Domoljublje i Gvozdansko

Slobodno im bješe poć iz grada / Pod oružjem i časnim barjakom. / Ne htjedoše; nego tu od glada / I od mraza, voljom smrtnom jakom / Od predaje svake ustuknuše, / Samo Bogu da predadu duše

Ante Tresić Pavičić, GVOZDANSKO: Epos u 32 pjevanja

A Uvod. U ovom postu tražim poveznice ili karike iz sociosfere kojima se spajaju i čvršće vežu ljudi u našem društvu. Domoljublje jest važna kariku u lancu za „povezivanje“ ljudi. Ono je dio nacionalnog osjećaja koje se javlja u nas zajedno s rodoljubljem. Za ugradbu domoljublja i rodoljublja u svijest čovjeka važni su mnogi događaji iz povijesti svakog naroda. Domoljublje, rodoljublje ili nacionalni ponos su osjećaji ljubavi, predanosti i privrženosti domovini i savezu s drugim građanima koji dijele isti osjećaj. Ta privrženost može biti kombinacija mnogih različitih osjećaja koji se odnose na vlastitu domovinu, uključujući etničke, kulturne, političke ili povijesne aspekte.

Crtež Gvozdanskog M.W. Weissa iz 1729 godine

 Već u pučkoj školi može se djeci kroz našu himnu opisati ispovijed velike ljubavi Hrvata prema zavičaju ili domovini. Himna je vodič kroz prošlu, sadašnju i buduću Hrvatsku. 

Marksisti su zauzeli negativne stavove o domoljublju. Karl Marx je slavno izjavio da "radnici nemaju zemlje" i da će "prevlast proletarijata prouzročiti da nacionalne razlike nestanu još brže". To je bilo jedno od objašnjenja (?!) ondašnje vlasti zašto je 1947. g. maknut spomenik banu Jelačiću o kojem je Marks negativno pisao. Spomen na Jelačića je stvaranje nacionalne svijesti više od sto godina. Mnogi ljudi bili su zatvarani i zlostavljani ako su pjevali pjesmu posvećenu njemu i to u novijoj povijesti .

Treba li podizati duhovnu snagu i nacionalnu svijest u narodu? Treba! Čovjek, kao i biljke i životinje, ima svoja staništa, obitavališta, ekolozi bi rekli – ima „kuću“ („eko“ potječe od grčke riječi oikos i znači kuća), te je organiziran u zajednice kao obitelj i kao narod. Kuća je u svijesti svakog od nas kao dom ili selo ili grad ili država. Dom se čuva do smrti.

B Kako to rade druge nacije. Poznato je da Amerikanci slave, što filmovima što pjesmama, pad tvrđave Alamo, gdje je 1836. g. 150 branitelja prvo bilo pod opsadom 6000 Meksikanaca, a na kraju su ubijeni. Židovi slave pad svojega grada Masade koji su Rimljani osvojili 73. godine. To je danas turističko odredište koji godišnje ugosti 1,5 milijuna posjetitelja. Masada je bitna, jer su se branitelji, zajedno s civilima, poubijali, počinili su kolektivno samoubojstvo, i nisu se htjeli predati Rimljanima. Tim događajem Židovi su ojačali duhovnu snagu svojih mladih generacija. Njihovi mladi vojnici na tom mjestu polažu zakletvu domovini. Rusi vojnim mimohodom obilježavaju 900 dana opsade Lenjingrada 1942. godine. Mi se velikim mimohodom prisjećamo opsade i pada Vukovara 1991. godine. Molimo Boga za naše poginule branitelje i civile koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu. No naša povijest je puna događaja koji su slični padu Vukovaru i zbog čega se možemo smatrati velikim narodom u patnji, iako smo malobrojni.

