Ekološka poljoprivreda i heljda

Pučko otvoreno učilište Samobor organizira  predavanja ovu jesen  za pučanstvo vezana uz  održivi razvoj, gdje  stručnjaci govore o energiji, otpadu, novom gospodarstvu i ekološkoj poljoprivredi.

Ekološka poljoprivreda je sveobuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane.  Ona ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, standarde za dobrobit životinja i proizvodne metode prikladne potrošačima. Ekološki proizvodi imaju dodanu vrijednost. Ne sadrže rezidue kemijskih primjesa, teških kovina ni antibiotika te ne stvaraju nepoželjne nuspojave. Dobiveni su isključivo od sirovina iz ekološkog uzgoja i zadovoljavaju sve uvjete propisane zakonskom regulativom. Ekološko gospodarstvo organizirano je kao skladna cjelina u kojoj su međusobno povezani i uravnoteženi svi njegovi dijelovi -  biljke, životinje i ljudi te agrotehničke mjere.

HR-znak za označavanja proizvoda iz ekološkog uzgoja

U našoj  zemlji  vrijedi PRAVILNIK O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI (NN 19/2016) koji počiva na EU uredbama te našim zakonima i propisima.

Značajke ekološke poljoprivrede su: organski gnoj ili kompost, zaštitna biološka sredstva kontrolirana od 2002. prema EU standardima i  zabranjena uporaba GMO-a.

Postoji i biodinamička poljoprivreda sa sljedećim značajkama: organski gnoj ili kompost, biljni čajevi za jačanje biljaka, kompostni (BD 502 – BD 507) i nekompostni pripravci, zabranjena uporaba GMO-a kontrolirana od 2002. i mjesečev sjetveni kalendar.

Uz to postoji i organska poljoprivreda definirana kao sustav proizvodnje koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Oslanja se na ekološke procese, biološku raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima bez upotrebe sredstava s neželjenim efektima. Organska poljoprivreda kombinira tradiciju, inovacije i znanost u korist zajedničkog okoliša, promicanja pravičnih odnosa i  kvalitetnog života za sve ljude. Međunarodna organizacija IFOAM (EU Group) koja podupire organsku poljoprivredu također teži načelima vezanim uz zdravlje, ekologiju, pravičnost i zaštitu sela. http://www.ifoam-eu.org/sites/default/files/ifoameu_study_organic_farming_cap_2014_2020_final.pdf

Objavljena je i brošura: CAP 2014-2020 ORGANIC FARMING AND THE PROSPECTS FOR STIMULATING PUBLIC GOODS (April 2016) koja obrađuje europsku problematiku organske ili ekološke poljoprivrede. U njoj među ostalim piše:

Prepoznavanje organske poljoprivrede kao doprinosa javnim dobrima u okviru ZPP-a treba promatrati u kontekstu postojećih proizvodnih i tržišnih trendova organskog sektora u Europskoj uniji. U prvom slučaju organski uzgoj reagira na određenu potrošačku potražnju za visokokvalitetnom proizvodnje hrane s prodajom u maloprodaji u EU u vrijednosti od 24 milijardi eura u 2014. U istoj godini 10,3 milijuna hektara (ha) poljoprivrednog zemljišta su uspjeli organski, što odgovara 5,7% od ukupne koristi poljoprivrednih površina u EU. Međutim, nakon značajnog rasta stope tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, razvoj usporio na prosječnu organske stopu rasta poljoprivredne zemlje površine od 1,1% godišnje.  U nekim zemljama pionira organske poljoprivrede kao što su Austrija, Danska, Njemačka i Velika Britanija (UK), broj organskih farmi stagnira ili čak smanjuje. Međutim, suprotan rast je   trend u drugim državama članicama. Na primjer, u zemljama kao što su Belgija, Francuska, Italija, Portugal, Španjolska, Bugarska, Hrvatska i Slovačka, organske poljoprivredne  površine povećana više od 5%.u 2014. godini

Seosko gospodarstvo naših roditelja i djedova,koje smo prekrstili u OPG, sastojalo se od obrađivanje zemlje i gojenja blaga i živadi. Sada  se vračamo (vidi definiciju) na tu mudrost jer moraju postojati uravnoteženi odnosi između  biljaka  životinja i i ljudi,  ma kako godi nazvali te relacije. Postojala je uzrečica : livada je majka njive. Zašto?  Stajski gnoj od blaga (životinja) je ta poveznica, koji je neophodan i danas za ekološku  poljoprivredu.

