Red ili nered

Vidjeti svijet u zrnu pijeska i nebo u divljem cvatu; zadržati beskonačnost na dlanu ruke i vječnost u jednom satu . William Blake (1757-1827)

Ovaj stih smo nekad spominjali u laboratoriju, kada smo određivali granulometrijski sastav pijeska
važan za sastav betona i žbuka. Beton se u svijetu proizvodi u količini od 15,5 x 109 t/a i spada u
produkt kojeg najviše proizvode ljudske ruke. Znali smo, kako u veličini i razdiobi zrna običnog
pijeska, valja tražiti red koji je bitan za sastav, čvrstoću i cijenu betona.

U stvaralaštvu (stvaranje produkta a time radnog mjesta) prema mojoj analizi učestalosti pojmova
u inovaciji, pojam red dolazi na visoko četvrto mjesto. Mnogi od Vlasti (ubacujem se u domaću
politiku!) govore mi preko medija, investicija je uzrok i potreba stvaranja radnog mjesta. Odgovaram,
prije uzimanja kredita za re-industrijalizaciju Hrvatske, red je najprije koristiti u poduzetništvu
napuštene zgrade , pogone, štale, kokošinjce. U svakom poslu postoje obrtni i fiksni troškovi. Zgrade,
pa bile on i stare , spadaju u fiksni trošak za čije podmirenje ne treba uzimati kredite. Mnogo toga
prije valja staviti u red tj uraditi nego uzeti kredite za investicije.

No vratimo se na terminološko objašnjenje pojma red . Red je uređeno neko stanje bez nereda. U
mnogim izvedenicama u svakodnevnoj komunikaciji i praksi, red se pojavljuje primjerice u ovim
riječima: sklad, slijed, vrsta, klasa, poredak, urednost, redoslijed, čistoća, harmonija, stega (disciplina)
kronološki red, javni red, vozni red, dnevni red. Moramo priznati kako je divan ovaj sređeni svijet
oko nas. Za dobro i uredno stanje bilo čega i bilo gdje kada je: „sve je u redu“ govorimo
Ok, ili Okay, O.K što se smatra jednom od najpopularnijom i najučestalijoj engleskom
riječju na svijetu. Što znači OK? Postoji više tumačenja i mogu se pročitati u Wikipediji.

Biti uredan, ući se već u dječjim vrtićima. Naša unuka kada je došla u Zagreb iz njemačkog dječjeg
vrtića odmah je počela slagati u red cipelice njezinih novih prijateljica. Tetama u vrtiću je to bilo
malo čudno. Na selu se reklo: „po uređenom dvorištu vide se pravi gazda“. Kada neki investitor želi
kupiti neki pogon ili tvrtku, prvo ide pogledati kakav je red u radionicama i kako su uredno obučeni
radnici. Ako su u predvorju poslovne zgrade neke tvrtke, akvariji ili vodoskoci, a ispred zgrade skupi
automobili, to još uvijek ne znači da postoji uredan i pozitivan poslovni izvještaj.

Prema jednoj anketi jednog američkog strukovnog časopisa otkriće Periodnog sustav elemenata
se smatra najvećim dostignuće ljudskog uma . Dimitrij Mendeljev je je poredao poznate kemijske
elemente 1869. prema rastućim atomskim masama i sličnim svojstvima u tablicu od 18 stupaca i 7
redaka. Time je dobio temelj, na osnovu koje su se mogli otkrivati dalje, još nepoznati elementi i
njihova svojstva. Iako je bilo u antičkom dobu već poznato desetak, a francuski kemičar Lavoiser ih
je 1789. poznao 33 elemenata, ipak Mendeljevo otkriće je bilo presudno za daljnji razvoj ne samo
kemijskih znanosti, nego cjelokupne industrijske proizvodnje ljudskih dobara. Mendeljev je vidio red
unutar skupa od 66 kemijskih elementa koje su kemičari već tada poznavali.

