Majka održivosti

1.Majka Terezija.

Albanku Agnezu Gonxha Bojaxhiu (1910.-1997.) poznatu po imenu Majka Terezija Papa je 4. rujna proglasio sveticom Katoličke crkve. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir i poznata po milosrdnim djelima u Indiji gdje je u Kalkuti skupljala bolesne i odbačene ljude te ih njegovala u domovima Misionara ljubavi. Govorila je tečno albanski, engleski, bengalski, hindu pa i hrvatski jezik. Bila majka ljudi cijelog  čovječanstva raznih nacionalnosti, jezika, religija i rasa.

Povodom njezinog proglašenja sveticom, naš bivši ambasador u Indiji doktor Štambuk ispričao je u jednoj televizijskoj emisiji nešto  što  će mi poslužiti kao uvodnik u ovom postu. Naime, kad je bio s Majkom Terezijom na ranojutarnjoj misi koja je počela još za mraka u jednoj kapelici u Kalkuti, čim je izašlo sunce ona je odmah isključila rasvjetu. To za mnoge gledatelje možda i nije bila neka važna stvar kad je riječ o  ženi koja je po Kalkuti skupljala gubavce, no za mene je  to upečatljivo. Kad god dođem nekomu u goste i vidim da mu je upaljen televizor - kažem ajd' ga ugasi, jer ga nitko ne gleda. Ili, kad pitam nekoga zašto ti gori toliko nepotrebnih svjetiljaka.  Samo uski krug tehnički obrazovanih ljudi i mjeritelja zna za mjernu jedinicu svjetlosne učinkovitosti lumen po vatu (lm/W) ili za osvjetljenje luks = lm/m².  Moramo znati koliko i kako trošimo električnu struju za rasvjetu, što bi se reklo moramo mjeriti i gospodariti energijom već kod svake žarulje.  To je bitka za održivost korak-po-korak koju moramo voditi svi na našem planetu.

Udjeli   svjetskih energetskih kapaciteta

2.UN-17 ciljeva održivog razvoja

Ujedinjeni narodi usvojili su 2015. godine program sa 17ciljeva održivog razvoja do 2030. gdje se u sedmom cilju navodi: Svima osigurati pristup  pouzdanoj i održivoj  čistoj energiji po pristupačnim cijenama. Kada se pročita taj podsjetnik za djelovanje prema održivom razvoju onda najprije pomislimo jesu li to samo  nasušne želje ili  stvarni mogući ciljevi koji se mogu dostići. Pobliže   podatke o stanju održivosti u EU dobiju se ako se prolista brošura u  poveznici.  

Pogledajmo samo  djelomično što se  čini u svijetu da se zadovolje globalneenergetske potrebe. Godine 2008. puštena je u pogon najveća svjetska hidroelektrana Three Gorges  u Kini, snage 22.500 MW zbog  čega je preseljeno 1,3 milijuna ljudi, potopljeno tisuću sela i stotinjak gradova. Stvoreno je jezero dugačko  600  kilometara. Trošak gradnje bio je 27,5 bilijuna dolara. Danas se u Velikoj Britaniji gradi velika nuklearna elektrana od 3200 MW Hinkey Point C  koja će koštati 24,5 milijardi funti. (Samo za usporedbu - ukupna snaga svih elektrana u Hrvatskoj je 4500 MW.)

3.Moguće je smanjenje emisije ugljičnog dioksida sa 47 na 27 milijardi tona

Pod dojmom sam podataka iz  knjige[i] koju je napisao Robert Pollin, koji tvrdi kako je moguće postići da se smanji  godišnja emisija ugljičnog dioksida i stakleničkih  plinova u atmosferu sa 45 na 27 milijardi tona, što je važno za smirivanje klimatskih promjena na Zemlji. Isto tako trideset i sedam studija širom svijeta ukazuje na smanjivanje zdravstvenih troškova za 49 dolara po svakoj toni  smanjene emisije ugljičnog dioksida.

Klimatolozi iz IPCC-a,  Međuvladinog panela o promjeni klime, postavili su cilj kako se do 2035. mora smanjiti ukupna potrošnja goriva za 35 % u odnosu na 2012. godinu uz porast globalne ekonomije. Kako to postići?  Provesti investicije u projekte  čiste energije u visini od 1,5 do 2 %  od svjetskog GDP-a. Ako je  2013. godine globalni GDP bio  87 bilijuna američkih dolara onda ispada da za investiciju ostaje 1,3 do 1,7 bilijuna dolara. Čista energija obuhvaća pojam energetske učinkovitosti i elektrane koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora - vode, sunce i vjetra ili imaju nuklearne energetske kapacitete.

