Ako cjepanice imaju gustoću od 500 kg/m3, a okrugli komadi 450 kg/m3 onda je naše domaćinstvo trošilo za grijanje, toplu vodu i kuhanje te pečenje rakije, oko 10000 kWh toplinske energije. Od drva se iskorištavalo sve - cjepanice, sječevina, kitovina, panjevina, pa čak i piljevina za stelju kokošima i svinjama..
Usporedimo li to sa današnjim prilikama, primjerice za toplinski neizoliranu obiteljsku kuću korisne površine 143 m2 na području Zagreba specifična godišnja potrošnja toplinske energije je182 kWh/m2 To znači da je danas prosjek potrošnje t Moj prijatelj se žali kako mu je grijanje stana pomoću električne struje vrlo skupo i kako mu u domaćinskom budžetu nedostaje novaca za grijanje. Problem grijanja i hlađenja zgrada nije samo obiteljski problem nego je i državni problem.
Naša obiteljska kuća imala je stambenu površinu 110 m2 - jednu dnevnu relativno veliku sobu koja se zimi grijala, kuhinju i tri spavaće sobe te dva hodnika. Tu se ne računaju tavan i podrum jer su to bila zapravo skladišta za hranu.
Grijanje zgrade ovisi i veličini zgrade i broju stanovnika po četvornom metru stambene površine. Razvijene zemlje imaju više, npr. Njemačka ima po stanovniku 32 m2 stambenog prostora, prosjek za Hrvatsku je 27 m2, Zagreb ima 23 m2, dok je u našoj roditeljskoj kući bilo 10 m2 stambene površine po članu domaćinstva.
Toplinska zaštita zgrade izražava se mjernom veličinom naziva koeficijent prolaza topline, a oznaka je U. Stariji graditelji znaju da se ta veličina nazivala k-koeficijent i iznosila je tada za područje Zagreba 1,8 W/(m2K). Mnoge stare zgrade nisu toplinski izolirane
Kada se ta veličina želi grubo preračunati na potrošnju loživog ulja, koje je potrebno za grijanje neke prostorije u Zagrebu, onda to iznosi po četvornom metru obodne konstrukcije zgrade 18 L loživog ulja za jednu sezonu grijanja. Dakle, U- koeficijent prolaza topline pomnoži se faktorom 10 kako bi se dobila vrijednost gubitaka topline kroz jedan četvorni metar površine obodne konstrukcije npr. zida.
Slikoviti prikaz za koeficijent prolaza topline 1,8 W/(m2K). jest: toplina dobivena od 18 L loživog ulja koja grije prostor u sezoni grijanja i gubi se tj. prolazi kroz jedan četvorni metar površine zida u atmosferu.
Slika 1. Je li zgrada ispravno izolirana od hladnoće ili od prekomjernog trošenja energije i goriva može se odrediti pomoću termovizije. Na ovoj kući krov i zid nije dostatno toplinski izoliran.
Otada do danas, propisane su mnoge svjetske i hrvatske norme za praksu u graditeljstvu, kako bi se povećala toplinska zaštita zgrada i kako bi potrošnja energije bila što manja. Hrvatske norme koje su donesene prema EU direktivama propisuju kako zgrade trebaju imati toplinsku zaštitu obodnih konstrukcija izraženu s U-koeficijentom prolaza topline od 0,45 do 0,8 W/(m2K).
U vrijeme moje mladosti, grijali i kuhali smo na drvo i to ručno posjećeno u našoj šumi. Dopremalo se volovima, a pripremalo „cug-žagama“ i sjekirama. Obično bismo uspjeli pripremiti od četiri do pet prostornih metara drva. Osušena bukva, ako je dobro osušena daje topline 4,33 kWh po kilogramu.
opline za obiteljsku kuću (143 m2 x182 kWh/m2 = 26.026 kWh. Jedna analiza pokazuje prosječni zagrebački stan od 60 m2 treba 14.000 kWh energije za grijanje i 2900 kWh za pripremu tople vode. Prema toj gruboj analizi naša obitelj (devetero članova) trošila je dvostruko manje energije za grijanje i toplu od zagrebačkih obitelji. Zašto?. Nismo grijali spavaće sobe i koristili smo odjeću i toplu posteljinu kao toplinsku zaštitu za postizavanje ugode tijela. Više vide o tri kože koje nas čuvaju od hladnoće i topline . U industrijaliziranim zemljama za grijanje prostora u stambenim zgradama troši se 45% energije i 18% za pripravu tople vode. Naša obiteljska kuća imala je stambenu površinu 110 m2 - jednu dnevnu relativno veliku sobu koja se zimi grijala, kuhinju i tri spavaće sobe te dva hodnika. Tu se ne računaju tavan i podrum jer su to bila zapravo skladišta za hranu.
Grijanje zgrade ovisi i veličini zgrade i broju stanovnika po četvornom metru stambene površine. Razvijene zemlje imaju više, npr. Njemačka ima po stanovniku 32 m2 stambenog prostora, prosjek za Hrvatsku je 27 m2, Zagreb ima 23 m2, dok je u našoj roditeljskoj kući bilo 10 m2 stambene površine po članu domaćinstva.
