L(IJ)ENO

   

Karamarko je rekao: "neki  Hrvatsku doživljavaju kao svoje leno". Išao sam gledati u rječnik  pravilno značenje riječi leno. Leno znači:: "u feudalizmu zamišljeni posjed dobiven od vladara na uživanje". Od  državnih dužnosnika do nas umirovljenika, svi pomalo smatramo svoje dobivene pravice kao LENO. Ali što  će ti pravice koje si i pošteno stekao, kada nema novaca u "blagajni vladara". Naše postindustrijsko   društvo  je postalo , povijesno gledano,  neprilagođeno novim zahtjevima gospodarenja i možda je  LIJENO. Post-industrijsko društvo je koncept u ekonomiji,  koji opisuju kako  uslužni sektor proizvodi više bogatstva nego industrija  ili proizvodni sektor.

Naime, ekonomska i ekološka kriza, kojoj je uzrok moralna kriza, prisilit će nas, polako ili brzo  na odricanje stečenog LENA. Mirovinski izdaci  iznose 10,6 % bruto društvenog proizvoda, a svega 18 % umirovljenika ostvarilo je mirovinu s punim stažem od 40 godina. U postindustrijskom  društvu    su potrebna  neka nova pravila gospodarenja.    Većina radnih mjesta  u USA se  nalazi  u tercijarnom gospodarstvu:  usluge  ,trgovine i  banke. U RH  postoji  velika sličnost , glede vrste (ne) zaposlenosti s bogatim  zemljama.  Aritmetički gledano mora se povećati broj radnih mjesta  u sekundarnim i primarnim  granama gospodarenja,  kako bi se  smanjila  nezaposlenost. Lako reći nimalo lako objasniti i postići.

Volimo gledati gdje se nalaze naši sportaši    na nekoj  domaćoj ili međunarodnoj sportskoj ljestvici. Opterećeni smo nogometom (vidi tisak i TV) i plašimo se kako  ćemo proći na EURO 2012. Čitali smo često  uz kavu, točne sportske ,  ali nevažne egzistencijalne  podatke. Gol je pao u 17 ili onaj od Turske u 122  minuti!.

Isto, ako ne i više, treba nas interesirati, kako smo stajali 2011. na Europskoj ljestvici izvrsnosti  ili koliko smo  bili uspješni u inoviranju. :  http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/files/ius-2011_en.pdf .

Na Europskoj ljestvici izvrsnosti  od 35 europskih država nalazimo se na 25 mjestu sa zbirnih 0,310 indeksnih bodova.  Prvak je Švicarska s 0,833 dok je Turska na posljednjem mjestu s  0,213 bodova. Ako se izvještaj od 100 strana temeljitije pogleda, onda se vidi kako smo ostvarili vrlo malo bodova  u  intelektualnom vlasništvu  0,085 (patenti, žigovi) dok  uopće nismo tako loši kao inovatori s 0,404  bodova. Relativno smo dobri, od ostalih  25 indikatora,  kao što su:  obrazovanje , znanstveni  rad i ljudski resursi.

Budući sam se bavio 43 godine u industriji s razvojem proizvoda, rado pratim ovu problematiku i pitam se,  kako dijagnosticirati  uzroke  naše niske izvrsnosti u Europi.

Radna mjesta su  posljedice nastanaka nekog produkta ljudskog rada. Produkt rada je proizvod ili usluga. Proizvod nastaje od neke ideje koja se oplođuje raznim fazama inovativnog rada u  dohodak. Proizvodi u svijetu nastaju  u garažama ili u  vrtu,  te broj radnih mjesta više raste u malim tvrtkama nego u velikom korporacijama. Kada poduzetnik nekog zaposli, on zna da mora i za njega raditi. 

Na slici vam prikazujem lutku iz perušine koju je izradila umirovljenica Zlata Zorotović . Domaća sirovina, domaći rad i pitajmo se može  li ova lutka biti  brend  i prodavana primjerice turistima na  kruzerima koji uplovljavaju   u Dubrovnik ? Kako umirovljenike uključiti u stvaranje brenda?