Kako se prelazi na ekološku proizvodnju? Započinje kada proizvođač uključi svoje PG u sustav kontrole. Traje 1 – 3  godine. Zakoni i pravilnici „traže“ poštivanje pravila i zakona. Dakle traži se različite evidencije što teško pada našem  seljaku ili OPG poduzetniku, koji će reći sve se birokratizira jer  činovnici uzimaju novac od seljaka . Inače pravila su ona koja su poznata  većinom već našim djedovima: pravilan plodored, organska gnojiva (čitaj  stajski gnoj), dobar odabir sjemena i sadnica, uzgoj korisnih biljaka. Postoje i EU-poticaji  ili potpore o kojima je najviše govori u našim medijima.  Za ratarske usjeve dobiva  se 351,83 + 20%, EUR/ha, dok se za usjeve iz vrta,  voćnjaka i vinograda dobiva  od 746,64 + 20%, do 887,78 + 20% EUR/ha. Neki seljaci kažu nama ne trebaju nikakve potpore ili poticaji nego kritiziraju državu da pravilno odredi tržište u pogledu   negativnog utjecaja „zelene mafije“ na domaću  poljoprivredu.

Danas smo u poljodjelstvo ubacili i marketing pa ljudi traže neke biljke od kojih bi se moglo više zaraditi nego od primjerice  pšenice ili krumpira.  Reklo bi se danas je moda batat i heljda. O batatu sam pisao u trećem mjesecu ove godine.

Žetva heljde od članica Etno fletno. na njivi obitelji  Obranić iz Celina. Nakon  žetve snopovi heljde odvoze se na sušenje u kozlac. Mlatva heljde obavit će se kasnije kombajnom.

Udruga  „Etno fletno“ iz Samobora , koja se bavi održavanju starog načina života ovu godinu je  eksperimentalno posijala heljdu. Prikazat  će se različita jela od heljde koja su se nekada jela. Sjećam  se kada se išlo orati onda je baka spremila hajdene žgance  s  polivom ili preljevom od  masla  ili vrhnje  s dodatkom pečenih jaja. Ratar kao i volovi ili konji su morali dobro jesti  kada se išlo orati.
Problematika ekološke poljoprivrede saržajno je prikazana na ovoj adresi:

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo te služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna kao i načina korištenja svrstavamo je u žitarice iako prema botaničkoj pripadnosti spada u porodicu Polygonaceae. Oljušteno zrno sadrži oko 80 % škroba, 10 - 15 % bjelančevina, 1 - 2 % sirovih vlakana, 2 - 3 % masti i 1 - 2% mineralnih tvari; željezo, fosfor i jod te povećan sadržaj B1 i B2 vitamina.Cijena brašna od heljde je 32 kn dok je pšenično brašno 12 kn.

Slama heljde se izjednačava po hranjivoj vrijednosti sa slamom jarih žitarica, ali se stoci ne smije davati u većim količinama jer sadrži alkaloid fagopyrin. Heljdu oprašuju pčele jer dugo cvate i ima cvijet na koji pčele lako sjedaju, ali samo u jutarnjim satima. Pri povoljnim uvjetima može se dobiti 80 - 100 kg meda sa 1 ha. Ako se uzme da se je heljda sijala iz  žetve ječma  (lipanj/srpanj) onda se to može nazvati ekološka poljoprivreda, jer se bolje iskorištavalo tlo i smanjivao se rast korova.

Ako se  heljda sije kao postrna kultura onda je prinos do 2 t/ha no  prinos može biti i do 10 t/ha ovisno  o vremenu sijanja i načinu gnojidbe. Od 100 kg zrna heljde može se dobiti 60 - 75 kg tamnog brašna. Zeleni listovi i cvijet heljde mogu se koristiti kao izvor rutina, glikozida koji se upotrebljava u medicini kao ljekovito sredstvo za bolesti kao što su hipertenzija (povišen tlak), reumatizam i dijabetes, dok čaj od heljde pomaže kod oporavka od zračenja i kemoterapije.

.

.