Mlijeko kontra mobilne telefonije !?

Izazovni naslov  i tekst    Marka Biočine,  koji  tvrdi u "večernjaku" kako je veličanje  poljoprivrede slijepa ulica.

Pitomi kraj iza Zagrebačke gore,klasičan je hrvatski krajolik. Snimka:Fotozadruga. Snimljeno prije 80 godina. Molim, ako je moguće,  revnosnog čitaoca, mojeg bloga,   neka mi javi u komentaru mjesto odakle je ovo snimljeno, kako bi se vidjela promjena krajolika!

Moj odgovor koji je obljavljen u "večernjaku" u srijedu 13. svibnja 2015. na tvrdnju kolumniste v.l. pročitajte dolje:

Na ovu tvrdnju odgovorio bih hrvatskom poslovicom:  „Ako je na stolu malo kruha, drži svoj u ruci“.

Kada sam pročitao  tekst,  onda sam sjetio jedne  šaljive zgode,   kojom  se   opisivalo  nekog  lijenog seljaka ili poljodjelca ili vinogradara.  Dođe u proljeće taj vinogradar  u vinograd i kaže- trebalo bi ovaj vinograd okopati- i otiđe. Dođe drugi put  i  opet kaže- trebalo bi orezati lozu-  i  otiđe. Treći  puta,  kada se   loza  morala  prskati  protiv štetočina,  ponovi se ista scena,  što dovodi  na kraju  da u jeseni nema  berbe .

Ova zgoda  je  slična dijelu teksta u kolumni:  „Plodna zemlja, povoljna klima ,obilje vode,  značajni su resurs Hrvatske , a resursi  bi trebali biti iskorišteni“.  Biočina  dalje skreće u „drugu ulicu“  na kraju teksta  i  zaključuje: „Slikovita zabluda već desetljećima zamagljuje nam stratešku viziju potrebnu da bismo napredovali u onome,  što jedino može osigurati dugoročni održivi rast hrvatske ekonomije  -modernim tehnološkim industrijama i uslužnim djelatnostima visoke dodane vrijednosti,  utemeljenim na poduzetnosti i visokoj razini  obrazovanja hrvatskih građana“.  Složit  ćemo se kako rješenje   ovog  zaključka  traži   „visoku matematiku“  a  čitavo društvo ne proizvodi  dostatno „kruha našeg  svagdanjeg“  slično lijenom  poljodjelcu , koji bježi od „elementarne matematike“   potrebne za rad u vinogradu.  Slažem se s onom  tvrdnjom kolumniste ,  kako je suludo tvrditi da  Slavonija može prehraniti  pola Europe,  a slična  je tvrdnji  naših susjeda  kako Vojvodina mora biti bašta  Europe.

Gospodin Biočina uspoređuje   statističke   podatke  o  minimalnom  udjelu poljoprivrede od nekoliko posto  u BDP  u OECD razvijenim  ekonomskim zemljama  i u RH,  pa zato i ne treba biti to glavna briga društva.   Po mojem  poimanju  ta tvrdnja također  vodi  u slijepu ulicu  tj.  stvara  opću zabludu. Poljoprivreda je osnovna ljudska djelatnost,  koja je slična izvoru rijeke  na čijem toku su osnovane  ostale  ljudske  životne djelatnosti .  Uzmimo  samo litru mlijeka i traktor , pa neka se  onda pobroje svi ljudi koji su vezani na poljoprivredu,  primjerice mehaničari,  koji popravljaju  traktore  ili koji servisiraju  „mlijekomat“ na kojem  kupujem   domaće mlijeko,  pa će  postoci i značaj statistike  oko poljoprivrede  biti drugačiji.  

