Gubimo li suverenitet ulaskom u Europu?

Danas 9.12.200 su Predsjednik J.Josipović i Predsjednica Vlade J.Kosor potpisali važan dokument u Belgiji Ugovor o priključenje Europskoj Uniji.

Jesmo li veseli ili nismo , hoćemo li na referendumu glasovati za tu opciju, ili ne? Pitanje, koje si svi postavljamo. Moja razmišljanja su ovakva:

1. Prije 100 godina pojam državnog suvereniteta je bila površina zemlje i mora, koja je omeđena državnom granicom i koja se čuvala s vojskom. Površina državne zemlje je bila zbir površina njiva,oranica , livada,pašnjaka i šuma. Između njiva su postojali kameni međaši, koji su označavali s mejašima, vlasništvo- suverenitet- nad svakom parcelom "gruntom"upisanom u sudsku knjigu, zvanom gruntovnica. Državni suverenitet je bio skup suvereniteta, svih domaćinstava ili porodica jedne države. Dakle, seljak je orao svoju njivu s konjem, koji je zapravo sunčanu energiju preko trave koristio za sjetvu. Na njivi mu je rasla i konoplja za odjeću, koža od stoke ili svinje bila mu je obuća, a ostali dio grunta, koristio je za hranu i izgradnju nastambi. Ovo izgleda malo pučkoškolski uvod, ali je to temelj od čega treba gledati današnji suverenitet jedne male države kakova je naša domovina.

2. Dolaskom industrijskog načina života koje se razvio u zadnjih 100 godina radikalno se mijenja i suverenitet države. Energija koju koristimo za život stvorila je od nas običnih ljudi "bogataše" za koje radi 52 "roba" ili preračunati se može dalje, svaki građanin RH troši godišnje 23 000 kWh primarne energije. E, te energije, nema više dovoljno na našim njivama i zato smo ovisnici od energije koju uvozimo. Onaj koji je ovisnik od uvoza nije više slobodan i nema više 100%- tnog suvereniteta nad prostorom u kojem živi. Lijek, kojeg koristim, nije proizveden u našoj zemlji, pa me i to čini ovisnim od stranih tvrtki. Danas čitam na Internetu, kako čitavom kuglom zemaljskom vlada, pomoću globalizacije oko 147 velikih Multi nacionalnih korporacija.

3.Blagoslov hrvatske zemlje jesu polja. Žuljevi orača donosili su svake godine stostruke plodove što lijepo prikazuju slika, koja je slikao Augustin Frajtić prije oko 80 godina. Razvijene zemlje otrovale su svojom "industrijskom poljoprivredom"oko 40 % podzemnih voda. Pitanje je kako ćemo se mi postaviti prema tom problemu i kod glasovanja mora se voditi briga upravo o tlu, na kojem nam "raste" kruh. To nije politička parola to je stvarnost. Eto tu nam treba ta eko pismenost. Svi govore u EU o povratu na organsku poljoprivredu, zbog podzemnih voda, a konji i stoka nam trebaju za stajski gnoj, koji je prvi uslov za takovu poljoprivredu.

4.To ne znači, da ćemo opet orati s konjima , no negdje bi to mogao biti i seoski turizam. Ali pogledajmo kako uludo trošimo naš suverenitet na konzumiranje svega i svačega, što nam zapravo uopće nije potrebno. BDP nije jedino mjerilo napretka jedne zemlje. Naš starci stvarno nisu svaku godinu mogli kupiti jednu kravu ili izgraditi jednu nastambu. Nas građana RH ima 80 stanovnika, a prija 100 godina bilo nas je 78 po četvornom kilometru. Težimo imaginarnim radnim mjestima za koje nemamo sposobnosti ni kapitala. Prava industrijska radna mjesta koštaju od 1 do 3 milijuna Eura.!!??

"Tamo gdje su blještave palače, polja su zarasla korovom , a žitnice su prazne" rekao je davno Lao Tse .