Energija i šume

1.Čime i kako se grijemo 

Jesen je, razmišlja se kakva će biti zima i čime ćemo grijati naše stanove i kuće. Cijene grijanja stalno skaču. Nadamo se da će zima biti topla, kao što je zasad i jesen topla, a tako najavljuju i meteorolozi. Usput, vidim složena drva kao cjepanice u mnogim dvorištima jednog naselja, gdje većina kuća ima ugrađen priključak na plin. Mislim si, ljudi ne vjeruju niti meteorolozima niti državnim dužnosnicima koji nas uvjeravaju da je ekonomska situacija stabilna, pa nabavljaju i rezervna drva. No, postoje li tome još neki razlozi, recimo cijene energenata koje nisu razmjerne toplinskim vrijednostima? Ili, drugačije rečeno, koliko možemo crpsti naše šume?

Proizvodnja energije 2016  u RH.

U jednomizvještaju za 2013. godinu piše da godišnji trošak energije za grijanje drvima za obiteljsku kuću od 150 m² u Splitu iznosi 3800 kn, dok za kuću u Zagrebu iznosi oko 5100 kn. Moj prijatelj u Splitu grije se klima-uređajem, što je zapravo elektrootporno grijanje, i da stanuje u obiteljskoj kući potrošio bi 14 000 kn, dok bi u Zagrebu takvo grijanje stajalo 25 000 kn. Troškovi energenata ili goriva za sva ostala grijanja leže između ove dvije vrste grijanja – na drva ili električnom strujom.

Provjeravam koliko je sadašnja cijena energije različitih energenata ili goriva izražena kroz jedinicu kilovatsat kWh. Predočimo si najprije koliko je velika mjerna jedinica energije od 1 kWh. To je ona količina energije ili topline koja je dovoljna za grijanje 10 litara vode od 14 °C do vrenja bez gubitaka energije.

2. Cijena topline

Prirodni plin. Prosječna prodajna cijena prirodnog plina u 2016. godini iznosila je 0,3509 kn/kWh (3,25 kn/m_n³) za kućanstva, 0,3801 kn/kWh (3,52 kn/m_n³) za uslužni sektor i 0,3153 kn/kWh (2,92 kn/m_n³) za industriju. Ova mjerna jedinica sa znakom m_n³ naziva se normni kubični metar koji ne označava neki neodređeni obujam već jednu sasvim određenu masu plina.

Ogrjevno drvo. Donja ogrjevna moć cjepanica sušenih na zraku (15% vlage) je 14,65 kJ/kg ili 4,10 kWh/kg.

Cijena ogrjevnog drva slobodno se formira na tržištu i jako varira ovisno o sezoni, a najčešći način formiranja cijene je za 1 prm (prostorni metar). Prosječna cijena na tržištu bila je 2013. godine oko 275 kn, dok se ove godine cijena kreće od 380 do 500 kn za prostorni metar. Uz prosječnu masu od oko 500 kg za jedan prostorni metar, ogrjevna moć jednog prostornog metra kreće se od 1800 do 2050 kWh.

Ako je za prostorni metar ogrjevnog drva prosječna cijena 440 kn, onda je cijena topline dobivene od tog drva 0,2146 kn/kWh.

Peleti. S obzirom da ne sadrže puno vlage, njihova donja ogrjevna moć ili toplinska vrijednost je oko 4,73 kWh/kg. Cijena na hrvatskom tržištu varira ovisno o sezoni i isporučitelju, a prosječna vrijednost kreće se oko 1,33 kn/kg. Cijena topline dobivene od peleta tada je 0,281 kn/kWh.

Loživo ulje ima ogrjevnu moć od 11,2 kWh/kg. Cijena je od 5,96 kn/kg i to je  0,469 kn/kWh.

3. Iskoristivost  različitih načina  grijanja

Ispada kako je u drvetu „uskladištena“ najjeftinija primarna energija i zato su ljudi napunili dvorišta ogrjevnim drvom, jer je plin za 0,136 kn po kWh skuplji. No, što je s iskorištenjem sustava za grijanje, ili koliko se dobije pretvorbom primarne energije u toplinu iz radijatora?

Ali ako se uzme u obzir iskoristivost uređaja za grijanje različitim energentima ili gorivima, onda je cijena koju plaćamo za toplinu koju dobivamo iz radijatora u prostorije drugačija.  Tako peći za drva iskorištavaju samo 70 % primarne energije kako bi je pretvorile u toplinu, električni grijači imaju iskorisnost 99 %, a kondenzacijski kotlovi za plin 97 %.

