Trpež i krpež drže svijet

Usporedba RH -Njemačka (izvor Večernjak)

Tam te bude zemla zibala kak dete
Tam v zelenoj zipki domovina spi

https://www.youtube.com/watch?v=wf6WImePPQ0

Na kraju ove kalendarske godine ili mladog ljeta, ljudi dobre volje koji žive u miru,  slozi i radosti slave rođenje  djeteta kojeg nazivamo Božić (mali Bogec) To dijete jest Isus iz Nazareta, koji je počelo naše  kršćanske kulture i vjere. U  ovoj radosti možda ćemo previše  piti i  trošiti.  Pjevat  ćemo     božićne pjesme,   i popijevku  „oko jene hiže“,  koja nam govori kako domovina spi u  zelenoj zipki.

 Procijenimo naše društvo  demografski i ekonomski  u  ovo doba izbora  Predsjednika države. Malo  matematike!  Nasadi  li se 500 bakterija u staklenu  tzv. petrijevu zdjelicu na agar-hranu, onda će se one razmnožiti  za jedan sat na 800 bakterija , dok  će nakon 10 sati njihov broj porasti na pedeset pet  tisuća. Model rasta bakterija računa se prema poznatoj  eksponencionalnoj  funkciji rasta koja se  računa po formuli:   P_t = P₀ e ^rt  gdje je : P₀ početni broj bakterija 500 ,r stopa  porasta bakterija 0,47 za 1 sat, a t vrijeme u satima u kojem se promatra brojčanost bakterija. Primjerice za t=10 sati, broj bakterija narast će P_t=55000. Danas se mogu ova računanja  izvoditi i s pametnim mobitelima,  koji imaju ugrađene  tipke eksponencionalne funkcije e^x i prirodnog  logaritma  ln.  Slovo e je deveto slovo  hrvatske latinice,  koja u ovoj formuli  označuje iracionalan  Eulerov broj  2,71828.. kojeg je „izmislio“ znameniti  matematičar, astronom,  znanstvenik i  filozof  Leonhard Euler (1707- 1783.) On je ustanovio   još i danas važeće   simbole u matematici,  kao što su: ℮, Ʃ , π,  f(x). Za primjer trpljenja  čovjeka, valja spomenuti,  kako je, napisao 40 knjiga, imao trinaestero djece, a  nadživjela  ga samo troje.  Život ga „nosio“ od  Basela  preko Berlina do St Petersburga.  Od 28 godine ostao je bez jednog oka, a poslije 64 godine postao je slijep, bio je veliki vjernik.

Ovu i  slične formule eksponencionalnog  rasta koristi se u velikom broju znanstvenih i tehnički disciplina.  Eksponencionalna  funkcija rasta je osnovni  alat i demografima za određivanje rasta ili pada stanovništva na Zemlji,  državi,  županiji ili gradu, a bankarima  u određivanju vremenske vrijednosti novca.

Dne 28 listopada  2011. na   majčici Zemlji narodio se  7 milijarditi  stanovnik,  dok nas 1987 bilo 5 milijardi i to u vrijeme kada su  se u Zagrebu održavale  svjetske studentske  igre- Univerzijada.  Ako ukucate u ovu adresu: http://www.bbc.co.uk/news/world-15391515 svoj datum rođenja, dobit ćete podatak koji ste po redu naselili Zemlju.  Kada sam se ja narodio,   na svijetu je bilo 2 312 877 186 stanovnika,  a kada se narodio moj unuk, onda je već bilo 6409 613 541 stanovnika. Samo u  dvije generacije dogodio se eksponencionalni rast od 4,09 milijardi ljudi. Ovu funkciju je znao i Thomas Malthus,  koji  je već 1798 godine upozorio,  kako  će  ljudi prenapučiti  Zemlju i pojavit  će se glad.

