Ove godine
slavimo Uskrs i Vaskrs po gregorijanskom i julijanskom kalendaru na isti dan 16 travnja. Uz ovaj blagdan iz mojih
mladenačkih sjećanja izvire mnogo tema. Uoči
Uskrsa čistilo se dvorište, moj mamek i
strinka Bara pobilile su hižu da bu bi bila lipa (donja sutlanska kajkavska
ikavica). U našem selu je ličenje fasade
bio ženski posao. Ljudi su nekad oko
Uskrsa pričali o sjetvi, o štednji na hrani i sjenu za blago, jer se obično u zimi puno potrošilo pa su se pitali hoće
li biti dostatno do nove žetve. Mi djeca počeli smo nakon Uskrsa čuvati
blago na pašnjacima. Kokoši su počele nesti više jaja koje smo oslikavali pa smo ih
nazivali pisanice. Te pisanice su postale simbol Uskrsa.
Uz sadnju krumpira sijao se i grah
Fotografija od Josipa Grđana,Iz monografije "Samo Samobor" 2011
Danas uoči Uskrsa pričamo o potrošnji energije,
o kreditima, bankama i ostalim uvjetima
života koji su radikalno izmijenjeni u odnosu na naše pretke. No kako se
čovjek po svojoj fiziologiji tijela i duha ipak ne mijenja kao današnja
politika, zato valja propitati i
usporediti načine života i gospodarenje prije i danas te izvući neke zaključke.
Odricanje i štednja bila je glavna
poluga gospodarenja, dok nas danas banke tjeraju da se zadužujemo do
nesagledivih razmjera. Pokušajmo promatrati razlike u gospodarenju u razdoblju
djed-unuk kroz uzgoja krumpira.
Svakodnevno gutamo
vijesti kroz koje uspoređujemo prilike u svijetu i uspoređujemo različite
faktore. Recimo, dobro je pogledati potrošnju energije pojedinih velikih država kako bi se razumjela
njihova politika. Putem interneta saznajemo cijene energije u SAD-ui Hrvatskoj.
Naši polupismeni preci nisu znali objasniti mjernu
veličinu energije ili mjerne jedinice - kilovatsat (kWh) ili džul (J), ali su je osjećali kroz energetske potrebe.
Naprimjer, skupljajući drva za kuhanje i grijanje, kroz volovske zaprege za
odvoz gnoja i oranje za proljetnu sjetvu. Danas energiju jasno vidimo kada treba platiti
potrošak električne struje kroz cijenu
mjerne jedinice kWh koja je približno jedna trećina od milijun džula (1
kWh=3,6 MJ). Dnevno čovjeku treba 12,6 MJ energije koju unosi jelom i pićem u svoje tijelo. Godišnje se u svijetu pojede 50 kg u HR 37 kg krumpira po stanovniku. Dnevne energetske potrebe u hrani su dovoljne ako se pojede 1kg krumpira.
Kad se moj
ujak Matija vratio iz Amerike uoči Prvoga svjetskog rata, jer je bio bolestan,
rekao je: Više nikam nejdem dok ovdje iz jednog krumpira ne izrastu tri. Ta se
njegova izjava često ponavljala u našem domu. Poslije sam na svom radnom mjestu
radio različite bilance gdje su se računali omjeri dobivenog proizvoda iz
uloženih sirovina, energije i novca. Računao sam u bilancama omjere koji se
nazivaju indeks profitabilnosti[i], materijalna ili energetska rentabilnost. Ako težimo
k održivosti onda moramo u te
bilance ubaciti dodatne troškove zbog otpada, škarta, smeća i emisije štetnih tvari u vodu, tlo i
atmosferu. Uobičajeno je za dobre analize da se
bilance rade u materijalnim, energetskim pa tek onda u novčanim jedinicama.
Budući da je vrijeme sađenja krumpira pokušao sam provjeriti točnost formule
mojeg ujaka: jedan posađeni krumpir daje prinos od tri krumpira.
