo li napraviti bolju? Gdje smo mi tu?

Svjetski ekonomski forum, Word Economic Forum je napravio rang listu gospodarstvene konkurentnosti tzv The Global Competitiveness Index 2011–2012 za 142 države. Hrvatska je na 76 mjestu, ukupno mjereno prema 133 mjerila (indikatora) koja su razvrstana u 12 grupa ili stupova. Statističari bi rekli, plasirali smo se malo ispod prosjeka. U nekim mjerilima smo jako nisko plasirani i to; prema troškovima poljoprivredne politike (Agricultural police cost) na 137 mjestu , opseg i učinak oporezivanja (Extent and effect of taxation) na 140 mjestu, u suradnji između poslodavaca i radnika (Cooperation in labor-employer relations) na 134 mjestu od 142 države. Bolji smo smješteni prema slijedećim mjerilima; infrastruktura .(ceste, Internet, mobiteli) te po školstvu, i zdravstvu , Po tim mjerilima smo u prvoj četvrtini rang liste.

Na vrhu rang liste su Švicarska, Singapur, Švedska, Finska, USA, Njemačka itd. U tom izvještaju koji ima 544 stranica čitam, kako izgledaju dugovi bogatih država, primjerice tzv G-7 država – Japan je dužan prema GDP-u 220%, Italija 119% USA 91%, Francuska 84,3% Kanada 84% Njemačka 84 % i UK 77,2% Malo nas tješi kako smo mi također dužni , kao i ove zemlje od 101,5% prema GDP-u ili kako mi kažemo BDP. No razlika je velika, jer su G-7 zemlje naši vjerovnici, a njihov novac, kojeg si sami štampaju je svjetska valuta. Očito je, kako se mora preispitati (optimirat) veličina naše agregatne potrošnje, ili konzumizam u gospodarstvu, iako je to preduvjet povećanja GDP.

No postoji i druga rang lista http://epi.yale.edu/Countries koja se zove „Indeks učinaka ili utjecaja na okoliš“- Environmental Performance Index (EPI) kojim se procjenjuje, koliko se uništava okoliš i zdravlje ljudi zbog proizvodnje i potrošnje ljudskih dobara.

Učinci na okoliš kratica -EPI rangirani su za 163 zemlje sa 25 pokazatelja ili indikatora s kojima se opisuje oko desetak politika i kategorija koje obuhvaćaju: zaštitu okoliša, zdravlje ljudi i vitalnost ekosustava Po toj rang listi smo na 35 mjestu s 68,7 poena od 100. Velike ekonomske sile su ovako poredane: Njemačka na 17, Italija na 18 mjestu dok su USA na 61 mjestu, Rusija na 69, Kina na 121 , Indija na 123 mjestima. Vodeće zemlje su Island, Švicarska, Kostarika Švedska. Iznad nas su Albanija i Srbija a ispod nas Slovenija i BIH i Makedonija. Rang lista se dobila da su EPI indikatori bodovani i računani ovako: utjecaj na promjenu klime 25%, poljoprivreda 4,2% ribolov 4,2 % bioraznolikost 4,2% ,vode 4,2% ,utjecaj okoliša na zdravlje 25%, onečišćenje atmosfere 12,5% utjecaj pitke vode na zdravlje 12,5 %. Naročito negativno na zdravlje u našim prilikama djeluje u atmosferi visoke koncentracija sumpornih i dušikovih oksida te ugljikovodika. Ti štetni plinovi utječu na zdravlje dišnih organe te su uzročnici alergija kod ljudi naročito kod djece. Oni potječu od emisija ispušnih plinova iz automobila . Svaki treći Hrvat ima auto?! U našim prljavim gradovima, svi se vozimo po principu jedan auto jedan vozač. Može li se to promijeniti biciklom, javnim saobraćajem ili pješačenjem? Na slici , slikano u podne u Zagrebu, vidi se prazna biciklistička staza i prometnica ispunjena kolonama automobila.

Ovi podaci su dio eko-pismenosti koje valja uzeti u obzir kada se želi poboljšati vladanje potrošača, gospodarstvenika i političara, da bi se dobilo dobro i zdravo društvo. Ali mediji nas “dresiraju“ kako je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu. Pogrešno se radujemo, jer smo u nogometu na 9 mjestu prema FIFA rang listi. Jasno, sada svi strahujemo hoćemo li pobijediti Turke za kvalifikaciju na „Euro 2012“ ,što će biti „tragedija“ ako se ne plasiramo. Tada ćemo u novinama vidjeti plač igraća i jednog dijela publike.