Europa EU i Hrvatska

 

Na dan izbora za EU parlament sjedim na kavi s prijateljem i na rastanku mu kažem: „Hajdmo sad na izbore!“ Odgovorio je: „Ne idem na izbore za naše EU predstavnike, jer će oni imati deset puta veće plaće nego što je moja mirovina.“ Nisam mu ništa odgovorio, ali su mi mnoge misli došle na pamet, pokušat ću ih sada iznijeti. Prvo, mnoge direktive, preporuke EU, morat ćemo provoditi nakon što smo 2013. pristupili EU. Drugo, pogledajmo što je to zapravo EU.

Pravno gledano, EU se deklarira i temelji na nedjeljivim, univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti na načelima demokracije i vladavine prava. Ona pojedinca postavlja u središte svojeg djelovanja uspostavom građanstva Unije i stvaranjem područja slobode, sigurnosti i pravde. Zato izbori za EU parlement jesu izbori koji predstavljaju građane, a ne vlade ili stranke Europe. To znači da možeš tužiti svoju i druge države tj. tražiti svoju pravicu.

Demografska politika u EU i RH ovisi o broju rođenih!

Nakon izbora čuo sam kritike na račun članstva RH u EU s ukupno 27 država. Mi smo mlada i mala država i ne možemo ništa postići, jer je u EU parlamentu 705 zastupnika, a naših je samo 12. Ali naši će predstavnici biti podijeljeni po klubovima, prema svojim sposobnostima, i u njima će se rješavati životna problematika i prihvaćati korisni prijedlozi.

Ugovor po kojem funkcionira EU je Lisabonski ugovor koji ima 418 stranica (PDF), no postoji i u skraćenom obliku na 20 stranica pod nazivom „Vaš vodič kroz EU“ koji se može lagano pročitati i razumjeti. Lisabonski ugovor potpisalo je 13. prosinca 2007. svih 27 država članica Europske unije. Više vidi na ovom linku: https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Publikacije/ostale%20publikacije/Va_vodi_kroz_Lisabonski_ugovor.pdf.

 

1.     Podijeljena nadležnost između Unije i država članica primjenjuje se na sljedeća glavna područja: (a) unutarnje tržište; (b) socijalnu politiku za aspekte utvrđene ovim Ugovorom; (c) ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; (d) poljoprivredu i ribarstvo, osim očuvanja morskih bioloških resursa; (e) zaštitu okoliša; (f) zaštitu potrošača; (g) promet; (h) transeuropske mreže; (i) energetiku; (j) područje slobode, sigurnosti i pravde; (k) zajedničku problematiku sigurnosti u pitanjima javnog zdravlja, za aspekte utvrđene ovim Ugovorom. U područjima istraživanja, tehnološkog razvoja i svemira Unija je nadležna za provođenje aktivnosti. Valja isticati i promicati vrijednosti Europske unije diljem svijeta i pridonositi miru, sigurnosti, održivom razvoju planeta Zemlje, solidarnosti i poštovanju među narodima, slobodnoj i pravednoj trgovini i iskorjenjivanju siromaštva;

2.     Lisabonski ugovor olakšava procedure donošenja odluka Europske unije. U Vijeću ministara umjesto jednoglasnih odluka dodaje se glasovanje kvalificiranom većinom glasova. Time će djelovanje postati brže i učinkovitije.

Što je to što EU drži skupa i što je to za što se treba boriti? Očito je da se moraju znati neke temeljne pojedinosti iz pravne i političke povijesti kako RH tako i EU.

1. Hrvatska temelji

Kada se pogledaju Hrvatske pravice kroz stoljeća, onda se moraju izdvojiti neki događaji zadnjih tisuću godina[i] koji su važni za određivanje identiteta hrvatskog naroda i hrvatske države. Oko 925. godine papa Ivan X. naziva Tomislava kraljem. Zatim 1075. godine Zvonimir postaje prvi okrunjeni kralj Hrvatske i Dalmacije. Oko 1094. godine osnovana je Zagrebačka biskupija, 1100. nastaje najstariji kameni glagoljski spomenik Baščanska ploča. Nakon 1102. Hrvatsko kraljevstvo povezano je personalnom unijom s Ugarskom pod nazivom Pacta conventa. Poslije bitke s Turcima kod Mohača 1526., u kojoj je poginuo kralj Ludovik II., staleži i redovi ugarski i hrvatski izabraše za svog kralja 1. siječnja 1527. ujutro natašće Ferdinanda Habsburga koji je vrijedio do 1918. g. Hrvatski sabor je 1918. raskinuo državno-pravne odnose s Austro-ugarskom monarhijom. Nakon 1. svjetskog rata potpisana je 1918. g. tzv. Ženevska deklaracija između kraljevine Srbije i predstavnika Narodnog vijeća u Zagrebu i predstavnika Jugoslavenskog odbora u Londonu za stvaranje državne zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca. U Kraljevini Jugoslaviji 1939. g. potpisan je sporazum Cvetković-Maček o Banovini Hrvatskoj koji je ostao samo na papiru.

U uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju 2. svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963., 1974.) formirane su granice međunarodno priznate današnje države RH. Na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjene međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (1990. g.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućugodišnju državnu samobitnost.

U novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) ustanovljeno je da je temelj suvremene RH pobjeda hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.), u kojem je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

2. Temelji Europe i EU

„Europa“ je ime žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zeus. U Grčkoj se taj pojam prvi put spominje u 6. stoljeću pr. Kr. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaljeva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora.

Povijesno-kulturni identitet Europe Sacrum Imperium je vrijeme vladavine Karla Velikog oko 747. – 814. Nama odan papa sv. Ivan Pavao II. nastojao je 2004. g. da kršćanski temelji budu ugrađeni u Ustav Europe. To se nije dogodilo i on je ljutito primijetio „Ne režu se korijeni iz kojih se rađa i iz koji je izrasla kultura i civilni napredak našeg doba.“ Na dva referenduma taj ustav nije prošao. Zato je institucionalno funkcioniranje EU provedeno po Lisabonskom ugovoru koji ima 411 stranica (https://hrcak.srce.hr/file/78299) i koji je potpisan 2007. godine, dok je skraćena verzija objavljena pod nazivom „Vaš vodič kroz Lisabonski ugovor“

Mnogo ratova između europskih careva, kraljeva, knezova, grofova i država vodilo se na kontinentu Europe tokom povijesti, kako nekada tako i danas. Što to drži EU skupa, gledajući mnoge rasprave oko njezinog jedinstva?

3. Nastanak Europske unije

Europa je vrlo gusto naseljen kontinent sa srednjom gustoćom naseljenosti od 69 stan./km².

Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4 233 255,3 km², a ima oko 447 milijuna stanovnika. EU ima 24 službena jezika.  Očekivana duljina života građana je  79 godina.

Nakon 2. svjetskog rata Amerikanci su zaraćenim državama Europe predložili da se udruže u proizvodnji čelika i ugljena. Na taj način spriječit će se ponovno besmisleni ratovi, koji su u Europi tako često nastajali. Čovjeku treba godišnje 130 kg kisika i 234 kg čelika, što znači da su to dva najvažnija elementa koja mu trebaju za današnji način života. Ukupna svjetska proizvodnja čelika u 2007. godini iznosila je 1.344,3 milijuna tona.

Schumanovu deklaraciju predstavio je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. Tom deklaracijom predlaže se stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik čije bi članice udružile proizvodnju ugljena i čelika. Europska zajednica za ugljen i čelik EEZ bila je prva u nizu nadnacionalnih europskih institucija iz kojih je nastala današnja Europska unija. Države osnivačice bile su Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg.

Moj pogled na identitet EU izgleda ovako: Kada se kirurg mora odlučiti na operaciju slomljene šake, predstoji mu vrlo mnogo složenih postupaka kako bi natrag objedinio kosti, krvne žile, živce, mišiće i kožu, a za što je potrebno i više operativnih zahvata. Slično, secira li se EU, onda se moraju vidjeti sve poveznice – od sastava sirovina visokih peći do velikog broja raznih spojnica, pruge, ceste, električni vodovi, telefonski kablovi, satelitske veze… Budući da sam se cijelog radnog vijeka bavio recepturama različitih proizvoda, navest ću sastav u proizvodnji željeza u visokim pećima. Za 1 tonu sirovog željeza potrebno je 1700 kg sintera (termički obrađena rudača), sirove rude 62 kg, vapnenca 38 kg, koksa 486 kg, mazuta 45 kg, zraka 1195 kg. Te su se sirovine bez carina prevozile za čeličane u Luksemburgu: ugljen iz Njemačke, rudača iz Francuske, kamen vapnenac iz Belgije, mazut iz Nizozemske. Danas je situacija slična: tisuće proizvoda s milijunima sirovina povezuje vidljivim poveznicama narode, gospodarstva i države. To su nedjeljive transeuropske mreže veze.

Mnoge smjernice EU i zakone RH valja priznati i poštivati ako se  želi održivo živjeti!

 

---

[i] Petar Požar, Hrvatske pravice, Split, Zagreb, 1990., vlastita naklada