Prije 35 godina kupio sam knjigu koju je napisao poznati ekonomist E.F. Schumacher  „Small is beautiful“ -  Malo je lijepo. Schumacher navodi kako u proizvodnji hrane ne može biti jedino mjerilo uspješnost i profit kao u industriji , već prije svega valja težiti zdravoj hrani, očuvanju tla, ljepoti   i skladnosti  čovjeka s prirodom. Kaže, kako još nije uzgojena krava (važna i za gnoj stajnjak ) koja se može hraniti samo pet dana tjedno i onda „ištekati iz utičnice“.  Međunarodna organizacija IFOAM koja podupire organsku poljoprivredu,  također teži načelima vezanim uz zdravlje, ekologiju, pravičnost i zaštitu sela.  Definicija organske poljoprivrede glasi - to je sustav proizvodnje,  koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Oslanja se na ekološke procese, biološku raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima,  a ne  na primjenu  problematičnih materijala i postupaka  s  neželjenim efektima. Organska poljoprivreda kombinira tradiciju, inovacije  i znanost u korist zajedničkog okoliša,  promicanja pravičnih  odnosa  i  dobru kvalitetu života za sve ljude. Nije lako ova opažanja oko  poljoprivrede  opisati statističkim podacima.

Kada ovo pišem sjećam se,  kako su  prošle ili pred prošle  godine   mljekari   uzaludno  protestirali  pred Ministarstvom poljoprivrede.  Mljekari su  tražili  poticaje za mlijeko  do  cijene   4,05  kuna za litru,  dok cijena u Nizozemskoj iznosi  0,11 do 0,22  €  po  litri  mlijeka.  Naši mljekari su uzeli kredite  od EU- banaka,  koje ne mogu  otplaćivati,  jer  mljekari  iz EU dovoze   k  nama cisternama svoje  jeftino mlijeko a društvo ih ne pomaže. To mlijeko potječe od  specijalno genetski uzgojenih krava,  s vimenima  do poda, koje daju dnevno  od 20 do 40 litara mlijeka. Visina  državnih  poticaja  EU- mljekarima  je veliko  i dugo se već primjenjuje.  Usput rečeno  EU mljekari  također  prosvjeduju   u svojim državama.  

Valja napomenuti,  kako je održivi razvoj,  koji se često puta spominje kao poštapalica u  političkim govorima i novinskim  tekstovima,  zapravo  inovacija,  koja se sastoji od pet kategorija: štednja roba široke potrošnje,  smanjenje i  učinkovita uporaba ili iskorištenja različitih izvora sirovina, recikliranje i oporaba materijala.

Gospodin   Biočina tvrdi kako god povećali dodane  vrijednosti u poljoprivrednoj  proizvodnji  nećemo time moći servisirati dug. No, preokrenimo gledanje u drugom smjeru ,  jesmo li se trebali zadužiti ili jesmo li mogli štedjeti  primjerice na mobilnim telefonima?  U nas je  2014. prodano   924 tisuća pametnih telefona  u vrijednosti 2,38 milijardi  kuna,  što je rast od  27% u odnosu na 2013. godinu. S tog kraja gledanja,  najveći broj ovrha otpada na  vjerovnike  tele-operatere, kojima  je ključni dio rasta  prihoda  od  mobilnog Interneta.  Moja teza: Štedimo na troškovima za  pametne telefone  u korist povećanje cijena mlijeka i  kruha,  kako bi rasla zaposlenost i povećavao bi se BDP a gradijent  zaduživanja  bi se smanjivao.

Poljoprivreda   široko objedinjuje aktivnosti mnogih članova društva od   sirovine „domaće  trave i tla“  i „domaćeg sunca“ do  hrane  na stolu ,  koji se ne može samo  zbog malih postotaka u  statistici  „pospremiti pod tepih“ i reći: nemojmo  tražiti  spas od  poljoprivrede.  Priznajmo činjenicu, kada mljekar  zaveže kravu za jasle, onda i sebe zaveže 365 dana u godini za te jasle , a to nije poštapalica.

eko bloger  Josip Kumerički