Iza podnaslova sam stavio uskličnik, a ne upitnik, koji našu zbilju povezuje ekonomski, politički i ekološki. Jasno, da se
ne veselim poskupljenjima grijanja s
toplom vodom iz TE-TO elektrana, koju koriste mnogi građani. Zašto (!)
uskličnik. Zato jer uz dosta razonode, sporta i ispraznosti, koje
prenose mediji, javnost se informira i o pravim životnim pitanjima. Kada
situacija prelazi u konflikt onda se počinju
stvari rješavati. Vlada samo savjetuje
još ne piše zakone : „ugradite brojila
pa više nećete grijati parkove“ (?)
Iza ove rečenica stavio sam upitnik
jer izlaz u učinkovito gospodarenje s toplinskom i električnom energijom je u prvom redu povećana toplinska
zaštiti zgrada .
a u drugom redu promjena
ponašanja građana prema energiji,
što znači kontrola energetske potrošnje
tj ugradba brojila. Proizvođači gradiva
za toplinsku zaštitu obodnih konstrukcija zgrada, naprežu sve svoje financijske mogućnosti,
spuštaju cijene, poklanjaju u akciji fasadnu
žbuku, kako bi prodali toplinske izolatore i ostala gradiva. Ljudi nemaju
novaca niti za razonodu gledanja
nogometa, niti za toplinska brojila tzv elektronični razdjelnici topline, ali
niti za toplinsku zaštitu zgrade ili
stana.
Njemački zakonodavac je 1977g godine rješavao isti zadatak, kako smanjiti godišnju energetsku potrošnju u zgradarstvu od 300 kWh/m2 na 150 kWh/m2 po četvornom metru stambene površine. Cilj je postignut nakon 5 godina, time da je toplinska zaštita imala najveći udio u tom smanjenju. Dakle glavna briga su i u nas stare neizolirane zgrade.
Njemački zakonodavac je 1977g godine rješavao isti zadatak, kako smanjiti godišnju energetsku potrošnju u zgradarstvu od 300 kWh/m2 na 150 kWh/m2 po četvornom metru stambene površine. Cilj je postignut nakon 5 godina, time da je toplinska zaštita imala najveći udio u tom smanjenju. Dakle glavna briga su i u nas stare neizolirane zgrade.
"Samoterm" mortovi ili sustav toplinskih fasada "Samoborka" je prva počela u SFRJ razvijati već 1968 godine. Slika iz knjige "Štedljivije grijanje" Izdavač magazin "Majstor"
Valja promijeniti ponašanje
prema potrošnji energije. Kako ? Brod koji uplovio u luku s ugljenom ili naftom
za termoelektranu doveo je energiju koja
se naziva primarna energija. Troškovi
i nabava primarne energije su briga Vlade koji se podmiruju iz budžeta . Toplinska
energija koju koristimo za naša potrebe je sekundarna
ili finalna energija čije troškove plaća krajnji potrošač. Ti troškovi ne mogu biti socijalne
naravi i te troškove ne može podmiriti neki gradonačelnik svojim vetom na
poskupljenje . Isto tako ne može isti gradonačelnik
dozvoliti badava vožnju tramvajem stanovnicima starije
dobi tj svojim biračima?.
