Umom i snagom s biciklom do održivosti.

Održivost, sposobnost biološkog sustava da ostaje raznolik i produktivan tijekom   vremena. Održivi razvoj, zadovoljenje današnjih  ljudskih potreba, ali i osiguranje resursa za život budućih  generacija.(World Commission 1987: 43-44). Postojni, (potrajni) razvoj  proizvodnje s minimalno štetnim  sporednim učincima na biosferu. Trebao bi  omogućiti zadovoljenje  potreba  sadašnje generacije, ali ne na račun generacija koje dolaze.

Valja biti razborit!  Razboritost potiče praktični razum da u svakoj prilici razlikuje naše pravo dobro i da izabire prikladna sredstva da ga ostvari. (Katekizam 1835) Spoznati ove definicije i  živjeti  u  današnjoj svakodnevnici prema njima,  moguće je  provoditi na različite  načine. Primjerice,  povratimo bicikl   u masovnu upotrebu,  jer  njime smanjujemo smog u gradovima, smanjujemo i svoj indeks tjelesne mase (BMI) i smanjujemo energetsku ovisnost. Ovo je   eko priča o biciklu.

Po definiciji  bicikl je vozilo na dva kotača,  koje vozač pogoni vlastitom snagom.  Ako se želi dodatno naglasiti primjena bicikla  u svjetonazoru održivosti, onda se može istaći,   kako se bicikl može umjesto  iz magnezijskih, aluminijskih ili čeličnih konstrukcija  napraviti od bambusovih  štapova (Kinezi !) ili  više slojnih drvenih laminiranih-ploča,  što se radi uPortugalu. Energetski trošak  proizvodnje magnezija je 356, aluminija 200 ,  čelika 38,  dok je za laminirane ploče 13 MJ/kg.  Zapravo prvi bicikl je od drva napravio i patentirao 1817. Karlo  von Drais , kojeg sam vidio u predvorju tvrtke  Drais koja  proizvodi opremu za proizvodnju boja.

Prvi bicikl za našu obitelj sastavio je od prikupljenih različitih dijelova  kum  Jožek Bajičev (Vrbančić)   1948. godine. Taj bicikl  se čuvao u dnevnoj sobi  za pokazivanje gostima,  kao prestižna  „šminka“. Drugi razlog čuvanja bicikla u dnevnoj sobi je  bila moguća krađa. Kao dijete, kada sam se učio „pod ramom“ voziti taj bicikl  pao sam i slomio  osovinu lančanice. Katastrofa!  No, bicikl je bio veselje za nas. Bilo je primjera u selu kod  nabave bicikla,  kako se slavilo i pozvalo goste ili susjede na veselje imati bicikl.

Bicikl nije samo služio za prijevoz  čovjeka, nego i za prijevoz  hrane za svinje i blago. Guranje bicikla nije sramota niti danas, a onda je bila potreba,  jer se njime prevozio različiti teret. Prije se hrana  iz  polja nosila na glavi ili ramenu. Postojao   je jedan predmet  za olakšanje nošenja tereta na glavi, koji se naziva „svitak“ u mojem selu Klokočevcu, dok se „prik“ Save u Šenkovcu  naziva „posvitak“, koji  je danas  postao njihov suvenir. Ići biciklom na  nogometni turnir u neko obližnje selo bila je to velika stvar za mene.

Biciklima 1958. išli smo u Bobovicu. Bio sam bos  prvi s lijeva

Prijevoz putnika automobilima  je  drugi negativni utjecaj na okoliš, poslije proizvodnje hrane. Smog u velikim gradovima jest  vidljiva i zamjetljiva pojava utjecaja automobila na okoliš.  Kako smanjiti te negativne utjecaje na okoliš?  Sasvim sigurno ne postoje neka nagla  promjena ljudskog ponašanja u prijevozu , niti neke nove tehnologije (električni automobil??)  za znatna ublažavanje tegoba smoga, ali  pojačana primjena bicikl može biti  prvi lijek.