Kakova je situacija  glede  rađanja i umiranja ljudi u Hrvatskoj? Poslijedni popis stanovništva RH je obavljen 2011. i utvrđen  je broj od 4284889 stanovnika, što  čini  0,61 ‰ promila u ukupnom broju stanovništva Zemlje. Reklo bi se, maleni smo i zanemarivi u svim ekološko-ekonomskim i političkim zbivanjima,  koje se danomice događaju u svijetu. Ipak demografska statistika nas  „upozorava“, da nas ima manje od 2001 godine. s godišnjim mortalitetom 12 ‰ i  natalitetom 10 ‰  pa  nestajemo godišnje s    prirodnom depopulacijom stanovništva  od 2‰  promila. K tome se mora dodati još  godišnju  negativnu migraciju  od 1‰   što čini manjak od troje ljudi  na tisuću stanovnika.  Znači od 2001. do 2011., manje nas je 4437460 - 4284889 = 152571 stanovnika. U  gore navedenoj formuli onaj eksponent r jest prosječna godišnja stopa porasta stanovništva, ali za RH s negativnim predznakom. Pobliže o statističkim metodama procjene kretanja stanovništva RH vidi na ovoj adresi:  http://oliver.efri.hr/~statist/Statistika%20stanovnistva%202%20dio.pdf. gdje se navodi, kako je migracijski saldo Hrvatske u XX. stoljeću iznosio  –1.269.772 stanovnika, što odgovara udjelu od 30,3% stanovništva Hrvatske popisanog 2001. godine.

                                   Porodica  iz doba mojih djedova ,kada se  domovina demografski ojačala.- iz zbirke F. Bahovca 

Prema  EU statistici Hrvatska će imati 2050.godine manje stanovnika nego sada i iznosit će 3,6 milijuna stanovnika. Slično  će se dogoditi sa stanovništvom u trinaest zemalja EU.

U granicama banske  Hrvatske pučanstvo je raslo od 1785. do 1931. od 1200000 do 3100000 i to pod teškim životnim  uvjetima.  „Trpež - krpež“ (strpljivo podnositi trpljenje- stalno krpanje istih hlača)  se očitovao u stanovništvu  kroz  visoki natalitet i visoki mortalitet.  Djece  se rađala mnogo, ali ih je i umiralo mnogo, slično kao i  u vrijeme života Eulera. Primjerice , u župi Sv. Martin 1798. godine rodilo se 182 novorođenčadi, ali je iste godine umrlo i 170 ljudi. Ilustracije radi 2010. godine u toj  župi se rodilo samo 23 a umrlo je 39 ljudi[i] .

Postoji  porast i pad stanovnika po  naseljima  Zagrebačke  županije.   Ta  pojava je uzrokovala iseljavanje ljudi iz sela u gradove u poslijednih  50 godina  što je lijepo vidljivo na priloženoj slici. U Hrvatskoj imamo  mikro i makro  urbanizaciju stanovništva   koja  osiromašuje sela  i zapušta polja i livade. Preko medija stalno slušamo o padu BDP-a i porastu duga u RH  koji je među ostalim čimbenicima uzrokovan i ovim demografskim   negativnim pojavama.

