Odbacivanje tekstila

Uvod

U svijetu svake godine 92 milijuna tona tekstilnog otpada završi na odlagalištima, što je više od 85 % godišnje proizvedenog tekstila. Potrošači žele biti u toku s najnovijim modnim trendovima. Europa ima veliki problem s tekstilnim otpadom - Faktograf.hr Čovjek je stvorio kulturu odbacivanja, kako navodi Papa Franjo u svojoj enciklici Skrb za zajednički dom. No, čovjek je trom u promjenama svojih navika, svog načina života. Pamuk zahtijeva puno vode, a da bi narastao dovoljno za stvaranje jedne bijele majice potrebno je više od 2645 L vode. Za stvaranje hlača traperica potrebno do 5700 L vode. Industrija odjeće čini 10 % globalnih emisija ugljičnog dioksida i 20 % globalnog otpada vode, prema izvješću Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu. Proizvodnja tekstila i pranje istog onečišćuju vodene sustave. Nadalje, za preradu pamuka potrebna je velika količina otrovnih kemikalija i drugih zagađivača, koji mogu otrovati i radnike u proizvodnji. Pamuk također nije jedini krivac. Materijali poput rajona i viskoze, koji su uobičajeni u proizvodnji jeftine brze mode, često se izrađuju od celuloznih vlakana dobivenih od stabala. Ne samo da je prerada drvne mase u tekstil vrlo otrovan postupak već je i vrlo neučinkovita – uništava oko 60 % stabala tijekom kemijske razgradnje 

                       Nisu bile potrebne perilice i sušilice.  Ožmakivanje plahte tj  iscjeđivanje vode.                                                                                Foto: Milan   Dvoržak 1923 godine. .

Povijesna priča br. 1 – Pamuk pojeo Aralsko jezero (više na (unizg.hr))

Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća počinje intenzivnije isušivanje Aralskog jezera, no početak problema seže u 40. godine 20. stoljeća. Tih je godina na području Kazahstana i Uzbekistana pokrenuta proizvodnja pamuka, biljke koja traži jako puno vode. Ručno iskopani kanali za navodnjavanje premještali su vodu s rijeka Amu-Darje i Sir-Darje koje su tekle u Aralsko jezero. Aralsko jezero je 60. godina prošlog stoljeća imalo površinu od 68.000 km² i bilo je 4. najveće jezero na svijetu. Ali 2004. godine površina jezera iznosila je 17.000 km², a danas je još i manja. Izgradnjom mreže za navodnjavanje stvoreni su milijuni hektara poljoprivredne zemlje u ovoj sušnoj regiji. To je dovelo do ogromnog manjka slatke vode u rijekama. Danas vjetar nosi prašinu pomiješanu sa solima sa suhog tla što otežava život stanovništva i životinja. Zabrinjavajuća je činjenica da je Aralsko jezero presušilo strateški i promišljeno djelovanjem znanstvenika, a ne greškom ili nemarom.

Sadašnja priča br. 2 – Razmišljanja o modi

Evo story  žene konzumeristice. Nakon malo preispitivanja i analize m-bankinga shvatila sam da je na punjenje ormara tekstilom utjecala i pandemija. Dok sam nekada u shopping išla isključivo fizički u trgovine, danas uglavnom kupujem online. Online kupovina puno je jednostavnija, lakša i oduzima daleko manje vremena. Kad sam promišljala o svojim kupovinama, shvatila sam da bih često kupila nešto "usput" dok bih gledala televiziju i skrolala po mobitelu. Nesvjesna kupnja, jednako kao i nesvjesno jedenje – zeznuta je stvar. Minus na računu dođe gotovo jednako brzo kao plus na vagi. 

Buduća priča br. 3 – Neće skupo recikliranje riješiti tekstilni otpad

Budući da su naši preci morali znalački balansirati između proizvodnje hrane i odjeće ili kruha i ruha, nije naodmet upamtiti ove podatke o prinosima: prinos konoplje je 906, konvencijskog pamuka 498, dok je prinos vune 69 kg/ha. Konoplju ne koristimo, a vunu bacamo nakon što pojedemo janjetinu zajedno s turistima. Konoplju i lan valja vratiti za odijevanje stanovništva.Naše prabake su ostavljale svoje ruho praunukama. . Osnivač i izvršni direktor Sourcemapa, Leonardo Bonanni, kaže: "Modni lanci opskrbe su među najsloženijima na svijetu, jer se mogu mijenjati sa svakom godinom, svakim stilom. Modna industrija još uvijek preživljava na proizvodima koji postoje stotinama godina, uključujući pamuk, vunu, svilu i druge uobičajene materijale, i možda će morati pričekati dok umjetna vlakna ne poprime veće prihvaćanje."

Kako si pomoći da se ne baca toliko tekstila? Recikliranje tekstila složen je i skup proces, pa najčešće tekstil završi na deponijima ispod zemlje ili na bilo kojem drugom odlagalištu. Moda za iznajmljivanje i ponovnu upotrebu, tzv. second hand shop, moraju biti u trendu. Stvaranje "kružne ekonomije" koja omogućuje kupcima da vrate artikle u second hand prodavaonice učinkovit je model dobrog gospodarenja tekstilom 

Jedna od najpoznatijih   tekstilnih tvrtki Levi Strauss iznosi svoje ekološke mjere:

- 100 % obnovljiva električna energija do 2025.

- 40 % smanjenje emisija stakleničkih plinova u cijelom opskrbnom lancu do 2025.

- 50 % smanjenje upotrebe vode u proizvodnji.

Ti su ciljevi u skladu s ograničenjem porasta temperature na 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama.

 Zaključak. Na kraju valja nešto reći o toku ugljika u prirodi 

Ugljik kruži oko nas. Nalazi se kako u nafti i ugljenu tako i u drveću, plastici, pamuku, vuni i pokošenoj ili ne pokošenoj travi koja nije pretvorena u mlijeko. Dostupnost otpadnog tekstila plastike u deponijima bit će vjerojatno budući izvor energije. U nekim se državama peći cementara lože otpadnim materijalima primjerice automobilske gume i  plastika. Sortiranje i odlaganja otpada i smeća je bila glavna poruka kandidata za gradonačelnika Splita za   predstojeće  lokalne izbore 26  lipnja.