Alergije kao prikrivene bolesti  nastaju zato,  jer ljudsko tijelo je dozirano ili izloženo  otrovnim tvarima , toksinima koji  se nalaze u zraku, vodi ili hrani. Smog grada stvara se od  goriva koje izgaraju, kako za pogon  automobila tako i za grijanje zgrada. Prosječni automobil za jedan sat  vožnje  kod 100 km/h stvori  50 m³ ispušnih   plinova, koji sadržavaju 79,6 % dušika N₂ ,  9% ugljikovog dioksida CO₂   do 5%  ugljikovog monoksida  CO,  0,2% dušikovih oksida NO_{x   i}  0,2%  ostataka goriva benzina CH_x

Doza  otrova iz ispušnih plinova  naročito je velika, ako se nalazite u gradskom prometu  ili stanujete kraj velikih prometnica,  gdje  prometuje oko  1000 automobila na sat. Koncentracija dušikovih oksida u Zagrebu (Gradska vijećnica) u veljači 2005.  je bila u 24 sata od 17 do 117 μg/m³  Dopuštena granična vrijednost  je  120 μg/m³. Prema EU direktivi 2009/40/EC primjenjuje se EKO- test u redovitim tehničkim pregledima automobila,  gdje je propisana dopuštena maksimalnu koncentraciju  CO od 0,5%.  Automobil „Fabija“ star 3 godine  imao je u ispušnim  plinovima od 0,015 do 0,022% koncentraciju CO.

 Često se govori,   prljavi gradovi, prljava industrija,  zagađene vode  i dodaje se rečenica: „to vlast mora riješiti“.  Ali kako? Najčešće se isključuje  automobilski promet ili se naplaćuje  ulaz automobila u središta grada primjerice u Norveškoj.

Mnoge tehnologije su jedna drugu preskakivale u našoj industrijskoj civilizaciji i time stvarale mnoge probleme  života. Većina gradova je građena u prošlim vjekovima, kada su  širine ulica bile građene za potrebe konjskih  zaprega. Onda je došla „bujica“ automobila na  ulice. Gradnja nadzemnih i podzemnih pruga  u gradovima za  tramvaje i vlakove bila su dobra rješenje,  koja su u prošlom vijeku dominirala u mnogim milijunskim gradovima Europe i Amerike. Ipak navedena rješenja opet su danas nedostatna.

Ali nije lako „istjerati“ automobile iz gradova, koji se sve više tiskaju na cestama i nogostupima među  pješacima. Što možemo mi  učiniti da smanjimo gužvu automobila u našim gradovima Prije tri godine sam napisao  Što učiniti da smanjimo tzv. smetlište zraka koje udišemo.

Tvrtka EKO INA ustvrđuje kako je  60% onečišćenja od  automobila i predlaže Gradskoj upravi  mjere za poboljšanje kvalitete zraka kroz slijedeće  akcije i investicije. Reorganizirati protočnost prometa, izgradnja novih prometnica, pruga, smanjiti  primjenu soli, ozeleniti prometnice, povećati plinofikaciju grada.

Vlast gradova mora kroz zakone  prisiliti ljude i  prometnu policiju  da se bicikliste  uključi u redoviti  promet. Povećati pješačke zone,  koje  u Zagrebu nisu puno duže od par kilometara. U Zagrebu ima 419 osobni automobila ili  oko 500 uvjetnih vozila na 1000 stanovnika,  što je preveliki osobni i društveni teret.  Mojim grubim procjenama bicikla ima oko 5 puta manje od automobila. Zagrebačkom Avenijom prometuje dnevno 88000 automobila. Je li dopuštenje gradnje  četiri velikih garaža, umjesto  rasterećenja  centra grada od automobila, greška Gradske zagrebačke  uprave?  Što sad činiti?  Vratimo umom i ljudskom snagom   kroz pedale bicikla,   čišći   zrak  grada.  Bicikli su stvarno univerzalno sredstvo prijevoza u smislu da se koriste po skoro svim podlogama,  a i gdje ne,  moguće ih je prenijeti ili gurati.