Kako najbolje iskoristiti primarnu energiju vidi se u statističkim podacima o energetskoj intenzivnosti . Energetska intenzivnost je
omjer između energije izraženo
normiranom naftom u tonama tzv naftnim ekvivalentom (toe) koja se potroši za stvaranje koristi i
zadovoljenje ljudskih potreba, izraženo dohotkom
BDP-a u
US $ ili € . [ 1 toe= 11600 kWh ]
Energetska intenzivnost je u
direktnoj vezi sa energetskom učinkovitosti
i za našu zemlju ona iznosi 0,
284 toe za svakih 1.000 € BDP-a. U Hrvatskoj se 2009 g. potrošilo
ukupna energije 8,72 milijuna toe naftnog ekvivalenta , odnosno 2,2 toe
po stanovniku. U Hrvatskoj se troši 39% manje
energije po stanovniku, ali je zato energetska intenzivnost 1,67 puta veća nego u EU. Energetska intenzivnost Hrvatske
usporediva je s energetskom intenzivnošću novih država članica EU (Slovenija:0,253,29
toe /1000 €, Poljska i Mađarska oko 0, 400 toe /1000 €).(više
vidi http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/08880.pdf)
Dakle, svaki građanin u svakom procesu (doma ili na radnom mjestu) mora
početi mijenjati svoje ponašanje
prema iskorištenju u pretvorbi
primarne energije u korisnu energiju. Na početku ove godine sam pisao u ovom
blogu o toplinskoj zaštiti zgrada . Toplinski
neizolirana obiteljska kuća korisne tlocrtne površine 143 m2 na
području Zagreba godišnje troši 182 kWh/m2 toplinske energije,
dok isti takav objekt izoliran prema odredbama Tehničkog propisa o racionalnoj
uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08, 89/09) troši 50
kWh/m2. To znači da se pravilnom izolacijom i gradnjom godišnje može
uštedjeti 18.913 kWh ili 72 posto nekadašnje godišnje potrebne energije za
grijanje gore navedene zgrade.http://ekovalen.blogspot.com/2012/01/toplinska-zastita-zgrada-i-grijanje.html .U Tehničkom propisu
su popisane najveće dopuštene vrijednosti
koeficijenata prolaska topline, U [W/(m²·K)], građevnih dijelova zgrade
koje treba ispuniti pri projektiranju novih
i projektiranju rekonstrukcije postojećih zgrada i utvrđene su vrijednosti
tehničkih svojstava nekih građevnih proizvoda s kojima se mogu provoditi
dokazni proračuni propisani ovim Propisom.
Smanjiti energetsku potrebu zgrade ,što je zapravo vrlo važno svojstvo zgrade znači smanjiti energetsku potrošnju. Za grubo mjerilo potreba goriva za sezonu grijanja po četvornom metru stambenog prostora mogu poslužiti slijedeći podaci: mrki ugljen 30- 40 kg /m2 , suho bukovo drvo 55 do 65 kg/m2 , loživo ulje 12-16 kg/m2 , plin 17-22 kg/m2 , električna struja 120 -150 kWh/m2 . Energetska potreba zgrade obično iznosi po kubnom metru prostora u grubo oko 35 W/m3. Vrlo rijetki kupci stanova pitaju za ovo svojstvo zgrada, ali skoro svi odmah pitaju koliko auto troši benzina. Opet u grubo rečeno i auto i stan troše godišnje oko 10000 kWh energije.
Smanjiti energetsku potrebu zgrade ,što je zapravo vrlo važno svojstvo zgrade znači smanjiti energetsku potrošnju. Za grubo mjerilo potreba goriva za sezonu grijanja po četvornom metru stambenog prostora mogu poslužiti slijedeći podaci: mrki ugljen 30- 40 kg /m2 , suho bukovo drvo 55 do 65 kg/m2 , loživo ulje 12-16 kg/m2 , plin 17-22 kg/m2 , električna struja 120 -150 kWh/m2 . Energetska potreba zgrade obično iznosi po kubnom metru prostora u grubo oko 35 W/m3. Vrlo rijetki kupci stanova pitaju za ovo svojstvo zgrada, ali skoro svi odmah pitaju koliko auto troši benzina. Opet u grubo rečeno i auto i stan troše godišnje oko 10000 kWh energije.
Učinkovito
gospodarenje energijom primjerice kod obiteljske kuće može se vidjeti u slijedećem: Neizolirana kuća troši 34000 kWh toplinske energije od loživog ulja ili 47 000
kWh primarne energije. Ako se pak grije
električnom strujom dobivena isto iz
mazuta onda troši 100000 kWh
primarne energije. No, ima li ista zgrada dostatnu toplinsku zaštitu i ako se snabdijeva
energijom iz lokalne TE-TO (plinofikacija naselja) plinske centrale, onda će trošiti 18 000 kWh primarne energije i to za grijanje
10000 kWh dok će usput dobiti i 6000 kWh
električne energije. Kod električnog grijanja zgrade atmosfera se onečišćuje s
187 kg sumpornog dioksida (SO2) dok kod plinske TE-TO grijanja
emisija SO2 iznosi samo 0,7
kg. To se naziva kogeneracija u korištenju energije.
