Naviku usvojimo otpad odvojimo

Napoj i bio otpad

Prije Drugoga svjetskog rata veslao neki stanovnik Ugljana iz Zadra prema otoku,  a u  čamcu je s njim i kanta  splačina (napoj ili pomije) koje mu je dao neki talijanski gostioničar, koji mu je uvjetovao da mora zauzvrat na izborima glasati za talijansku stranku. Prema mojem sjećanju to je napisao Aralica u jednom novinskom  članku. Tako se Ugljanin, klijent tog talijanskog gostioničara, morao pri izborima odreći rodoljublja da bi mogao  hraniti svoje  domaće životinje koje su mu značile život.

Plan gospodarenja otpadom

No, neću pisati o klijentelističkoj  partitokraciji koje je u nas uvijek bilo, a i danas se često spominje u medijima, nego o biorazgradivom otpadu,  gdje spada i napoj. Biorazgradivi otpad  je dio komunalnog otpada  koji  je obrađen u nacrtu  Plana  gospodarenja  otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022. Plan se uklapa u  Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)  gdje je naveden red prvenstva gospodarenja otpadom i to: 1. sprečavanjenastanka otpada; 2. priprema za ponovnu uporabu; 3. recikliranje; 4. drugi postupci oporabe naprimjer energetska oporaba i 5. zbrinjavanje otpada.

U  nacrtu Plana se ističe: - Uzevši u obzir nacionalni cilj u vezi odlaganja biorazgradivog otpada, kapaciteti za obradu biootpada, na svim razinama (kućni, lokalni i nacionalni) nisu zadovoljavajući. Sustav odvojenog skupljanja biootpada[i] u većini jedinica lokalne samouprave (JLS-a) je nedostatno razvijen. Sustav odvojenog skupljanja jestivog ulja  (sastavni dio napoja ili splačina op. JK)  nije dostatno razvijen pa treba razmotriti mogućnosti primjene instituta obveznog postupanja proizvođača otpada koji proizvode veće količine otpadnog jestivog ulja (restorani, kantine, itd.)

Kućno kompstiranje
Tako to propisuje zakonodavac i navodi u nacrtu novog Plana ključne mjere, a to su: kućno kompostiranje, centri za ponovnu uporabu te gradnja reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima. U jednim dnevnim novinama autor članka se izruguje kako veliki centri za gospodarenje otpadom nisu više bitni, sad su in sortirnice i kompostišta. Čak,  štoviše, podrugljivo savjetuje -  kompostirajte na balkonima i  kupaonskim kadama - to je sad nova politika.

U Plan su uvrštene i preporuke Europske komisije iz travnja ove godine. Ministar je dodao da se u Planu razmatra kako planirane centre za gospodarenje otpadom treba prilagoditi novom sustavu i smanjiti kapacitete obrade miješanog komunalnog otpada, što će utjecati na nižu cijenu odvoza otpada.

                                                      Kućni komposter od 300 litara

- Tim Planom unapređujemo politiku gospodarenja otpadom sukladno konceptu kružnog gospodarstva u kojemu vrijedne sirovine iz otpada ponovno iskorištavamo umjesto da završavaju na odlagalištima. Plan se temelji na odvojenom prikupljanju otpada, recikliranju i kompostiranju. Time ćemo omogućit ispunjenje EU obaveze da do 2020. godine odvojeno prikupljamo 50 % papira, stakla, plastike i metala. Jednako važno, donošenje Plana uvjet je za iskorištenje 475 milijuna eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju za projekte zaštite okoliša kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Međimurska županija i Prelog pokazuju kako je moguće izgraditi održivi sustav gospodarenja otpadom i njihov primjer trebao bi slijediti veći dio Hrvatske -izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.