U knjizi se navode mnogi podaci  i proračuni o  proizvodnji, trošenju energije i emisiji ugljičnog dioksida po glavi stanovnika najvažnijih industrijskih država. Godine 2012.  svijet je trošio   529 Q-BTU primarne energije. BTU je britanska jedinica topline koja je jednaka 1 kJ kilodžulu. Q-BTU[ii] je jedna bilijarda ili 10¹⁵ BTU ili 10¹⁵ kJ, a to je energija koju prosječno troši  deset milijuna  američkih domaćinstva. Globalna potrošnja primarne energije je godišnje 74,2 milijuna BTU (74,2 milijardi J), a emisija ugljičnog dioksida je 4,6 tona po stanovniku. Stanovnik Hrvatske  živi u  globalnom prosjeku  prema  emisiji ugljičnog dioksida i potrošnji energije. Zbog ilustracije stanja u svijetu stanovnik Indije, gdje je živjela Majka Terezija stvara emisiju od 1,5 dok Amerikanac 16,7 tona ugljičnog dioksida.

U svijetu je 80 % goriva od ugljena nafte i plina pa proračuni pokazuju kako treba graditi nuklearne elektrane i pristupiti valjanoj i učinkovitoj energetskoj potrošnji. Naime, autor knjige računom dokazuje kako investicije u vjetrom  i suncem tjerane elektrane nisu dostatne da zadovolje buduće potrebe stanovništva. Prednost se daje malim hidroelektranama u odnosu na velike zahvate u okolišu kao što je spomenuta kineska hidroelektrana. Troškovi proizvodnje električne struje kreću se od 5 do 22 centa po kWh dok su troškovi za solarne elektrane od 11 do 36 centi po kWh.

 4.Usporedba investicija u energetsku učinkovitost

Izlaz iz energetske i ekološke krize su investicija u poslove vezane za povećanje energetske učinkovitosti recimo kao  što je toplinska zaštita zgrada, racionaliziranje prometa itd. Razmatranjem energetskih politika kroz jedinicu energije Q-BTU za uštedu 1 Q-BTU treba  30 milijardi dolara kroz energetski učinkovite investicije,  dok za investicije u nove izvore energije gradeći elektrane treba za 1 Q-BTU 200 milijardi. Energetska učinkovitost u nekoj zemlji je usko vezana za sveukupno gospodarenje energijom koja se  izražava jedinicom energetska intenzivnost. Energetska intenzivnost je omjer između energije izražene normiranom naftom u tonama  tzv. naftnim ekvivalentom  (t_oe)  koja se potroši za stvaranje koristi i zadovoljenje ljudskih potreba,  izraženo dohotkom  BDP-a u  eurima . [ 1 t_oe= 11.600 kWh ]. Ova jedinica je zapravo omjer između kilograma nafte (oil equivalent) koja se potroši da se stvori BDP od 1000 eura. Prema statističkim podacima Europske unije  hrvatski građani su 2014.  trošili 189 kg, Njemačka 114 kg , Slovenija 184 kg dok je EU-prosjek 121 kg nafte za stvaranje 1000 eura. Godine 2012. trošili smo 284 kg nafte za 1000 eura pa idemo nabolje.

U travnju sam pisao o toplinskoj zaštiti zgrada gdje se razmatrala ušteda potrošnje energije  ugradbom toplinske zaštite na kući Pinculić. Investicija je iznosila 75.000 kuna, a godišnja ušteda je 38.348 kWh. Usporedbom ove  investicije u HR  preračunato za postizavanje energetske učinkovitosti-uštede od 1Q-BTU  trebalo bi investirati  4,7 milijardi dolara  što je  daleko manje od 30 milijardi dolara koliko bi takva investicija  iznosilo u SAD-u.

Prema tomu svaka ljudska aktivnost zahtijeva energiju od popijenečaše pitke vode do toaletnog papira. Da, sve treba promatrati kroz prizmu održivosti pa i  toaletni papir. Rusi žele pokraj Bajkalskog jezera sagraditi tvornicu papira pa su ekoaktivisti poslali Putinu dvjesto paketa toaletnog papira uz apel da sačuva najveće i najbogatije jezero čistom vodom. Amerikanac godišnje potroši 23 role toaletnog papira, a građanin Hrvatske deset. Svakog dana u svijetu se posiječe 270.000 stabala za proizvodnju papira  od čega 10 % čini toaletni papir, navodi se u članku koji je objavio nevladini institut Worldwatch u Washingtonu.

Cijela  ova priča vezana je na smanjenje porasta ugljičnog dioksida u atmosferi do 2030. godine,  što je moguće postići kako u svoj knjizi tvrdi Pollin. U tom kontekstu valja promatrati razne čimbenike - drveće ima veliku pozitivnu ulogu kod klimatskih promjena, a uz to je mnogo uzročno-posljedičnih veza kao primjerice gašenje svjetla ili trošenje toaletnog papira.

---

[i] Robert Polin, GREENING THE GLOBAL ECONOMY, A Boston review Book, The MIT Press, London 2015.

[ii] Q=decimalni broj 10¹⁵ bilijarda (hr)= Qvadrillion(en)