C Slavna i teška vremena našeg naroda. Zato zavirimo malo dublje u prošlost našeg naroda i doznajmo kako su se branili prostori na kojima danas imamo svoj dom. U kalendaru zaklade Vigilare čitam kako ove godina slavimo 500. obljetnicu izjave pape Lava X. da je Hrvatska Predziđe kršćanstva (Antemurale Christianitatis). Papa je 1519. g. hrvatskom banu biskupu Petru Berislaviću pismom poručio kako neće dopustiti da propadne Hrvatska, najčvršći štit i predziđe kršćanstva. Otad su u ruke Turaka pali mnogi gradovi tadašnje Kraljevine Hrvatske. Evo za prisjećanje kratke kronologiju tih događaja.

1. Bosna je 1463. godine već zapravo pala pod vlašću Osmanlija.

2. Šibenik. Tvrđava Sv. Nikole građena je od 1540. do 1553. za obranu od Turaka, nakon što su 1522. godine pali gradovi Knin i Skradin. Ova je tvrđava najjača fortifikacijska utvrda na Jadranu, koja je obalu štitila od neprijateljskih brodova, a na veliku sreću, nije nikada bila napadnuta.

3. Ilok. Nakon šest godina otpora, Turci su osvojili grad 1526. g. Za razvoj grada zaslužan je Nikola Iločki, ban slavonski i kralj Bosne. Suvremenik tog doba je franjevac sv. Ivan Kapistranski koji je branio Beograd 1456. godine.

4. Cetin, grad ukojem se 1527. g. sastao dio hrvatskog plemstva i izabrao Ferdinanda I Habsburškoga za novog hrvatskog kralja. On je obećao braniti Kraljevinu Hrvatsku, ali grad je deset godina kasnije pao i bio pod turskom vlašću do 1790. godine. Od tada potječe Cetingradska povelja, najvažniji dokument hrvatske državnosti, gdje se prvi put u državnom pečatu pojavljuje grb sa 64 crveno (ili crno) bijelih polja. Nogometaši Hrvatske su 2018. godine na svjetskom prvenstvu u Rusiji veličanstvenom igrom u dresovima sa 64 polja upoznali cijeli svijet s našom domovinom. Na povratku nogometaša u domovinu, petsto tisuća ljudi slaveći ih je dočekalo u Zagrebu. Nezaboravna slika ponosa i domoljublja.Pjevala se "Lijepa li si" pjesma kojom se danas slavi domoljublje.

5. Grad Brinje 1530. godine doživljava stradanje, ali ne i pad u turske ruke.

6. Klis, hrvatski kraljevski grad, osvojen je 12. ožujka 1537. godine. Turci su prisiljavali klišku posadu da se preda i tek kada su ostali bez vode i hrane grad se predao. Zapovjedniku Klisa Petru Kružiću odsječena je glava.

7. Hrvatska Kostajnica, koju je branio Nikola IV. Zrinjski, održavala se, ali kada je obranu preuzeo kraljev zapovjednik, izdajom je 1556. godine grad predao Turcima.

8. Senj. Ivan Lenković, zapovjednik svih uskoka, gradio je utvrdu Nehaj 1558. g. koja nikada nije bila napadnuta niti je bila osvojena. Kralj Rudolf II. zbog odnosa s Venecijom protjerao je te uskoke 1617. godine u unutrašnjost Vojne granice.
9. Siget pamtimopo važnoj bitki 1566. godine. Zapamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika Nikole Šubića Zrinskog i svih branitelja, koji se nisu htjeli predati Turcima – i svojom žilavom obranom spasili su Mađarsku, Hrvatsku i Austriju od pada u turske ruke 

10. Korčula je bila meta turskih napada 1571. g. kada su se vodili ratovi između Mlečana i Turaka. Na sreću, grad je spasila velika bura koja je onesposobila pola neprijateljskih brodova.

