Češnjak i globalizam

Borislav Škegro piše u „Večernjaku“ u  svojoj  kolumni  „Ekonomija ekonomistima“    pod naslovom  „ Igrati nam je po globalnim pravilima“,  gdje  objašnjava utjecaj globalizma na naše gospodarstvo.  Citiram dvije njegove rečenice, koje su  meni dale povoda, da pišem ovaj post. Prva rečenica glasi: “Koliko puta ste se začudili  spoznavši da mnogo toga što danas kupujemo u našim trgovinama ima uvijek istu zemlju porijekla -Kinu. Od bijelog luka preko vrtnih garnitura do elektronskih  uređaja“. Podvukao sam bijeli luk koji se uobičajeno naziva  češnjak. Češnjak  je ne zaobilazni dodatak ,konzervans  ili začin za većinu jela od  povrća i mesa, a služi i kao lijek protiv krvnog  tlaka. Moja majka u dubokoj starosti uzgajala ga je u svom vrtu i ozimi i jari češnjak. Trenutačno, cijena domaćeg crvenog češnjak  je  40 kn/kg,  a kineskog bijelog 20 kn/kg  na polici istog prodavača povrća u Samoboru. Velika razlika u cijeni između  kineskog i domaćeg češnjaka uklapa se u drugu  Škegrinu rečenicu: „Zato mi infantilno  zvuče kod nas često  izgovorene fraze o zaštiti nacionalnih interesa“.

Pokušajmo se sučeliti s ekološko-gospodarstvenim  argumentima navedenom mišljenju i pitajmo se, po kojim to globalnim pravilima moramo igrati i usput si definirajmo pojam globalizacije? Ako  globalna pravila dopuštaju samo uvoz češnjak na kredit, a ne i uzgoj češnjaka onda se pitajmo gdje smo  izgubili mudrost naših djedova.

Počnimo od elementarnih  znanja i iskustava.  Teorija i praksa uzgoja češnjaka u Kini, gdje je poznat već 4000 godina, može se uzeti da je ista kao i kod nas. Broj sunčanih i kišni  dana  tlo i ljudski rad (eksergija)   mogu se uzeti kako su  približno jednaki.  Naime, uzmimo kako je dnevno globalno zračenje 4 i 5 kWh/m²  od proljeća do jeseni na horizontalnu plohu vrta isto u Zagrebu i u Kini , što je važno jer češnjak „voli“ osunčane vrtove . Na uzgoju češnjaka http://www.komora.hr/?page=savjeti,17,152 može se zaraditi oko 2000 €/ha s dohotkom od 6000 €/ha. Prinosi se kreću od 0,175 kg/ m² do 0,5 kg/m² . Prema statistici  češnjak se kod nas proizvodi na oko 3000 ha.

Pretvorba energije u materiju-češnjak je ista u Kini u nas. Termo-kemija i biologija  nas uči kako se kroz fotosintezu u biljkama pomoću  vode i ugljičnog dioksida stvara glukoza i kisik ,što su  goriva za disanje u našem tijelu i glavni sastojci biomase koja prekriva naš planet. Kada se uđe u suvremene robne kuće koje danas imaju  oko 40000  proizvoda, skoro svi proizvodi, osim oni na bazi plastike , stakla i metala koriste sirovinu C₆H₁₂O₆ glukozu. Ona je produkt fotosinteze.

Za kemijsku reakciju razlaganje vode H₂O na kisik i vodik s tehničkim uređajima, potrebno je imati temperaturu oko 5300 K.  No, u  ćelijama biljaka nalaze se sićušni generatori ili centrale (kloroplasti,klorofili) gdje se te foto-kemijske reakcije  odvijaju kod obične okolišne temperature. Dakako ,  u ljudskim    ćelijama  postoje isto male „ električne  centrale“  koje se nazivaju mitohondriji u kojima se  razlaže glukoza  prilikom disanja čime se dobiva  energija u našim  mišićima.

Energiju za tu reakciju daje sunce i to 2805 kJ/mol.  Raslinje na našem planetu apsorbira  godišnje tu energiju i stvara  6x10¹⁴  kg  glukoze ili neke  druge biomase. . Globalno sunčevo zračenje na naše tlo  i s time prinos češnjaka valja promatrati kao „nacionalni interes“ jer je to baza za stvaranje proizvoda –češnjaka i stvaranje novog radnog mjesta.

