..Kuda pošla kamo došla,Pratio te dobri Bog!
August Šenoa „Oj ti dušo“ 1865 g.
August Šenoa „Oj ti dušo“ 1865 g.
Priznajmo da razmišljamo, ići ili ne na Referendum o ulasku u EU i što zaokružiti „Za“ ili „Protiv“. Ako zaokružite „Za“ misleći kako ćemo dobiti neke novce iz EU fondova, onda griješite, jer nitko nam neće ništa badava dati. Ono što će se dobiti od EU, morat će se vratiti i to uz visoke kamate različitih oblika i iznosa.
Moja eko-razmišljanja glede ulasku ili ne ulasku naše domovine RH u EU izgledaju ovako:
1. Meni je slika današnjeg industrijskog načina života, slična ribogojilištu u kojoj nestaju ribe, ali i voda. EU lovi ribu mrežom, koja je poderana i koja se mora zakrpati s RH-om. Tu mrežu kao „morski psi“ napadaju i razaraju Kinezi i Amerikanci. Glasujemo li „Za“ ili „Protiv“ mi smo u svakom slučaju umreženi, mi smo jedan mali čvor te EU-mreže, koja zapravo predstavlja uzročno-posljedično povezane tehničke, ekonomske sustave, koji su neumjereni u ekološke sustave ove žive Zemlje.
2. Hoćemo li u EU biti bolji i umjerenije od sadašnjeg načinu života?. Što je to neumjerenost? Je li to možda „sestra“ koja ima „obitelj“ iz strukture grijeha: obmanjivanje, podmićivanje, korupcija, mito, prijetvorno dodvoravanje ,oholost, neumjerenost u jelu i piću. Vidi članak 400 u Katekizmu Katoličke crkve koji kaže:. Strukture grijeha su društvena stanja ili ustanove koje se protive božanskom zakonu, a izraz su i učinak osobnih grijeha. Je li naš i EU konzumizam i neumjerenost u svemu i svačemu, grijeh, tj krivac za klimatske promjene?
Je li naša neumjerenost kriva da nam je u siječnju nestao potok „Podvršćak“ u gornjem toku kraj moje male šume iznad sela Podvrh? Jučer, takav je običaj, na „Tri kralja“ išao sam škropiti blagoslovljenom vodom naš grunt, kako je to radio moj otac i vidio sam suho korito potoka. Usput, poslije smo se sakupili u kleti kod prijatelja na češnjovkama, pili vino, (bili malo neumjereni!) te diskutirati o klimatskim promjenama. Vjerojatno bi potok tekao, da živimo kako je živio moj otac!?
U neumjerenost se može pripisati preveliki broj automobila na sjevernoj polutki Zemlje (USA ,EU, Rusija,Kina, Japan), koji emisijom CO2 kao stakleničkog plina u atmosferu, otapa i stanjuje snijeg na sjevernom polu, te zato ovdje ne pada dovoljno niti kiše niti snijega i nema dovoljno vode u tlu zbog čega je presušio i ovaj mali potok. Moja Skoda Fabija teška je oko1200 kg i troši energije 2 MJ/km. Usput emitira CO2 u atmosferu između 150- 200 g/km .
Slika prikazuje prvi ovogodišnji snijeg visine od 10 cm na 304 m nadmorske visine. Nadamo se kako će pasti još jedna snijeg.
3. Korištenje EU-eko normi i propisa o proizvodima su prednost ulaska RH u EU . U bazi podataka ThomasNet.com postoje podaci od 100 milijuna proizvoda, koji se proizvode i troše u industrijskom društvu. Kako proizvesti i koristiti taj velik broj proizvoda? Oni koji upravljaju i rade u proizvodnji i razvoju proizvoda, morati će shvatiti podudarnost mnogih eko-normi, te kako se njihovim korištenjem smanjuje utjecaj na okoliš. Djelotvornost i učinkovitost pomoću istovremenog gospodarenja s informacijama , materijom i energijom prepoznatljiva je u svim procesima, primjerice od pečenje kruha do toplinske zaštite zgrada.
Morat će se poštivati EU-direktive. Tako, postoji Ekodesign Directiva broj 2009/125/EC na koju su vezane ili će biti vezane, mnoge eko norme, koje traže da se na svakom proizvodu označi, koliko iznosi emisija ugljičnog dioksida ili tzv „otisak ugljika“ u njegovoj proizvodnji i potrošnji. Tako postoje norme i nacrti normi ISO/ DIS 14067 ili PAS 2050 koje već tretiraju tu problematiku.
