Rad nedjeljom

Tema, rad nedjeljom se raspravlja kroz različite političke, ekonomske, teološke, svrhe i namjere. Neki dan je Zakon oko rada nedjelom bio ponovo na dnevnom redu na Saboru. Ne stoji teza, oko rada nedjelom, jednog zastupnika, kako se „popovi“ bore za ljude (vjernike) da bi došli u što većem broju na misu. Na redovite mise, išlo je i ide u prosjeku oko 8 do 12 % stanovnika ove države i to onda, kada se nedjelom nije radilo za vrijeme Jugoslavije i sada kada postoji samostalna država Hrvatska.

Oko rada nedjelom, pisale su se peticije , žučno se raspravljalo na svim razina društva i onda je Ustavni sud „presudio“: trgovački lanci mogu raditi sve nedjelje u godini, a ne samo za vrijeme turističke sezone. Ustavni sud Njemačke nije dopustio rad nedjelom, dok njemački i ostali trgovački lanci rade kod nas i nedjelom????.Argumenti Ustavnog suda nisu bitni za moju diskusiju, glede rada nedjelom, iako bi bilo korisno, da se na javnoj TV sučele argumenti njemačkog i našeg Ustavnog suda .

Ovaj post ima ekološke temelje o prekomjernom iscrpljivanju izvora (resursa) života na Zemlji, a dakako i kod nas.

Iracionalno zamislite da je naša Zemaljska kugla za jednu sedminu veća od postojeće, onda bi ona imala dulju putanju oko Sunca, njezin put bi duže trajao, i imali bi osam dana u tjednu. Trgovački lanci sigurno bi i taj osmi dan radili, jer im je profit glavno načelo poslovanja.!

Biblijsko načelo da se čovjek , pa i životinje moraju odmarati nedjeljom sedmog dana u tjednu, vjerojatno je nastalo da se i Zemlja malo „odmori“ od čovjeka, ili da se sačuva stablo života kao to piše u Knjizi postanka (Post 3,23) . Nedjelom naši djedovi nisu išli volovima orati, ali su ih nahranili i napojili.

Trgovci i bankari iz USA, EU ili bilo koje države svijeta, njih nije briga, koliko će se u nas potrošiti više struje ,vode i koliko će se onečistiti zrak u gradovima, zbog sedmodnevnog punog pogona njihovi robnih kuća. Narod je s modernim marketingom „zaražen“ konzumizmom i često kupuje samo zbog kupovanja-stvari, koje mu i nisu nužne i time zadužuje svoje unuke. Prema našoj kupovnoj moći, možda su za „šoping“ i četiri dana previše. Naša je baka pekla kruh jednom tjedno, a sada robne kuće moraju imati topli kruh i nedjelom. Hladnjaci, rasvjeta i peći troše električnu struju. Kada se koristi električna struja, onda se zbog pretvorbe i gubitaka 2 kWh energije „ bace“ u zrak, kao onečišćenje prostora, a samo se jedan kWh iskoristi.

Da bi čovjek bio eko pismen, mora znati objasniti svojem djetetu razliku između ići nedjeljom „šopingirati“ ili ići u prirodu, da ne kažem u crkvu. Moja bi pokojna majka, rekla možda nam Bog neda i kišu kada nedjeljom radimo(!?) Naime, postoje stručnjaci koji tvrde kako je čovjek „sprčkal“ klimu.

Moramo se zapitati kakvog to čovjek stvaramo kada se uništavaju milenijske tradicije života? Sedmi dan je slobodan i za trgovkinju kao i za Ustavnog suca i Zastupnika u Saboru , zar ne!, Težimo k većem BDP-u onda će biti i veći standard , bližimo se materijalističkom raju. Kritički gledano, konzumizam pokušava stvoriti na Zemlji fiktivni raj., Isto valja prihvatiti poruku kako ekonomski pokazatelji u državnom gospodarstvu - kao što je bruto nacionalni proizvod (BNP) ili bruto domaći proizvod (BDP) - prikazuju kvantitetu, ali ne i kvalitetu poslovnih aktivnosti u zemlji. Danas postoje i drukčiji pokazatelji dobrog gospodarenja. Izdvojit ću samo dva, tzv. „pravi indikator napretka“Genuine Progress Indicator GPI i „ljudski razvojni indeks“ Human Develoment Index HDI, koji pokazuju i kvalitetu života kroz socijalne, inovativne ili ekološke vrijednosti