Malo energetski podataka o  prijevozu; Prijevoz  željeznicom na dizel gorivo troši se  energije 0,31 MJ/(t km),  putničkim dizel automobilom 1,6  MJ/(t km)     dok 10 biciklista koji su  približno teški tonu troše 1,25 MJ/(t km)  svoje eksergije iz  mišića i sala. Dok  automobil   stvara  bolest,  bicikl ojačava tijelo.  Na slici koju sam snimio na Zrinjevcu vidi se kako je biciklistička staza   prazna a tri trake su pune automobila, gdje se u svakom vozi samo jedan putnik-vozač. 

Nekretanje, prekomjerna i nekvalitetna hrana  čini nas „predebelom“ nacijom, jer  ima 21 % debelih muškaraca, te smo se time „popeli“  na sedamnaesto  mjesto u svjetskoj rang list  prekomjerne težine. Prvi na toj listi  debeli, su  Amerikanaca  32 %    dok  Japanaca ima svega 3,3% iznad zdrave težine. . Debljina se definira prema tzv. indeksu tjelesne mase BMI  (body mass index >30 )  Svjetska zdravstvena organizacija, WHO, još je 2002. godine pretilost proglasila epidemijom razvijenog svijeta. Podaci Ministarstva zdravstva RH nisu nimalo zadovoljavajući. Naime, u Hrvatskoj čak 2 milijuna ljudi ima prekomjernu težinu. Evidentirano je 214 000 ljudi koji boluju od dijabetesa,  a  trećina stanovništva ima povišeni krvni tlak.  Svaka druga smrt, kako u svijetu tako i u nas,  upravo je  posljedica cirkulacijskih bolesti srca i krvnih  žila.

Evo  malo  teorije o mršavljenju! http://mb-soft.com/public3/weight.html#1

Ljudsko i  životinjsko salo (lipidi) je zapravo eksergijski (energetski) rezervoar   potreban  za redoviti život, ali i neprilike  života,  kada dolazi do gladovanja ili bolesti. Glavni sastojak  lipida  su   velike  molekule od   triglicerida kemijske formule C₅₅ H₉₈O_6.  Prema masi triglicerida glavni sastojak je ugljik i to u 77,3 %,  pa kod mršavljenja ne treba  više gledati na masu kisika ili vodika.  Ako  treba „skidati“   oko 5 kg  sala,  što stalno namjeravamo,  onda  treba odstraniti oko 5 x 0,773 = 3,85 kg ugljika iz  tijela. Kako? Disanjem ! Udišemo zrak s  0,039%  ugljikovog dioksida CO₂  a izdišemo zrak  u kojem je 4,4%  CO_2.   Koliko dugo treba gladovati  ( piti samo vodu i vitamine ) da se skine  5 kg sala , ali samo disanjem.?  Kad sjedimo, dišemo oko 12 puta u minuti, a svaki normalan dah je oko 0,5 litara zraka. To sve znači da u svakoj minuti normalnog disanja, možemo izdahnuti oko 0,25 litre ugljičnog dioksida. Računajući dalje,  svake minute, izdišemo oko 0,5 grama ugljičnog dioksida (Daltonov zakon). To uključuje oko 0,13 grama stvarnih ugljikovih atoma u minuti. Ako se podjeli 3850 grama ugljika s 0,13 onda se dobije kako je potrebno  29615 minuta ili to iznosi 29615/1440 = 20 dana  mršavljenja, samo ako sjedimo pijemo vodu i ne jedemo „ugljike“ iz kruha.  No kada se vozi bicikl, onda je tijelu potrebna znatna energija koja se  pretvara u rad a ta se naziva eksergija. Za jedan sat bicikliranja  ljudsko tijelo mora imati „uskladišteno“ oko  0,697 kWh eksergije,  dok za sjedenje  treba samo 0,022 kWh . Ili drugačije rečeno; 31 puta bržije mršavimo, ako se vozimo biciklom,  nasuprot sjedenju u automobilu. . 
 Usput spomenuto,  godine 2014. skoro 100% smo smanjili u našoj  državi  nesreće na  cestama, ali još uvijek postoji oko 70,  dok ih  Nizozemska ima samo 28 mrtvih na milijun stanovnika.  U zadnjih 6  mjeseci bilo je 6 biciklista unesrećeno u RH.