                                                              Porast i pad broja stanovnika po naseljima Zagrebačke županije od 1948 do 2001

Za razumjeti ove pojave dobro je pročitati knjigu: Thomas Piketty  „Kapital u dvedeset  prvom stoljeću, Profil Zagreb 2013. Piketty  je opisao svjetske ekonomske pojave u zadnjih dvjesto godina,  gdje objašnjava zašto je došlo u svijetu  do velike disproporcije između bogatih i siromašnih ljudi. U knjizi ima mnogo lako  čitljivih grafičkih  prikaza i napisana je za   obične ljude, koji imaju  malo matematsko ili ekonomsko znanje. Odmah na početku  knjige  utvrđuje    nejednakost  koju   označava  r>gt;g ( čitaj:  r veće od g ) i  koja sažima  cijelu logiku  knjige,  gdje  je r prosječna godišnja stopa povrata kapitala,  što obuhvaća profite, dividende, kamate ,rente i druge prihode od kapitala. Dok je g stopa rasta ekonomije,  odnosno godišnje povećanje dohotka iz proizvodnje. Ako ratar uzme zajam,   primjerice  za  uzgoj bundeva ili   lubenica,  onda će bankar imati  veću  korist ili stopu  r   od kamata novca nego ratar  g  stopu od dohotka ubranih bundeva. Ako se  uzme još  u obzir, da može biti sušna ili suviše kišovita godina, što ne pogađa bankara,  onda će ta nejednakost  biti još više izražena ,  jer bankar ne nosi nikakav  rizik meteorološki prilika.  Postoji još jedna biološko -matematska „kvaka“ koja pogađa opet ratara. Masa bundeva raste prema funkcijama rasta  sporije  od vremenske vrijednosti novca.  Dok dužina  stabljike  (bučevina)  raste po linearnoj  funkciji (y=x) površina lista raste prema potencijalnoj kvadratnoj funkciji (y=x²) i volumen  (=masa) bundeve raste prema potencijalnoj kubnoj funkciji  (y=x³), dotle  buduća vremenska vrijednost novca,  ukoliko se kontinuirano ukamaćuje, raste po eksponencionalnom  rastu prema funkcija (y=e^x) koja ima najveći prirast  y od navedenih x vrijednosti u spomenutim funkcijama.   Ovdje je x= iˑ• n gdje je i= diskontna stopa, a  n= vrijeme u mjesecima ili godinama. Vrijeme,  koje ne prestaje protjecati u eksponentu različitih kamatnih funkcija,  uvijek bankaru donosi novac, dok dužniku ne mora donositi dohodak. To je jedan od krucijalni faktora,  zašto je r uvijek veći od g i zašto  su se tako namnožile banke, koje lako „daju“ zajmove i kreditne kartice,  a poslije „uzimaju“  svašta. Nije u pitanju koliko mogu bankari davati kredita, nego koliko smiju davati novaca nekom korisniku . Ako se pravilno procijene rizici,  koje će ugovorno biti podijeljeni  između kreditora i investitora,  onda  bankar neće smjeti olako davati novac,  nego  postaje suradnik investitoru. Kamata koja je izražena obično postotnim djelom od glavnice bila je baza lihvarenja  protiv kojeg se borio Isus. 

Grci su slavili začeće djeteta   a   Aristotel  poistovjećuje  kamatu  s   djetetom. Više od 60 parlamentaraca u 20 zemalja u Africi, Južnoj Americi, Sjevernoj Americi i Europi se sastalo kako bi potpisalo "Deklaraciju o pravima obitelji“ ( te je predali glavnom tajniku UN-a, Ban Ki-Moonu), koja potvrđuje da je "obitelj prirodna i osnovna jedinica društva" i da "svi imaju pravo na život, od trenutka začeća do prirodne smrti."

Tijek vremena je lako ugraditi u računalne programe relacijskih  baza podataka banaka ili tele-operatera  koji su po  učestalosti  najveći vjerovnici u mnogim ovrhama. Agresivne i marketinški dobro podešene  ponude tele-operatera  najčešće imaju ovakve  riječi: uživajte uz 50% popusta za samo 1kn/mj  ili uplatite dodatno  x kuna/mj dajemo vam badava još jedan mobitel. Vidim u tramvaju mnogo mladih ljudi  koji „ bulje“ u mobitele i uživaju,  dok im bake ili djedovi  od mirovina  redovito plaćaju x kuna /mj troškove.

Čitamo slušamo i gledamo na TV  kako BDP pada i kako Vlada traži investicije                                               da spasi gospodarstvo.  Duša i srce svake tvrtke  su kreativnost i inovacija  kaže Bog Iger američki poduzetnik. Nije loše pogledati  na ovim web-adresama velike inovatore svijeta  i važeće znanstvenike svijeta s njihovim otkrićima,  kako bi se dobila slika  „planine gospodarstva“  na koju se želimo  penjati ili ne penjati u budućnosti. http://sciencewatch.com/sites/sw/files/sw-article/media/research-fronts-2014.pdf

. http://top100innovators.com/pdf/Top-100-Global-Innovators-2014.pdf

Zgodno je usporediti  RH  sa Njemačkom(vidi grafički prikaz) s nakanom neka se vidi kako  i nismo u svemu "siromaki", ali i s nakanom  o stjecanju spoznaje da se država izgrađuje i s domoljubljem i rodoljubljem uz rad i poštenje. Mali naputak: Ajdemo jedan sat dnevno manje gledati TV i primiti se nekog  posla!

---

[i]  Dragutin Feleter,  Samobor-zemljopisno  povijesna monografija-Meridijani Samobor 2011. Str139