Stožer i COVID -19

Što je stožer? Skupina strukovnih i stručnih ljudi kojoj je Vlast dala ovlaštenje da vodi brigu, nadzire događanja i izdaje naredbe oko pandemije. Stožer etimološki gledano je stup, motka na gumnu za koji se vežu konji kod vršidbe žita.

Prezentacija  starih metoda vršidbe

 Postoji i stožina motka nasred stoga sijena ili kukurozovine. U vojsci i u zdravstvu valja poštivati i slušati stožere. Znakovita je priča o Stožeru kojem je američki predsjednik Roosevelt dao nalog da se izradi prva atomska bomba. Od 1942. do 1946. Manhattan Projekte bio je pod vodstvom general-bojnika Leslieja Grovesa iz Inženjerskog korpusa američke vojske. Bio je to tajni projekt na kojem su radili najbolji fizičari (Robert Openhajmer, Fermi) s mnogo pokusa i računanja. Projekt Manhattan započeo je skromno 1939., ali je narastao i zapošljavao više od 130.000 ljudi i koštao gotovo 2 milijarde američkih dolara (što odgovara oko 23 milijarde dolara u 2019.) 

Kada je general Groves upitao fizičare kako zamišljaju izradu bombe, oni su mu pretpostavili dva koncepta, dva pokušaja. On im je rekao, krenite odmah s oba koncepta. Na početku bilo kakvog pokusa javlja se pitanje DA ili NE, tj. uspjeh ili neuspjeh. Kada su Amerikanci izradili atomsku bombu onda je Rusima bilo riješeno već 50 % nedoumica ili nepoznanica. Osnovno je pitanje bilo je li uopće moguće izraditi atomsku bombu. Ista dilema je i sada  hoće li  čovječanstvo napraviti cijepivo s kojim  će se „ubiti“ Covid -19?. Znanstvenici su vjerovali kako pojavom virusa COVID-19 već imaju 50 % rješiv zadatak, budući da je tehnologija proizvodnje cjepiva već dobro uhodana s cjepivima protiv drugih virusa.

Situaciju s virusom COVID-19.  Svježipodaci upravo dok ovo pišem govore u svijetu ima 369,115,468 oboljeli a umrlo je 5,662,987 ljudi. Znači, kako 1,55%  oboljeli  umire od Covida-19. U svijetu je potrošeno oko 10 milijardi doza cijepiva. Hrvatska je procijepljena s 54,3 %, dok je svjetski prosjek 52,2 %. Svaki cijepljeni građanin o tome može dobiti potvrdu, što je dobro za putovanja.  Hrvatska je 19. siječnja 2022. na svjetskoj rang listi od 168 zemalja bila na devetom mjestu s 3260 umrlih na milijun stanovnika.

Antivakseri. Na TV ekranima gledamo kolone ljudi u cijelom svijetu koje čekaju da se cijepe ili da se testiraju. Ali isto tako gledamo prosvjednike, koji se protive strogim mjerama zaštite koje propisuju državni ili mjesni stožeri civilne zaštite. Prosvjednici se pozivaju na slobodu savjesti. Mnoštvo ljudi ne vjeruju stožeru, kako kod nas tako i u drugim državama. Postoje ljudi, nazvani antivakseri, koji ne vjeruju u uspjeh cijepljenja, iako u bolnicama umire od 70 do 80 % ljudi koji nisu bili cijepljeni. Antivakseri navode više razloga nepristupanju cijepljenju, primjerice: preboljenjem COVID-19 virusa dobivaš puno bolji imunitet nego od cjepiva, prirodna antitijela su bolja, cijepljeni isto prenose virus, strah od nuspojava cjepiva na ljudsko tijelo.

Parlamentarna opozicijska stranka MOST ne vjeruje Vladinom Stožeru civilne zaštite nego organizira referendum s dva pitanja: promjena članka 17. Ustava s dodatkom riječi pandemija i predlaže Zakon o izmjeni zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti gdje se briše riječ stožer. Cilj ovih izmjena je ukinuti "stožerokraciju".Danas svaki dan umire "autobus ljudi" i cijelo se društvo, a ne samo  stožer, mora izjasniti o pandemiji. Naša vlast se  opire referendumu na kojeg  želim izaći, ali ne znam kako  ću glasovati. EU- mjere zaštite  „popuštaju“ te  izgleda kako  će taj virus endemski stalno  živjeti s ljudima, kao i obična gripa. 

Korelacija i uzročnost  Izradio sam pomoću Excel funkcija bio- statističke analize korelacije povezanosti između procjepljenosti u % i broja mrtvih na milijun stanovnika  na slučajnom uzorku od 34 države u svijetu. Koeficijent  korelacije je bio  r = - 0,1017 što je nedovljno za donošenje zaključka o uzročno posljedičnoj povezanosti. Inaće taj  koeficijent bi trebao iznosti oko od + -0,8 do +- 1 za potvrdu  povezanosti. Kada se  promatra situacija procijepljenosti i umrli u Europi onda  je r=-0,089 što također nije dovoljno za  donošenje odluke o povezanosti cijepljenja i smrti. Kada se računa korelacija  bio i socijalni sustava onda se javlja mnogo nepoznanica koje nije moguće „utrpati“ u račune i donositi valjane  odluke.  No, valja ipak vjerovati stožeru i liječnicima koji imaju   podatke kako  ljudi umiru od 75 do 80% koji nisu cijepljeni  i imaju teže kliničke slike oboljenja.To treba vjerovati jer to  nije teorija zavjere.

