Peta obljetnica ekovalena

Kralj  pravicom održava  državu,  a ruši je  čovjek koji nameće daće .( Izr.29.4)

 Održivost:  sposobnost biološkog sustava da ostaje raznolik i produktivan tijekom   vremena

Petu obljetnicu  „života“ ekovalen bloga  „slavim“ novim dizajnom bloga.  Zbog ugrađenog alata prevoditelja  blog se  klika i/ili čita u mnogim zemljama . Pokušavao sam se pridržavati, ne baš lako, tekstovima i slikama  zadane teme održivost,  kojom se povezuju  mnogi  pojmovi  iz ekologije,  gospodarstva i onečišćenja okoliša i politike.  Riječi  održivost(i)  nema   u Biblije,  a jedina riječ koja joj je pojmovno  blizu jest  glagol održava.   Pitamo se često,   kako održati  svakodnevni  život,  zaštititi  prirodu i okoliš  u ovom  turbulentnom  vremenu,  tražeći od vladara  pravicu uz minimalne  daće?  Vladari su i demokratska vlast i  kraljevi i feudalci,  kojima se  vjekovima plaćala daća,  bilo u naturi bilo u radnoj snazi ili novcu.  Svjedoci smo  nedostatka pravice i velikih daća u arapskim zemljama, jasno i  kod velikih  država, što  uzrokuje   ratove i  migracije ljudi. Malo  hrvatske povijesti o  migraciji ljudi i daćama ili tlakama  prije 300-400 godina, nije  loše znati, jer  smo svjedoci novih migracija ljudi.

Plavi planet biser u Svemiru

Jedna od najveće  koristi  astronautike je

                                     

                                     Snimku je izradila Sunita Williams po majci Slovenka

snimka   Zemlje   iz svemira,  kojom se svatko može uvjeriti o njezinom izgledu, o divnom biseru u tami Svemira. Realno se vide  mora,  ledenjaci, pustinje i ozelenjeni prostori na kojima postoje različiti uvjeti života. Ljudi su uvijek migrirali prema zelinim prostorima Zemlje,

Ova slika,  mogućnost  komuniciranja sa svima stanovnicima Zemlje, putovanja,  makar i pješice,  svakog  od nas podsjeća,  da smo djeca   Zemlje i obavezuje nas da ju čuvamo. Zbog svega navedenog smatrao sam,  kako pojam održivost može biti okosnica u ekovalen blogu.

Cjelovita ekologija 

Papa Franjo   predlaže da se uvode pojam  cjelovita ekologija  kojom se obuhvaćaju ljudske i društvene dimenzije, kao: ekologiju okoliša, ekonomsku ekologiju,  socijalnu ekologiju. Silna znanja mogu  postati neznanja, ako se  vrijeme, prostor,  fizički .kemijski i biološki procesi promatraju odvojeno. Sve je  oko nas umreženo.

Zamječeni postovi

Izdvojiti ću ili  povezati, neke zamječene  postove, koji su aktualni i danas.

Najpopularniji post je bio o  češnjaku  kojeg  uvozimo iz Kine. Za naše  pretke

je bilo nezamislivo jesti kineski  češnjak, koji je rastao u vrtu kraj kuće.

 Proizvodnja i potrošnja  češnjaka lijepo oslikava kompleksnost  svjetskog  globalizma, zbog kojeg   nestaju neka radna mjesta, bilo u industriji, bilo u poljoprivredi  siromašnih država. Ako  globalna pravila dopuštaju samo uvoz češnjakna na kredit,  a ne i uzgoj češnjaka,  onda se pitajmo gdje smo  izgubili mudrost naših djedova. Počnimo od elementarnih  znanja i iskustava.  Teorija i praksa uzgoja češnjaka u Kini, gdje je poznat već 4000 godina, može se uzeti da je ista kao i kod nas. Broj sunčanih i kišni  dana,  tlo i ljudski rad (eksergija)   mogu se uzeti kako su  približno jednaki. Naime, uzmimo li kako je dnevno globalno zračenje 4 i 5 kWh/m2  od proljeća do jeseni na horizontalnu plohu vrta isto u Zagrebu i u Kini, što je važno za češnjak,  onda će  isto prinosi kretati  od 0,17 kg/ m² do 0,5 kg/m². Zarada je moguća do 2000 €/ha. Kriza će nas prisiljavati da sve više tražimo podatke o prinosima različitih usjeva, ukoliko  će sjemenja biti posijana i ako će niknuti. 

