Što je mjerenje? Mjerenje - skup djelovanja radi određivanja brojčane vrijednosti neke mjerne veličine. Mjerna veličina je volumen vode izražen jedinicama litrama ili kubnim metrima. Mjerne veličine, također važne za učinkovito gospodarenje životnim resursima, primjerice su temperatura zraka mjerene u Celzijevim stupnjevima ili elektična energija izražena jedinicom kWh kilovatsat,
Mjerenje je omogućilo da se "homo sapiens" uzdigne tako visoko.” rekao je slovenski metrolog: Avčin. Ili, jedno točno mjerenje je vrjednije od tisuću mišljenja eksperata rekao Murray-admiral US mornarice.
Mjerenje, informacija, teorije i naša znanja su
povezani pojmovi.
Nije potrebno samo jedanput izmjeriti primjerice količinu potrošnje vode, nego više puta . Dakle mjeri se količina vode u određenom vremenskom periodu. Ako se želi biti dovoljno stručan u mjerenju, mora se lučiti nekoliko osnovnih pojmova:
1.Ponovljivost mjernih rezultata -
(repeatability). bliskost međusobnog slaganja rezultata mjerenja obavljenih pod
jednakim mjernim uvjetima Npr. isti postupak, isti mjeritelj, isto mjesto,
vrijeme u kratkom vremenskom razmaku. 2.Obnovljivost mjernih rezultata -
(reproducibility). bliskost međusobnog slaganja rezultata mjerenja iste
veličine pri promijenjenim okolnostima
Npr. Promijenjeno je: mjerilo,
mjeritelj, mjesto, vrijeme. etalon, metoda.
Točnost = bliskost slaganja mjernog rezultata s
pravom vrijednošću mjerne veličine primjerice A= 100,00 litara L . Npr. izmjereni rezultati B,C su: C= točan 100,00 L , B= netočan 80,00 L
Preciznost = bliskost slaganje između više rezultata D, i E, propisanog mjerenja. Npr. = D precizan ali netočan D= 91,51-92,11-91,87. E=
neprecizan ali točan: 96,52- 104.56-100,05
Svatko od nas kao potrošač vode uvijek valja postaviti pitanje ? Je li dobavljač vode promijenio unutar 5 godina mjerilo, stari vodomjer, koji možda netočno mjeri. Koji je pritisak u mreži? Je su li vodovodne instalacije od mjerila do našeg mjesta trošenja vode ispravne?
Neke uobičajene vrijednosti potrošnje su: Ukupna potrošnja vode po stanovniku, u domaćinstvu kreće se od 130 do 180 litara vode. Potrošnja vode u svijetu povećala se za 8 puta u zadnjih 100 godina. Najviše vode se troši za higijenu tijela i ispiranje WC-a. Ispiranjem WC troši se oko 50 litara vode dnevno, po stanovniku. Ugradnjom perlatora na slavine može se uštedjeti do 8 kubnih metara vode godišnje. Jasno je, kako se tuširanjem smanjuje potrošnja vode u odnosu na kupanje u kadi. Isto tako, spajanjem umivaonika s WC školjkom može se znatno smanjiti potrošnja vode. No, sve te podatke treba svaki eko opismenjeni čovjek provjeriti mjerenjem i stvoriti svoju strategiju smanjenja potrošnje vode. I sada dolazi ono važno pitanje -jesmo li u stanju investirati u spremanje kišnice. O tome smo davno 1976 g. pisali u magazinu "Sam svoj Majstor" a nastavilo se pisati problematici kišnice u magazinu "nasljedniku" "Majstor" No može se pročitati i ovaj enciklopedijski članak .
Naime , kišnica je "zlato", kada se želi zalijevati vrt ili koristiti za mnoga pranja u i oko kuće. Najlakše iskorištavanje kišnice jest usmjeravanje vode iz oluka krovišta, prema vrtu ili nekom drvu ili na travnjak, a ne uvijek u kanalizaciju.
.
Prijateljica iz Portoroža, kad je vidjela tuševe uz splitske plaže: kod nas u Portorožu nema vode u tuševima na ploažama. Jesu li Slovenci već počeli štedjeti vodu?
OdgovoriIzbrišiPostavio bih pitanje svima: da li pustite vodu da curi dok vi perete zube?
Joža, mi smo još uvijek jako loši po kilometrima mreže navodnjavanja. Da li broj kanala za navodnjavanje pomaže ili odmaže ravoteži potrošnje vode?