Kuga. Ova pandemija ima mnoge značajke pandemije ranijih kuga. Primjerice, 430 godina prije Kristova rođenja Atiku je opustošila strašna kuga. U Dubrovniku od 14. stoljeća postoje karantene za migrante koji su željeli ući u grad. Pojava epidemije kuge opisana je u staroj enciklopediji Oekonomische Encyklopädie von J. G. Krünitz koja se može čitati online. Franz von Schrauda govori o kugi u Sirmienu, 1795. i 1796. godine, te povijesti kuge u istočnoj Galiciji. Tada je isto postojao neki stožer: pest policija (pest=kuga) koja je izdavala naredbe vojsci koja je čuvala granice između država i mjesta zaraženih područja, zatim liječnicima, mrtvozornicima i svećenicima koji su se brinuli o bolesnicima i umrlima u selu i gradu. Izvještaji su se slali vlastima iz zaraženih mjesta u obliku tablica, što danas, slično tome, imamo na press-konferencijama stožera. Prema tome, današnji epidemiolozi imaju velika iskustva na osnovi izučavanja pandemija kroz stoljeća i mnogih današnjih znanstvenih istraživanja.

Jednostavne zaštitne mjere su nužne. Ljudski je težiti i živjeti u sreći i blagostanju i bojati se smrti. Kada danas gledamo prosvjede kod nas u EU protiv naredbi koje izriču Stožeri civilne zaštite za sprječavanje širenje virusa COVID-19, onda se moramo pitati jesu li Stožeri dorasli svojoj zadaći ili su u pravu prosvjednici tražeći svoje pravice. Pokušavam proniknuti zašto se ne vjeruje stožerima? Postoji više razloga: mjere zaštite u zadnje dvije godine su mijenjane prema mjestima i broju zaraženih ljudi i zahtjevima gospodarskih, školskih i kulturnih djelatnika i sportskih saveza. Bilo je izjava visokih dužnosnika koji su tvrdili "pobijedili smo COVID-19", a usput se nisu pridržavali mjera koje su sami pripisivali.

Stožeri skoro svih država propisali su jednostavne zaštitne mjere: nosite maske, držite razmak od 2 m, perite i dezinficirajte ruke te se što manje družite. No razlog nepovjerenja prema stožerima puno je dublji. Ljudska zajednica stoji pred zadatkom uništenja nepoznatog virusa koji ranije nije postojao. Svaka zemlja je propisivala svoje mjere koje su bile vrlo drastične, npr. lockdown, određena zatvaranja vitalnih aktivnosti (posao, škola, trgovina, sport) do liberalne, čekajući da se stvori tzv. "imunitet krda". Veliku su buru kod prosvjednika izazvali zahtjevi Stožera da se izdaju digitalne potvrde o cijepljenju, lako provjerljive pomoću mobitela. Odgovor prosvjednika je bio: "Hoće nas podijeliti i razdvojiti te nam ukinuti slobodu".

Sloboda mišljenja i savjesti. Valja priznati da je sloboda mišljenja i savjesti upisana u mnogim ustavima i poveljama o ljudskim pravima. Čovjek želi sam oblikovati svoj život na temelju uvida u samu stvar. Ne želi se pokloniti tutorstvu autoriteta?! Odmah se pojavljuje pitanje: Što je sloboda? No, ljudski je rod vjekovima pronalazio krjeposti – vrline[i] kojima si je pomagao u teškim životnim prilikama. Što je krjepost? Krjepost je postojana i čvrsta spremnost činiti dobro. Postoje stožerne krijeposti: razboritost, pravednost, jakost i umjerenost.

Razboritost upućuje razum da u svim prilikama (pa tako i kod pandemije) razabere naše istinsko dobro. Razboritost nas upućuje na načela savjesti. Postoje tri opća načela: 1) nikada nije dopušteno činiti zlo da se postigne dobro; 2) tzv. zlatno pravilo: "Sve što želite da ljudi vama čine, činiti i vi njima."; 3) Ljubav se uvijek izražava poštovanjem bližnjega i njegove savjesti, makar to ne znači da prihvaća kao dobro ono što je objektivno zlo. Misli na druge, cijepi se, jedna je od naredbi našeg HR stožera.

Kada se govori o slobodi savjesti, onda se mora spomenuti činjenica kako u životu neka savjest vara tj. savjest može bit dvojbena.[ii] Dalje, postoje granice slobode savjesti, postoji odgoj savjesti putem poučljivosti od autoriteta. Pitanje je koga izabrati za autoritet. Je li to Stožer čije izvještaje slušamo svakog dana? Tko treba upravljati Stožerima? Može li šef policije ili neki general armije biti predsjednik Stožera? Može!

Sadašnje cjepivo, koje su ljudi boje primijeniti na sebi, zapravo je korišteno na uzorku od 10 milijardi doza te pokazuje pozitivne rezultate smanjenim brojem oboljelih i blažim kliničkim slikama bolesnika. Zaključak – idite se cijepiti i mislite na svoje najmilije i nas 80+ susjede!

[i] Katekizam Katoličke Crkve – Kompendij, Hrvatska biskupska konferencija, Verbum, Split, 2006., pitanje 377.

[ii] Alojzije Šustar, Sloboda savjesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982., str. 30.