Tražeći  podatke na Internetu o stvaralaštvu proizvoda, pronalazim crtež gdje je stvaralaštvo slikovito smješteno u koordinatni sustav.  U tom sustavu su na Y-osi navedeni pojmovi kvaliteta i kvantiteta,  dok su na X- osi smješteni pojmovi učinkovitost i djelotvornost . Na površini između XY- osi na različitim pravcima nalaze se misije i vizije stvaralaštva proizvoda. Netko tko teži  inovatorstvu  mora se "sprijateljiti" s ovim pojmovima. Da bi ostao na temi bloga (eko-pismenost,održivost, energija,materija,informacija ,bioraznolikost, proizvod/usluga, okoliš.)  uključit ću samo pojam djelotvornosti    kod inovacije lutke .

Perušina je prirodna sirovina koja štiti klip kukuruza. Kukuruz je bio i bit će  kruh naš svagdanji i stočna hrana. On je i industrijska sirovina. Iz njega se proizvodi glukoza ,dekstrin, alkohol, kukuruzno ulje, papir, cekeri http://www.youtube.com/watch?v=uimiGRBH-YI  i dakako ova lutka na slici.

U djelotvornoj proizvodnji  sirovina i proizvoda valja poštivati bioraznolikost u okolišu. Moderna proizvodnja GM usjeva   uništava bioraznolikost, koja se može mjeriti. Sve treba mjeriti! Suvremena poljoprivredna proizvodnja, zbog  visokih profita  u uzgoju monokultura i  primjeni sintetskog  herbicida  (glifozat) ostavlja mrtvu zemlju iza sebe. Smanjuje se broj biljaka, broj  pčela, leptira, pauka , puževa, žaba i ptica što već  dokazuju   mnoge studije. 

 Bioraznolikost koja je sad vrlo narušena, može se postići jedino poštivanjem plodoreda u poljoprivredi. Za  uzgoj  tih kultura nije  uvijek potreban traktor, mada ih ionako po našim selima ima previše neiskorištenih.

Na našim  njivama i vrtu, uzgajala se  pšenica, kukuruz, ječam, raž (hrž) zob, žito, jari  i ozimi lan, konoplja, sirak, heljda, djetelina, repa okruglica, povrtnica, zelje, kelj, bijela i žuta koraba, bečka repa, cikla, luk, poriluk, luk kozjak, luk črlenec,  češnjak, paprika, rajčica, žuto korijenje, peršin, celer, špinat,  salate, matovilec.

Zbog primjene pesticida ne mogu se sada saditi i sijati druge plodine uz kukuruz. Uz  kukuruz se ranije na istoj njivi sijao grah, sirak, bob, čičak, leća, kihra i sadile su se bundeve. To je bilo moguće, jer je stabljika kukuruza čuvala tlo od  prekomjernog sušenja u ljetnim žegama i bila je kolac  za grah.Nema kruha bez motike znali su naši starci reći. Djelotvornost jest  okapanje kukuruza  čime se isključuju herbicidi i stvaraju nova radna mjesta!

Možemo  biti učinkoviti i proizvesti  kukuruza 7-14  t/ha ali smo izgubili bioraznolikost, a time nismo djelotvorni. Zato uključivanje umirovljenika kao učitelja starih vještina  primjerice u proizvodnju cekera i lutaka od perušine, može se stvoriti isto novo radno mjesto, dohodak ali i ljubav  mladih naraštaja prema primarnoj i sekundarnoj proizvodnji. Ruke su stvorile čovjeka  i od ruku  počinje inventivnost. Lutka od perušine jest suvenir važan u turizmu, dok cekeri  zamjenjuju plastične  vrećice protiv kojih  se  „bori“ ministrica za okoliš. Korištenje plastičnih vrečica godišnje  prosječno domačinstvo opterećuje atmosferu s 56 kg ugljičnog dioksida.  
Sve navedene aktivnosti povećavaju i inovativnu djelotvornost društva.  

U jedanaestoj Božjoj zapovijedi trebalo bi pisati: Pojedinci inovatori   stvaraju inovaciju, a  ne  povjerenstva.