Prema tome, za 1 kWh topline koju dobijemo iz radijatora u prostorije za ogrjevno drvo moramo platiti 0,306, za plin 0,370, za loživo ulje 0,578 i za električnu struju 0,90 kuna. Iz ovih se podataka na drugoj decimali vidi povećanje cijene plina od  svega 0,064 kn po kWh u odnosu na drvo.

Ali drvo ima druge velike važnosti za naš život, primjerice kisik, voda, bioraznolikost…, pa bi možda te ekonomske odnose trebalo zakonski promijeniti putem trošarina, dajući važnost i ovim ekološkim razlozima.Pročitajte  što EU komisija kaže o  šumama i bioraznolikosti

4. Koliko je dopustiva sjeća šuma?

Postavlja se pitanje koliko to jedan stanovnik Hrvatske smije posjeći šume za grijanje i za druge industrijske svrhe. Pogledajmo podatke iz Hrvatskih šuma.

Čitam naweb stranici Hrvatskih šuma da one već stoljećima u svom gospodarenju primjenjuju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše  u bogatije !

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2 688 687 ha, što je 47 % kopnene površine države. Od toga je 2 106 917 ha u vlasništvu RH, dok je 581 770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume.

ETAT – sječiva drvna masa označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Svake godine donose se godišnji planovi (godišnji etat), a istovremeno se vodi briga o prirastu, koji je posljednjih godina u pravilu veći od etata. To znači da Hrvatske šume prije svega vode računa o održivom gospodarenju, kojim se neće narušiti prirodna ravnoteža.

Godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,5 milijuna m³, od čega je 8 milijuna m³ u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,1 milijun m³ u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.  Uzmimo u  daljni račun kako je prirast godišnji = 10 500 000/2 688 687 = 3,9 m³/ha u privatnim u državnim šumama. 

5.Koliko mi zapravo trošimo a koliko proizvodima energije?

Čitam izvještaj Ministarstva zaštite i okoliša  u Godišnjem energetskom  pregledu za 2016. godinu i ističem ove podatke.

Trošimo 400 PJ, a proizvodimo 232 PJ petadžula (PJ = 10¹⁵ J) energije. Kad se to preračuna u kWh, onda potrošnja iznosi 112•10⁹ kWh, a proizvodnja 64,96 •10⁹ kWh. Od toga se biomasa, tj. pretežno ogrjevno drvo troši 17,96 •10⁹ kWh ili preračunato, po stanovniku to iznosi 4490 kWh.

Za  37607 stanovnika Samobora izračunao sam podatak kako je prirast drvne mase iz  12 596 ha samoborskih šuma 1,36 m³/stanovniku. Ako se uzme da 1m³ drveta daje od 1,33 do 1,43 prm cjepanica, to iznosi 1,8 do 1,94 prm drvne mase. Pomnoži li se 1,94 s 2050 kWh, koliko iznosi ogrjevna moć suhog drveta, onda se dobije 3986 kWh/st.. Iz tog grubog proračuna zaključuje se kako građani Samobora iz svojih i državnih šuma sijeku više šume nego što je dopušteno po prirodnom zakonu održivog gospodarstva šuma. Naime, građani Samobora u prosjeku, kao i građani Hrvatske, troše 4490 kWh, a ne 3986 kWh. Situacija je  još lošija ako se uzme u obzir da etat mora biti manji od prirasta.

No ohrabruje kako pak na cijelom teritoriju RH preračunati prirast bio mase od šuma iznosi 10,3•10⁶ m³ drva, što iznosi 7695 kWh energije po glavi stanovnika. Iz toga proizlazi da je razlika prirasta i potrošnje dopušteni etat 7695 – 4490 = 3205 kWh, što bi trebao biti etat i za građane Samobora kao građane Hrvatske. Zaključci ova jednostavne računice se kompliciraju kada se uzmu u obzir i eksploatacija drva iz  šuma za izvoz trupaca i primjenu u industriji.

Bilo kako bilo opet ostaje jedini lijek  zaštite  šuma s toplinskom zaštitom u zgradarstvu koje je najveće trošilo enerigije

O toplinskoj izolaciji u zgradarstvu pročitajte  tekst na ovom linku. Isto i raniji post u ovom blogu.