11. Gvozdansko je palo u zimi 13. siječnja 1578. godine, kada su se malobrojni branitelji sa ženama i djecom odupirali i na kraju su se zapravo smrzli. Nisu napustili grad iako im je ponuđeno da se predaju. Rekli su Turcima, pišu turski izvori, što bi nam rekli naši potomci da predamo grad. Današnje mlade generacije na te povijesne događaje podsjeća GVOZDANSKO: Epos od 32 pjevanja u desetercu, koji je 1939. g. napisao dr. Ante Tresić Pavičić. Knjigu je na 712 stranica tiskao izdavač AGM tek 2000. godine. Taj je epos odavno trebao biti pred čitateljima, a čuvao se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u rukopisu. Naš je narod živio u vremenima u kojima su Mađari, Nijemci, Talijani, Srbi potiskivali nacionalni identitet, tj. sprječavali veličanje hrvatskih književnih ili političkih prvaka. Umjesto domoljublja, nacionalizam, ksenofobija, šovinizam i genocidnost stalno „struje“ u medijima kao pojmovi, kako u Europi tako i u našoj domovini. Našoj mladeži treba stalno prikazivati pravo stanje povijesnih događanja kako bi dobili sliku tko smo i što smo. Ako odlaze u Europu, neka prvo poslušaju ove pjesme, koje tako mnogo govore o značaju pojma domovina. Tražimo duhovnu snagu od naših predaka, a ne da idemo linijom manjeg otpora živjeti u neku drugu zemlju Europe. Valja znati da ako su roditelji Hrvati, a dijete im se rodi u Njemačkoj, ono po sili zakona postaje Nijemac. To je pravo odnarođivanje u odnosu na ranije odlaske u pečalbarstvo. Održivost o kojem pišem od 2011. g. ne može se postići ako se izgubi sveto tlo koje su branili naši djedovi.

12. Karlovac (stari grad Dubovac). Nadvojvoda Karlo II. Habsburški sagradio je 1579. godine najmoderniju vojnu utvrdu (koja je sada dio tlocrta grada Karlovca) zbog koje su branitelji sedam puta odbijali turske napade nanoseći im poraze od 1592. do 1672. godine. Ispod grada Dubovca nalazi se Nacionalno svetište sv. Josipa, zaštitnikakraljevine Hrvatske od 1687. godine. 

13 Bihać, hrvatski kraljevski grad nije se uspio obraniti, nego je 1592. godine također pao u ruke Osmanlijama. Bihać smo, kao kraljevski grad, izgubili, i time je Turcima bio olakšan put prema srcu Hrvatske. Slično tim vremenima, danas migranti islamisti iz Azije stoje pred našom granicom, baš u predjelu Bihaća, kako bi je prešli.

14. Sisak se ipakobranio 1593. godine kada je stigao Toma Bakač s 5000 vojnika. Od tada pa do danas malo zvono na zagrebačkoj prvostolnici na spomen te bitke oglašava se u 14 sati. Tada je papa Klement VIII. poslao zahvalnicu vojskovođama obrane Siska. Pobjeda kod Siska 1593. prekretnica je stogodišnjeg ratovanja s Turcima, turskog istrebljivanja i proganjanja Hrvata i ostalih kršćana.

D. Novija povijest
Kao predsjednik  Crvenog križa Samobor proživljavao sam  mnoge događaje koji su ispjevani u pjesmi "Rane devedesete"
Vukovar 1991. Mnogi smo svjedoci ovog povijesnog događaja koji objedinjuje skoro sva gore opisana stradanja u ovom postu. Pjesma "Moja domovina" kojom se svijetu reklo što se događa u Hrvatskoj. 

Ove godine se slavi 30 obljetnica  pjesme "Ne dirajte mi ravnicu" koja je  podizala moral i domoljublje naroda pred velike događaje stvaranja Hrvatske države.

No, ako netko mora otići u Eurpu ili svijet trbuhom za kruhom neka posluša ovu  pjesmu od Tin Ujevića.  koji je lutao svijetom skoro  čitav  život.