Utemeljitelj genetike, svećenik prirodoslovac Johan- Gregor Mendel, Slovak je 1856 započeo
pokuse s graškom koji su trajali 7 godine. Oplođivanjem peludnim zrncima sjemene zametke između
visoki i niski stabljika, izučavao je sedam karakteristika ili obilježja; boju, oblik, veličinu graška,
mahune cvjetove, listove, kako bi ustanovio postoji li neki red u tom križanju i stvaranju hibrida.
On je pokusima ustanovio, kako svojstva ovise o dvije čestice u grahu koje se danas nazivaju geni.
Dugotrajnim pokusima Mendel je ustanovio omjer 3:1 tzv dominantnih gena prema recesivnim
genima.
U isto vrijeme K. Marx i F. Engels, pišući „Komunistički manifest“, pokušavali su stvoriti revolucijom
neku vrstu pravičnog reda među ljudima u socijalnom i proizvodnom pogledu. No, stvaranje reda
među ljudima po metodi „nema više klasni podjela “ stvorilo je mnogo mrtvih ljudi u zadnjih 100
godina.
Vidjeti red u pojmovima , pojavama i stvarima koji nas okružuje je vrlina, koja se ući u svakom
zanatu i struci. Zapravo, mnoge stvari u prostoru i mislima u glavi, moramo svakodnevno sređivati, kada ih želimo svrstati istaviti u neki red. Pravimo tablicu odnosa, matricu, gdje upisujemo u retke jednu vrstu pojmova ili brojaka, dok u stupce nanosimo funkcionalno povezane druge pojmove ili brojke. Programerima je važno prvo projektirati pravilne tablice odnosa, primjerice: dobavljač-sirovina- proizvod-prodaja-
kupac- cijena, kako bi ih mogli povezati u jedinstvenu referalnu bazu podataka. Nakon pojave
računala s bazama podataka povećao se red na visoku razinu u svim dijelovima društva, ne samo u
proizvodnji.
Norme ili standardi ,koje su praktični odraz ljudskog stvaralaštva, imaju po nekom redu, svojstva
materijala i predmeta unesene u tekst i tablice. Prve norme ili standardi bile su izmišljene da stvore
red u vojnoj proizvodnu metaka i pušaka. Metci su morali biti jednakih dimenzija kao i promjeri
puščanih cijevi. Red je kako mladi istraživač valja prvo proučiti norme, koje se odnose na proizvod i
proizvodnju, koju želi osvojiti ili poboljšati.
Kao mladi inženjer imao sam koncept stvaranja reda na mojeg radnom stolu, gdje sam
sve ideje ,dokumente svrstavao ili odlagao u mape, registre na kojima sam napisao
naslove: „materija“ „informacija“ i „energija“. To su tri „supstance“ koje su prisutne od fizičkih
zakonitosti do svakodnevnog kruha.
U proizvodnji industrijski roba prihvaćane su ISO 9001 norme koje su doprinijelo smanjenju škarta
otpada i smeća. No to nije dovoljno, valja integralno prihvatiti norme, ne samo u proizvodnji, koje
obrađuju sve gubitke uključujući i energiju i informacije. Budući je proizvodnja hrane od „njive
do stola“ najveći onečišćivač okoliša, mora se stvarati red u proizvodnji, paralelno obrađujući
sve relevantne i podudarne norme: Informacija:HRN ISO 27001:2006, Energija ISO 50001:2011,
Materija kvaliteta HRN ISO 9001;2004, Okoliš, HRN ISO 14001:2004, Hrana (kruh) HRN ISO
22000:2005 . Daljnji veći onečišćavajući okoliša su djelatnosti vezane uz promet i zgrade pa ih isto
treba povezivati podudarnim norama, kako bi se smanjilo onečišćenje i nered.