Toplinska zaštita zgrade izražava se mjernom veličinom naziva koeficijent prolaza topline, a oznaka je U. Stariji graditelji znaju da se ta veličina nazivala k-koeficijent i iznosila je tada za područje Zagreba 1,8 W/(m2K). Mnoge stare zgrade nisu toplinski izolirane
Kada se ta veličina želi grubo preračunati na potrošnju loživog ulja, koje je potrebno za grijanje neke prostorije u Zagrebu, onda to iznosi po četvornom metru obodne konstrukcije zgrade 18 L loživog ulja za jednu sezonu grijanja. Dakle, U- koeficijent prolaza topline pomnoži se faktorom 10 kako bi se dobila vrijednost gubitaka topline kroz jedan četvorni metar površine obodne konstrukcije npr. zida.
Slikoviti prikaz za koeficijent prolaza topline 1,8 W/(m2K). jest: toplina dobivena od 18 L loživog ulja koja grije prostor u sezoni grijanja i gubi se tj. prolazi kroz jedan četvorni metar površine zida u atmosferu.
Slika 1. Je li zgrada ispravno izolirana od hladnoće ili od prekomjernog trošenja energije i goriva može se odrediti pomoću termovizije. Na ovoj kući krov i zid nije dostatno toplinski izoliran.
Otada do danas, propisane su mnoge svjetske i hrvatske norme za praksu u graditeljstvu, kako bi se povećala toplinska zaštita zgrada i kako bi potrošnja energije bila što manja. Hrvatske norme koje su donesene prema EU direktivama propisuju kako zgrade trebaju imati toplinsku zaštitu obodnih konstrukcija izraženu s U-koeficijentom prolaza topline od 0,45 do 0,8 W/(m2K).
Toplinski
neizolirana obiteljska kuća korisne tlocrtne površine 143 m2 na
području Zagreba godišnje troši 182 kWh/m2 toplinske energije dok
isti takav objekt izoliran prema odredbama Tehničkog propisa o racionalnoj
uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08, 89/09) troši 50
kWh/m2. To znači da se pravilnom izolacijom i gradnjom godišnje može
uštedjeti 18.913 kWh ili 72 posto nekadašnje godišnje
potrebne energije za grijanje zgrade.
Za obiteljsku kuću iste kvadrature na području Splita potrošnja se kreće od 121 kWh/m2 za neizolirani objekt do 45 kWh/ m2 za izolirani pa je ušteda 10.877 kWh ili 63 posto nekadašnje godišnje potrebne energije za grijanje
Za obiteljsku kuću iste kvadrature na području Splita potrošnja se kreće od 121 kWh/m2 za neizolirani objekt do 45 kWh/ m2 za izolirani pa je ušteda 10.877 kWh ili 63 posto nekadašnje godišnje potrebne energije za grijanje
Najviše informacija o zaštiti okoliša vezano uz graditeljstvo može se vidjeti na portalu ministarstva:
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=9040
O metodama i materijalima (gradiva) za toplinsku zaštitu u zgradama može se vidjeti na portalu tvrtke www.samoborka.hr. U toj tvrtki počelo se proizvoditi materijale za toplinske sustave fasada već 1968 godine.U tvoj tvrtik proveo sam 40 godina i toplinska zaštita zgrada je bio jedan od mojih zadataka.
Učinkovita primjena energije u zgradama je kompleksna problematika o kojoj se može naći obilje podataka i na internetu. Koristan je "Priručnik o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu" koju je izdao institut "Hrvoje Požar.http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf Grijanje stana električno strujom je najskuplji vid grijanja jer se svega jedna trećina primarne energije goriva pretvara u korisnu energiju topline a moraju se platit svi gubici u proizvodnji i potrošnji električne energije. Grijanje stana plinom je naj racionalnije iz ekološkog gledišta i učinkovitosti.. Plinifikacijom naselja najmanje se onečišćuje zrak, budući se izgaranjem plina ne stvaraju dušični i sumporni oksidi.a preko malih kogeneracijski elektrana prozvodi se električn struja i topla voda.
O metodama i materijalima (gradiva) za toplinsku zaštitu u zgradama može se vidjeti na portalu tvrtke www.samoborka.hr. U toj tvrtki počelo se proizvoditi materijale za toplinske sustave fasada već 1968 godine.U tvoj tvrtik proveo sam 40 godina i toplinska zaštita zgrada je bio jedan od mojih zadataka.
Učinkovita primjena energije u zgradama je kompleksna problematika o kojoj se može naći obilje podataka i na internetu. Koristan je "Priručnik o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu" koju je izdao institut "Hrvoje Požar.http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf Grijanje stana električno strujom je najskuplji vid grijanja jer se svega jedna trećina primarne energije goriva pretvara u korisnu energiju topline a moraju se platit svi gubici u proizvodnji i potrošnji električne energije. Grijanje stana plinom je naj racionalnije iz ekološkog gledišta i učinkovitosti.. Plinifikacijom naselja najmanje se onečišćuje zrak, budući se izgaranjem plina ne stvaraju dušični i sumporni oksidi.a preko malih kogeneracijski elektrana prozvodi se električn struja i topla voda.
Nema komentara:
Objavi komentar