Postoje
mnoge EU direktive koje to propisuje. Tako je bilo propisano: do
31.03.2010. godine nacionalna državna tijela članica usvojiti će jedinstvenu
metodu za izračun ukupne energetske učinkovitosti objekta, pri čemu se
potrošnja odnosi na primarnu energiju.
- Kod novih i postojećih objekata kod velike rekonstrukcije, zahtjev je zemalja članica uporaba visoko-učinkovitih alternativnih sistema kao npr:
a) decentralna opskrba energijom iz obnovljivih izvora
b) kogeneracija
c) blokovsko grijanje i hlađenje
d) dizalice topline
e) oprema za nadzor i kontrolu.
- Kod novih i postojećih objekata kod velike rekonstrukcije, zahtjev je zemalja članica uporaba visoko-učinkovitih alternativnih sistema kao npr:
a) decentralna opskrba energijom iz obnovljivih izvora
b) kogeneracija
c) blokovsko grijanje i hlađenje
d) dizalice topline
e) oprema za nadzor i kontrolu.
Prije dvadesetak godina
pisao sam u časopisu „Sam svoj majstor“ o problemima
vlage u stanovima. Mnogo je bilo
upita čitalaca redakciji o pojavi
pljesnivih zidova. Ti problemi su i
danas prisutni. Kondenzna vlaga je pretežni uzročnik ovlaživanja
zidova koji nisu dostatno izolirani. Te članke sam skenirao i mogu sepročitati.
Toplinska izolacija se može ugraditi s vanjske i unutarnje strane zida. Grijanje će biti sve više diskontinuirano tj grijat će
se povremeno i samo pojedine sobe. Ako se
želi brzo ugrijati dnevna
soba onda će se postići toplinska ugoda (veća površinska
temperatura stjenke i zraka) ugradbom toplinskih izolatora s unutarnje
strane zida. Kako spriječiti toplinske mostove i kondenzaciju
vlage vidi crteže u priloženom linku.
Zbog smanjenja
energetske intenzivnosti i povećanja energetske učinkovitosti u cjelokupnom
gospodarstvu, savjetovao bi Vladi da otežava svojim mjerama investicije u
energetska trošila kao što su auto i klima uređaji, a potiče proizvodnju i štednju energije ugradbom
toplinskih fasada i sunčanih kolektora.
Prije desetak godina posjetio DOW tvrtku u Švicarskoj i
začudio sam se kako su im kancelarije prazne. Na moj upit zašto su kancelarije
prazne odgovorili su mi kako je zbog štednje energije jeftinije činovnike premjesti u vlastite domove, a komunikacije
među ljudima izvesti pomoću moderne
IT-tehnologije. Kancelarije nije
potrebno grijati i hladiti kada ljudi mogu raditi doma, gdje se također moraju grijati i hladiti prostorije. Usput postoji i ušteda energije od smanjenja prijevoza. Samo povremeno se činovnike [primjerice moguće u nas iz
JAVNOG SEKTORA] pozove ne važne sastanke.
Na kraju podsjetimo se na MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OZONSKOG SLOJA – 16. RUJNA . Svi živimo pod „istim krovom“.
Joza, znate li podatak koliko privatnih kuća kod nas je stavilo 'topli ogrtac'? Meni se cini kad putujem, da je vecina kuca 'obučena'.
OdgovoriIzbrišiNovo izgrađene kuće imaju skoro 95% toplinske fasade .Ali to je kap u moru, jer stare zgrade kojih ima vrlo mnogo praktično su bez toplinske zaštite. Te zgrade stanari bi trebali iznutra izolirati i to samo one sobe koje stalno koriste. To bi bio veliki početak štednje energije.
OdgovoriIzbriši