ponedjeljak, 6. veljače 2012.

Mjerenje je početak gospodarenja prema održivosti

Snijeg pada i  to stvara veliku nevolju u Dalmaciji. No, snijeg je voda koje nam ne dostaje. U Zagrebu je prošle godine 2011. palo 570 mm oborina, a prosjek je oko 850 mm. Hoće li to djelovati na razinu podzemnih voda?  Ne volimo čuti izjave: valja početi štedjeti  pitku vodu. Pa neće se valjda na pitkoj vodi štedjeti? To se obično kaže, kada se ima na umu, kako se svega 0,1% vode koristi u domaćinstvu i industriji od ukupne količine koje daju oborine. No pitka voda je vrlo "ranjiva" materija.  Na  smanjenju potrošnje vode, može se početi s racionalnim gospodarenjem   životnih resursa. Švicarci se hvale, kako su uspjeli smanjiti dnevnu potrošnu  vode u domaćinstvu od 120 litara na 100 litara po stanovniku. I sada se postavlja pitanje? Znamo li koliko litara se troši pitke vode  u  našem domaćinstvu?. Znaju se računi za vodu, kada se plaćaju mjesečne  režije, ali cijene za vodu se mogu mijenjati. Postoje domaćice koje govore svojim ukućanima zatvorite slavine, ne trošite toliko vode, ali ne postoji  još javna propisana državna politika oko štedljivog trošenja pitke vode. Nekada se za vrijeme suše formira ad hoc gradska politika štedljivosti u potrošnji vode. Kada će se formirati  politika stalne štedljivosti onda ćemo morati pristupiti mjerenju potrošnje i pomalo se prisiljavati da mislimo čak kako peremo zube, koliko se troši vode na ispiranje WC-, te koliko se vode nepotrebno prolije. Za pranje zubi potrebna   je jedna  čaša  vode od 0,2 L  .Već djeca iz  vrtića mogu se naučiti kako racionalno trošiti vodu. "Sve što trebam znati naučio sam u vrtiću" divna knjiga o R. Fulghuma.
Što je mjerenje? Mjerenje - skup djelovanja radi određivanja  brojčane vrijednosti  neke  mjerne veličine. Mjerna veličina je volumen vode izražen jedinicama litrama ili kubnim metrima. Mjerne veličine, također važne za učinkovito gospodarenje životnim resursima,  primjerice su  temperatura zraka mjerene u Celzijevim stupnjevima ili elektična energija izražena jedinicom kWh kilovatsat,
Mjerenje je omogućilo da se "homo sapiens" uzdigne tako visoko.” rekao je  slovenski metrolog: Avčin. Ili, jedno točno mjerenje je vrjednije od tisuću mišljenja eksperata rekao Murray-admiral US mornarice.

Mjerenje, informacija,  teorije i naša znanja su povezani pojmovi.
Nije potrebno samo jedanput izmjeriti primjerice količinu potrošnje vode, nego više puta . Dakle mjeri se količina vode u određenom vremenskom periodu. Ako se želi biti dovoljno stručan  u mjerenju, mora se lučiti nekoliko osnovnih pojmova:       
   1.Ponovljivost mjernih rezultata - (repeatability). bliskost međusobnog slaganja rezultata mjerenja obavljenih pod jednakim mjernim uvjetima Npr. isti postupak, isti mjeritelj, isto mjesto, vrijeme u kratkom vremenskom razmaku. 2.Obnovljivost mjernih rezultata - (reproducibility). bliskost međusobnog slaganja rezultata mjerenja iste veličine  pri promijenjenim okolnostima Npr. Promijenjeno   je: mjerilo, mjeritelj, mjesto, vrijeme. etalon, metoda.
Točnost = bliskost slaganja mjernog rezultata s pravom vrijednošću mjerne veličine primjerice A= 100,00 litara L  .  Npr. izmjereni rezultati B,C su: C= točan 100,00 L , B= netočan 80,00 L
 Preciznost = bliskost slaganje između više rezultata D, i E, propisanog mjerenja. Npr. = D precizan  ali netočan D= 91,51-92,11-91,87. E= neprecizan ali točan: 96,52- 104.56-100,05
Svatko od nas kao potrošač vode uvijek valja postaviti pitanje ? Je li dobavljač vode promijenio   unutar 5  godina mjerilo, stari vodomjer,  koji možda  netočno mjeri. Koji je pritisak u mreži? Je su li vodovodne instalacije od mjerila do našeg mjesta trošenja vode ispravne? 
Neke uobičajene vrijednosti potrošnje su: Ukupna potrošnja vode po stanovniku, u domaćinstvu kreće se od 130 do 180 litara vode. Potrošnja vode u svijetu povećala se za 8 puta u zadnjih 100 godina. Najviše vode se  troši za higijenu tijela i ispiranje WC-a. Ispiranjem WC troši se oko 50 litara vode dnevno, po stanovniku. Ugradnjom perlatora na slavine može se uštedjeti do 8  kubnih metara vode godišnje. Jasno je, kako se tuširanjem smanjuje potrošnja vode u odnosu na kupanje u kadi. Isto tako, spajanjem umivaonika s WC školjkom može se znatno smanjiti potrošnja vode. No, sve te podatke treba svaki eko opismenjeni čovjek provjeriti mjerenjem i stvoriti svoju strategiju smanjenja potrošnje vode. I sada dolazi ono važno pitanje -jesmo li u stanju investirati u spremanje kišnice. O tome smo davno 1976 g. pisali u magazinu "Sam svoj Majstor" a nastavilo se pisati  problematici  kišnice  u magazinu "nasljedniku" "Majstor" No može se pročitati i ovaj enciklopedijski članak .
Naime , kišnica je "zlato", kada se  želi zalijevati vrt ili koristiti za mnoga pranja u i oko kuće. Najlakše iskorištavanje kišnice jest  usmjeravanje  vode iz oluka krovišta,  prema vrtu ili nekom drvu ili na travnjak, a ne uvijek u kanalizaciju.



.




1 komentar:

  1. Prijateljica iz Portoroža, kad je vidjela tuševe uz splitske plaže: kod nas u Portorožu nema vode u tuševima na ploažama. Jesu li Slovenci već počeli štedjeti vodu?
    Postavio bih pitanje svima: da li pustite vodu da curi dok vi perete zube?
    Joža, mi smo još uvijek jako loši po kilometrima mreže navodnjavanja. Da li broj kanala za navodnjavanje pomaže ili odmaže ravoteži potrošnje vode?

    OdgovoriIzbriši