Sunčeva energija koja je uskladištena godišnje u korisnoj formi biomase naše planete  je samo 10¹¹ kJ ili 1,162 10⁸ kWh. No, čovječanstvo godišnje troši energije  3x10¹⁷  kJ ili 3,4810¹⁴ kWh , a to je tri milijuna puta  više nego što nam sunce dostavi  kroz biomasu. Ono što je danas važno za nas, jest - milijune godina uskladištena biomasa pretvorena u mineralna goriva   koji mi sad nemilice trošimo kao primarni izvor energije. [1]

Kinezi troše energiju  od mineralnih goriva  u vrijednosti od 0,16 MJ za 1 tonu npr. češnjaka po kilometru,  da ga dopreme brodom  u Europu. Grubom računicom može se dokazati, kako transport skladištenje i distribucija  češnjaka do nas košta oko 5-6 kn / kg. Češnjak  (mnogi proizvodi npr strojevi za berbu vezani uz  njega) nude se na 248  Internet stranica  na portalu www.alibaba.com . Prosječno se cijene za bijeli  češnjak kreću oko FOB  600 $/t, dok je ružičasti  skuplji i košta i do 2000 $/t. Preračunato utovareni češnjak na brod (FOB) košta  0,6 $ x 6 kn=3,6 kn/kg . Dovezen češnjak u Hrvatsku na veliko trebao bi koštati oko 10 kn/kg.

Kinez ili Hrvat treba približno istu energiju mišića kod uzgoja češnjaka, iako postoje i strojevi za sadnju i berbu češnjaka.  Naime, povrtlarstvo traži dosta ručnog rada u kojeg se mogu uključiti starije osobe (umirovljenici?) i djeca starija od 12 godina. Kina ima 5970 $ dohodak po stanovniku te 4,3% nezaposlenih ljudi . Mi imamo  veći dohodak 17660 $ po stanovniku,  ali i 18 do  20% nezaposlenih radni ljudi. Mnogi Kinezi su zaposleni vjerojatno na uzgoju  češnjaka, jer ih ima 41%  ,dok nas ima svega 6%, u poljoprivrednoj djelatnosti. Ekonomisti bi rekli pa ne možemo ljude iz grada  koji  čine 70% žitelja naše zemlje prisiliti da uzgajaju češnjak. Ja pitam njih kako stvoriti jeftino radno mjesto?  

Priznajmo,   kako o povijesti i kalkulacijama troškova u gospodarstvu kineskog društva znamo relativno malo. Ekonomisti moraju spoznati, kako tako jeftino  Kinezi proizvode  češnjak u odnosu na nas. Možda ovi podaci izvađeni iz jednog  bloga mogu pomoći. Počevši od 2006 godine  kineska Vlada ukida prikupljanja poreza od seljaka. To je prvi put u više od 2600 godina kineske povijesti, da se ukida  porez  seljacima i izjednačuju ih s radnicima u gradovima. Ili, svima nam je poznat slogan kineske gospodarske reforme „Bijela ili crna mačka, dobra je  ona, koja lovi miševe “ . No taj slogan  odriče vrijednost morala u poslovanju,  te isključuje zaštitu okoliša. U Kini ne  manjka izvrsnosti kod političara, inovatora, znanstvenika, inženjera i umjetnika. Oni su marljivi i izdržljivi radnici , strašno su sebični i  svi žive pod stresom „umri ili rasti“. Pretpostavimo kako nema poštene trgovine u „globalnom selu“ od Kine do nas, što bi trebalo biti prvo pravilo koje moramo pomno paziti u globalizmu. Postoji  međunarodni  pokret    www.maketradefair.com koji djeluju pod sloganom: 'učinimo trgovinu  poštenom', (Make trade fair), sa željom da se izgradi pokret, koji bi bio kao oni, koji su doveli do rušenja aparthejda, zabrane upotrebe nagaznih mina i znatnog pomaka u  smanjenju dugova zemalja Trećeg svijeta. Čitajući na Internetu  pravila i preporuke „odvjetnika globalizacije“, WTO, MMF i Svjetske banke,   ekonomisti malih gospodarstava,   moraju pronalaziti i druga znanja i pravila igre. Uvijek smo „navijali“ za miša koji se u Diznijevom  crtiću  bori na život i smrt s mačkom. Meni se taj crtić čini kao dobra slika ili definicija pojma globalizacije. Mali miš je uzgajivač češnjaka , a mačak je  naš uvozni lobi u suradnji s  Kinezom.  