Iskustva oko gospodarenja bio otpadom

Svjedočim kako je nekad naš seljački tradicionalan način  života, bio resursno učinkovito društvo u skladu s današnjim preporukama Europske unije koja  se zalaže  za tzv.  kružno gospodarstvo s konceptom  zero waste  -  bez  otpada. Ništa se nije bacalo! Sjećam se kako je mama govorila da se napoj ne daje kravama nego svinjama i kokošima. Naši starci su znali to pravilo, jer bi napoj kod krava uzrokovao neku bolest. Poslije smo doznali da je ta bolest kravlje ludilo. Sjećam se TV emisije kad su u Velikoj Britaniji ubijali krave i zakapali u zemlju. Seoski gnoj je bio odlagalište biootpada, a napoj se davao uz ostalu hranu  svinjama i  kokošima.  Sada to  mnoge zemlje stavljaju u zakone. Primjerice, prema § 58. propisom Ministarstva poljoprivrede Republike Češke br. 299/2003 Coll. kuhinjski otpaci ne smiju se koristiti kao stočna hrana.

Dosad se 83 %  otpada bacalo na odlagališta. Kuhinjski vrtni otpad u kantama za smeće čini 36,6 % mase, što valja pod hitno smanjiti da ne odlazi na odlagališta. Podsmjehujemo se sortiranju kućnog smeća,  prepreka ima mnogo, no najvažnija je svijest nas građana kolike  količine  otpada stvaramo svakodnevno.  Godine 2014.  proizveli smo komunalnog otpada 1.637.371 tona. Prašinu možemo pomesti pod tepih, ali ne možemo otpad. Htjeli se mi baviti otpadom ili ne on je tu i stalno nas prisiljava da se informiramo  i da nešto učinimo, jer će nas u protivnom zatrpati.

                                        Kućni komposter s dvije komore po 1000 litara

Savjeti i praksa

Prvo, pročitajte ilustrativniletak Ministarstva zaštite okoliša s pozivom: Naviku usvojimo  otpad odvojimo. 

"Društvo koje je dugo živjelo u kolektivnom, a prebrzo je zakoračilo u tržišno gospodarstvo ima poremećenu percepciju privatnog vlasništva dok su javna dobra u svijesti ostala nešto  o čemu treba brinuti država. Pogledajte oko sebe - vidite dotjerane ljude u čistim vozilima, koji ako i mare za čistoću grada i zemlje, smatraju da se time treba baviti bilo tko samo ne oni sami", navodi u svom blogu dr. sc. Branimir Vidmarović 

Drugo, pročitajte ovaj tekst o kućnom  kompostiranju.

Neke jedinice lokalne samouprave (primjer Komunalac-Samobor) dijele badava  kompostere od 300 litara da ih građani montiraju u svojim dvorištima ili vrtovima. Gruba računica mi govori kako 50 %  naših građana živi u obiteljskim kućama koji mogu kompostirati kod kuće. Evo i drugog teksta o kompostiranju, nije zgorega pročitati i to. 

Evo malo i teorije o biootpadu iz kojega se može dobiti i bioplin.

Deponij ili odlagalište uobičajena je praksa za uklanjanje otpada iz naših domova. To je u gospodarenju otpadom najlošije rješenje. Svaki materijalni proizvod mora negdje naći svoje mjesto. Nije moguće odbaciti nešto ni u što. Proizvod koji postaje smeće ili otpad samo se premješta s mjesta gdje je služio čovjeku na neko drugo mjesto. Određivanje  tog drugog mjesta  je specifičan problem koji  ljudi obično naopako rješavaju - nekad je to šuma, rijeka, jezero ili primjerice šljunčara  Trebež  pokraj Samobora. Sanacijasmetlišta Trebež koštala je oko sto milijuna kuna za 350.000 tona smeća. 

Odlagalištaotpada strogo su definirana različitim direktivama u EU.

Uvijek se mora misliti na pitke vode koje se mogu onečistiti nepravilnim odlaganjem otpada. Zato  kućno kompostiranje nije za ismijavanje !? Kompostiranje u dvorištu je win-winstrategija. 

---

[i] »biootpad« je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova,

hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i

maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje

prehrambenih proizvoda.