Nered je stanje i proces u okolišu i društvu protivno željenom redu. Stanje nereda se može mjeriti
veličinom entropija (znak S) u materijalnim , energetskim i informacijskim tokovima ili sustavima.
Tvari u stanju temperature na apsolutnoj ništici T=0 K imaju apsolutni red tj entropiju S=0 . Voda
u stanju leda ima manju tzv konfiguracijsku entropiju nego u tekućem ili parnom stanju. Primjer
onečišćenja ili nereda ili povećanja konfiguracijske entropije u atmosferi je emisija olovnih spojeva
iz benzinu kroz „auspuh“ automobila. To onečišćenje atmosfere mjeri se prema izrazu : S=R ln (V2/
V1) gdje je; ln=logaritamska funkcija, R= plinska konstanta 8,3 J/(K· mol) V1 =početni volumen
tvari, npr olova u benzinu, V2= završni volumen raspršene štetne tvari u atmosferi (smog).
Kad bismo nastojali selektirati i pospremiti razne otrovne kemikalije, npr. olovo iz benzina raspršenog
u atmosferu vodu ili tlo, to bi bio bezgranično obiman posao za što nemamo ni energije, ni vremena,
ni znanja. Priznajmo, kako spadamo u industrijsko društvo, gdje se prihvaća normalnom kobna praksa: „baci
škart, otpad smeće što dalje od sebe“ što stvara ogromne gubitke i štete. Kako doskočiti tom
zlu. Valja promišljati neku novu „ revoluciju“ smanjenja gubitka u proizvodnji , prekomjernoj
proizvodnji, nepotrebnom prijevozu , a o konzumerizmu da ne govorimo.

 Kada sam gledao ptičicezebe, sjenice, batokljune koje hranim ove zime s zrnjem suncokreta onda sam vidio njihovu disciplinu slično konceptu „JIT“ koji danas postoji u proizvodnji mnogih proizvoda. Ptičica uzme u trenu jedno

                              Ptice nam govore mnogo kada dođe zima i kada ih hranimo

zrno i dalje odleprša, druga već leti na hranilicu i tako redom.

„JIT“ Just-in-time ,“točno na vrijeme“ je revolucija u proizvodnji, koja nas čeka i kojoj valja stremiti.
Priča počinje iz Japana. Sustav samposlužne američke trgovine se sviđao direktoru Taiicho Ohnu
iz „Toyota“ Motor Company. Sviđala mu se raznolikost robe na stelaži s ponudom koliko mu treba
i kada mu treba. Prva misao mu je bila, kako mora konkurirati Amerikancima sa automobilima, ali
tako, da proizvodi mnogo raznovrsni automobila malih serija. Amerikanci su nas učili, proizvodnja
mora biti na Fordovoj-traci s velikim serijama proizvoda kako bi bila jeftina i brza. Dakle, Ohno
je okrenuo američki koncept i proizvodio mnogo vrsta automobila u malim serijama. Taj koncept
zahtijeva veliku disciplinu i red u pouzdanoj nabavi kvalitetnih dijelova , do brzog podešavanja
strojeva i točnog kontroliranog sustava dostave polu proizvoda, neposredno na traku proizvodnje.
Toyota je imalo 250 dobavljača u krugu 100 km dok je američki GM imao 3500 dobavljača. Nema,
škarta, prekida proizvodnje, natrpanog skladišta sirovina ili gotovih proizvoda. Odjeli pripreme rada
u našem smislu, pretvoreni su u koncepte proizvodne fizike -tvorničke fizike ,gdje se proračunavaju tokovi proizvodnje
na jedinicu komada, vremena i troška. Nakon dnevne proizvodnje na tzv „prozoru“ trake mora biti
samo onoliko „vijaka“ koliko treba za jedan auto.

 Dalje neću o automatizaciji i robotizaciji pomoću koje se isto stvara red. Nemojmo govoriti; mi smo druge rase , religije i običaja te ne možemo postići JIT. Držimo se ove uzrečice: red je prvi zakon u raju.