Na ovoj
internetskoj adresi nalazim podatak: iz 2500 kg sjemena dobije se u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji 25.000
kg krumpira. Materijalni omjer između
sjemena (input) i prinosa krumpira (output) je 1:10. No kada se izračuna novčani trošak nabave sjemena, gnojiva NPK, uree i zaštitnih sredstava (pesticida) te oranja i obrade tla,
što iznosi 21.103 kn/ha, a prihod je 39.600
kn/ha onda je taj omjer pao na 1:1,87
zaokružimo ga na 1:2. To je podatak zbog kojeg
čujemo kako se ništa ne isplati delati.
Na slovačkojinternetskoj adresi nalazim znanstvenu analizu s nazivom na slovačkom jeziku koji
je dosta sličan hrvatskom jeziku (Energetička
bilancia pestovania zemiakov v ekologičkom. Low input a konvenenom systeme)
ili engleski (Energy Balance of Potato
Growing in Ecological. Low-Input and Conventional Production System) koja
uključuje i energetsku bilancu od sađenja do prinosa krumpira.
Analizirane
su tri metode uzgoja krumpira; ekologijska prema IFOAM preporukama,
zatim integrirana i konvencionalna gdje su uključene
različite vrste uzgoja kroz obradu tla te
količine gnojiva i vrste i količine zaštitnih sredstava.
Prosjek
prinosa ili uroda kod sve tri metode bio
je 24,75 t/ha slično kao u gore
navedenom slučaju. Za sve procese
materijala primijenjenih pri sjetvi bilo je potrebno 38,05 GJ/ha energije,
a dobiveno je 99,26 GJ/ha energije izraženo kroz
kaloričku vrijednost krumpira koji jedemo. Znači, omjer je 99,26 : 38,05 = 2,6.
Rječnikom mojeg ujaka iz jednog energetskog krumpira danas se dobije 2,6 energetskih
krumpira što je približno slično i
financijskom omjeru. Iz te slovačke analize proizlaze zanimljivi podaci koji
nas tjeraju na razmišljanje. Za sjetvu ili sađenje krumpira u integriranom
uzgoju bilo je potrebno 38,56 GJ/ha energije od
čega otpada: na ljudski rad 0,60,
na strojni rad oranje i vađenje krumpira 15,29, na zaštitna sredstva 1,71, na
organsko gnojivo 10,8, na umjetno gnojivo 5,11
i na sjemenski krumpir 5,67 GJ/ha. Kod ekološkog uzgoja nije primijenjeno
umjetno gnojivo pa je urod (output)
bio 22,41 t/ha, dok je kod integriranog uzgoja bio urod 25,24 t/ha krumpira.
U
diskusijama oko ovih podataka mogu se
davati različiti parametri kao što je
omjer strojnog i ljudskog rada koji iznosi 15,29/0,6 = 25,48. Vratimo se u doba
mojeg ujaka kada su volove koji su bili na sunčev pogon zamijenili današnji traktori. Taj podatak 25,48 je broj slugu
koji se pridodaju svakomu od nas zbog industrijskog načina današnjeg
gospodarenja i života. No, priroda ne oprašta i daje nam nove zadatke koje
moramo rješavati, jer je zamjetno trovanje
okoliša različitim štetnim tvarima. Je li pametno odbaciti motiku i upotrebljavati herbicide gdje treba i ne treba. Koliko je jedan od najprimjenjivijih herbicida
Glifozata štetan za čovjeka, životinje i biljke već se dokazuje znanstveno i u
praksi. Pročitajte pa razmišljajte. Valja se sve više ekološki opismenjavati, a
ne odmah proglasiti način života naših predaka zaostalim u odnosu na današnje postupke.
Vidimo kako je kod ekološkog uzgoja prirod krumpira bio manji oko 3 t/ha od integriranoga, jer nije korišteno
umjetno gnojivo koje mineralizira tlo i onečišćuje vode.
Prema tomu
valja nam bilancirati ili vagati različite podatke koje smo već spoznali kako
bismo što bolje zaštitili okoliš i sve nas.
[i]
U financijskom menadžementu postoje različite metode procjene isplativosti
projekata kao što su: razdoblje povrata (PBP), interna stopa prinosa (IRR),
neto sadašnja vrijednost (NPV) koje uzimaju u obzir diskontirani tijek novca.
Sve te metode mogu se lako računati u Excelu.
Nema komentara:
Objavi komentar