Na etiketi za korištenje proizvoda, pisat će koliko se emitiralo CO2 u atmosferu, uslijed izgaranja goriva, kod proizvodnje i potrošnje. U skoroj budućnosti, svaki potrošač gledat će značajke emisije CO2 na etiketi proizvoda, i odlučivat o kupnji, kao što danas gleda datum, je li prošao rok nekoj hrani. Zašto? Ugljični dioksid u atmosferi je jedan od velikih uzročnika promjene klime, koju danas svi osjećamo. Mnoge stranice pod nazivom: Carbon footprint (CF) mogu se naći na Internetu koje opisuju taj problem.
4. Udruženi ili ne u EU, morat ćemo promijeniti neka ponašanja glede i korištenja vode i ne samo vode. Promjenu klime najviše vidimo kroz količinu oborina, koje padaju kroz čitavu godinu. U najsušnijoj 2011 g. do danas u Zagrebu je bilo 570 mm oborina. Što je znatno manje od dugogodišnjeg prosjeka od 855 mm. To znači, na svaki četvorni metar je palo 570 litara oborina bilo u obliku kiše ili snijega. Ništa nam drugo ne predstoji, nego ćemo morati gospodariti u svim našim aktivnosti prema emisiji CO2 i potrošnji vode, koja više nije neiscrpno blago. Ljudi različito koriste vodu u domaćinstvu i proizvodnji ljudski dobara. Godišnji svjetski prosjek potrošnje vode (water footprint) je 1240 m3 po stanovniku. Recimo, da smo mi u tom prosjeku, ali USA troši 2480 m3, dok Kina troši 700 m3 po stanovniku. Za proizvodnju automobila je potrebno 400 m3 dok je za gradnju kuće potrebno 6000 m3 vode. Hlače koje nosimo troše 10,85 m3 vode. Valja procese i proizvode promatrati ekvivalentno ( eko-valento) prema onečišćenju okoliša.
Morat će se poštivati EU-direktive. Tako, postoji Ekodesign Directiva broj 2009/125/EC na koju su vezane ili će biti vezane, mnoge eko norme, koje traže da se na svakom proizvodu označi, koliko iznosi emisija ugljičnog dioksida ili tzv „otisak ugljika“ u njegovoj proizvodnji i potrošnji. Tako postoje norme i nacrti normi ISO/ DIS 14067 ili PAS 2050 koje već tretiraju tu problematiku.
Na etiketi za korištenje proizvoda, pisat će koliko se emitiralo CO2 u atmosferu, uslijed izgaranja goriva, kod proizvodnje i potrošnje. U skoroj budućnosti, svaki potrošač gledat će značajke emisije CO2 na etiketi proizvoda, i odlučivat o kupnji, kao što danas gleda datum, je li prošao rok nekoj hrani. Zašto? Ugljični dioksid u atmosferi je jedan od velikih uzročnika promjene klime, koju danas svi osjećamo. Mnoge stranice pod nazivom: Carbon footprint (CF) mogu se naći na Internetu koje opisuju taj problem.
4. Udruženi ili ne u EU, morat ćemo promijeniti neka ponašanja glede i korištenja vode i ne samo vode. Promjenu klime najviše vidimo kroz količinu oborina, koje padaju kroz čitavu godinu. U najsušnijoj 2011 g. do danas u Zagrebu je bilo 570 mm oborina. Što je znatno manje od dugogodišnjeg prosjeka od 855 mm. To znači, na svaki četvorni metar je palo 570 litara oborina bilo u obliku kiše ili snijega. Ništa nam drugo ne predstoji, nego ćemo morati gospodariti u svim našim aktivnosti prema emisiji CO2 i potrošnji vode, koja više nije neiscrpno blago. Ljudi različito koriste vodu u domaćinstvu i proizvodnji ljudski dobara. Godišnji svjetski prosjek potrošnje vode (water footprint) je 1240 m3 po stanovniku. Recimo, da smo mi u tom prosjeku, ali USA troši 2480 m3, dok Kina troši 700 m3 po stanovniku. Za proizvodnju automobila je potrebno 400 m3 dok je za gradnju kuće potrebno 6000 m3 vode. Hlače koje nosimo troše 10,85 m3 vode. Valja procese i proizvode promatrati ekvivalentno ( eko-valento) prema onečišćenju okoliša.
5.Prije izlaska na biralište ja ću baciti novčić i gledat „pismo ili glava“ te ću prema tome i zaokružiti „Za“ ili „Protiv“. O budućim događanjima u RH i EU i našoj biosferi ne može se niti drugačije razmišljati, budući je sve neizvjesno. Građani mnogih država, one koje su ušle i koje nisu ušle u EU, glasovali su „Za“ ili „Protiv“ sa par postotaka više ili manje od 50%, što se isto dobiva bacanjem novčića „pismo“ ili „glava“. No, nastojat ću poticati eko-razmišljanje, kod mojih prijatelja i možda će drugu godinu na „Tri kralja“ ponovo poteći voda u potoku „Podrvšćak“?
Nema komentara:
Objavi komentar