Konflikt za naše gospodarstvo, gdje se vidi kako je moj prodavač  povrća postao „niša“  za kineski češnjak, objašnjava se  znanstveno s tzv „dugim repom“ koji je detaljno objašnjen na portalu: http://hr.wikipedia.org/wiki/Dugi_rep

Pojam „dugi rep“  je dio statističke  funkcije,  koja je poznata kao Pareto načelo ili pravilo „80/20“.   Paretovo načelo navodi, kako  npr. 20 % proizvoda na tržištu, često puta stvara financijski   80 % ukupne prodaje. Ili 80% proizvoda koji čine „dugi rep“ u statističkoj funkciji čine financijski samo 20% udjela  prodaje.  Ovo načelo  se može shvatiti preko drveta  čiju  80% masu vidimo u  stablu i glavnim korijenima,  dok 20%  mase otpada  na sitno korijene, koji na  krajevima imaju fine dlačice za apsorpciju hrane i vode. Ovdje je  drvo   slikovito proizvodnja kineskog češnjaka, čije  male dlačice korijenja su doprle do police mojeg prodavača povrća.  Prema teoriji „dugog repa“ te fine  tanke dlačice korijena postaju sve dulje i  deblje i kao „korov“  unište domaću proizvodnju  češnjaka.  Vjerojatno, kineski proizvođači češnjaka koriste   koncept „dugog repa“ za prodaju u našoj zemlji. Sinergizam kineskih seljaka s  računalnim programerima i IT stručnjacima  koristeći  znanja Amazon.com  prodaju češnjak slično  prodaji  knjiga čija cijena je 1$. Dohodak od velikog broja naslova jeftinih  knjiga sve više raste. Bolje je  imati mnogo malih kupaca nego jednog velikog. Sanjam kako se udružuju mladi programeri  s uzgajivačima  češnjaka i kako zajedno stvaraju nova radna mjesta!!

Koja to globalna pravila trebamo poslušati od 200  korporacija  čija  ukupna ekonomija  premašuju kombiniranu ekonomiju 182.države???. Možemo li koristiti naše tlo, ljude i dnevno globalno sunčevo zračenje za uzgoj češnjaka? Naime, možemo li   izvesti češnjak u Kinu i od njih kupiti za protu vrijednost  računala ili solarne ćelije, koje su isto najjeftinije u svijetu?. Kinezi prodaju i Vijetnamski češnjak zašto ne bi i naš! Znam, kako  to izgleda kao  paradoks.  Ali na mnogim paradoksima se grade noviteti i novi proizvodi koji su uzrok novih  radna mjesta.

Kada žitelji sela Ljubotovica http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/64331/Default.aspx  kraj Trogira slave u kolovozu „dan češnjaka“, onda je to  vrijedno  za zaštitu kao nacionalni interes i zaštita vrijednosti bio-raznolikosti našeg ružičastog češnjaka i baštine  njegova uzgoja. Čuvajmo domaće iskustvo  i zbog opasnosti novih biljnih bolesti s uvozom kineskog  češnjaka?  . Država mora  štititi svoj narod od bilo kakovih lopovluka i  zaraza.

Valja citirati bogatog  Warrena Buffeta: „Ne troši novac koji nemaš. Krediti, zajmovi  su izmišljeni od strane potrošačkog društva“ . Ili ja  ću ga parafrazirati :Ne troši novac koji nemaš da kupuješ  češnjak kojeg možeš u svojem   vrtu ili dvorištu i to u Zagrebu uzgojiti. Češnjak je proizvod  čiji uzgoj može stvoriti  mnoga nova radna mjesta za 330000  nezaposlenih Hrvata i oko 500 000 mladih penzionera koji uzgajaju „kulturu pijenje kave“.

---

[1] Atkins   P.W.  Jones Loretta :  Chemistry  Michell Russel Julet USA  2000 g Str 244