Pokušavao sam sebe i druge motivirati za održivost kroz brigu i odgoj odgovornosti  u mnogim postupcima i potrošnji vezano za okoliš. Navodio sam, neke smjernice  primjernice o izbjegavanju  korištenja  plastičnih vrećica (gdje su logožari?), smanjenju potrošnje  vode,  odvajanju   otpada,  korištenje javnog prijevoza, sadnje  novih stabala, isključivanja električnih trošila kada ih ne koristimo, ponovo korištenje  nekih stvari  umjesto  da ih se odbacuje. Svatko  od nas je dovoljno domišljat i kreativan da to može provesti i da bude dobar gospodar. Biti dobar gospodar znači mnoge pojave oko sebe  opažati ali ih istodobno mjeriti. Konzumerizam kod siromaha je opasna pojava.

Na drugom  mjestu “ popularnosti“ je bio post  koji govori o mjerenju i kojeg držim  važnim za poimanje održivosti.  Što je mjerenje? Mjerenje - skup djelovanja radi određivanja  brojčane vrijednosti  neke  mjerne veličine. Mjerna veličina je volumen vode izražen mjernim jedinicama litrama ili kubnim metrima. Dobro je znati kako ispiranjem WC trošimo  oko 50 litara vode dnevno po stanovniku. Ugradnjom perlatora na slavine može se uštedjeti do 8  kubnih metara vode godišnje. Kontrolirati mjerenjem potrošnju pitke vode,  mnogo se može  učiniti za okoliš i održivost života na Zemlji. Znam,  neki  će reči- zašto da štedim kada se skoro trečina vode izgubi zbog loše vodovodne mreže. 

 Mjerenje je omogućilo da se "homo sapiens" uzdigne tako visoko.” rekao je  slovenski metrolog Avčin. Ili, jedno točno mjerenje je vrijednije od tisuću mišljenja eksperata rekao Murray-admiral US mornarice. Mjerenje, informacija, teorije i naša znanja su povezani pojmovi svugdje pa i kod pojma održivosti.

Na trećem mjestu je   post kojim se  dotiče problematika  iz socijalneekologije a to je vjenčanje i demografska slika našeg društva.

Daj vam Bog od neba rose, od zemlje hrane, od ljudi  poštovanja i od Boga pomilovanja. To su govorili, ili tako su blagoslovili  roditelji svoju  djecu  prije odlaska u crkvu na sklapanje braka. Time se pokušavalo  navoditi  mlade ljude, da se vrate samo malo u prošlost svojih djedova i da pokušaju shvati njihov i svoj  život i  prava bogatstva.  Sadašnje generacije vrlo brzo zaborave svadbene običaje svog kraja i prihvaćaju  moderne trendove,  kakovi se  nude  ponekad preko TV-a i  američkih filmova.  Istinito. Dođe mlada djevojka u drugom stanju u matični ured i kaže:- Ajd sada vi pozovite mojeg dečka, oca mojeg djeteta, da me ženi!?

Na kraju valja istači ,kako je proizvodnja ljudski dobara  jako vezana na  pojam održivosti.

Neposredni  pristup bilo kojem radu počiva na htjenju ili motivaciji, koji je lijepo oblikovan u španjolskoj poslovici: više uradi onaj koji hoće,  nego onaj koji može. Onaj tko teži k stvaralaštvu,  ili    nekom poslu, čiji  je krajnji cilj produkt , taj mora prvo htjeti , a tek onda uključiti  neka znanja  i vještine. Kako sam se bavio razvojem proizvoda „izvukao “ sam iz nekoliko priručnika o stvaranju produkta, kao uzorak, stotinjak  riječi, natuknica,  pojmova koje se najviše koriste u stvaralaštvu. .  Od tih stotinjak riječi prema  Paretovom pravilu „80/20“   postoji dvadeset učestali riječi (20%), koje   nose  80% informacija o dotičnom pojmu. Redom, navedeni pojmovi po učestalosti su: 1.proizvod,  2.analiza, 3.proces, 4.red, 5.plan, 6.ispitivanja,  7.koncept,  8.procijena,  9.stvaranje (generiranje) ideja, 10.materija, 11.informacija, 12.pokus,  13.odrediti, 14.funkcija, 15.istraživanje, 16.specifikacija, 17.potreba, 18.tržište, 19.pravo,  20. trošak.

 

 Zašto sam se osudio postati bloger?

Primao sam različite kritike,  primjerice o prevelikoj duljini teksta za format  bloga, o stilu pisanja o pravopisnim greškama. U jednom drugom blogu  na moj komentar o potrebi povećanja energetske učinkovitost ugradbom toplinskih fasada,  dobio sam epitet „ekofašista“. Naime,  čovjek koji je  podstanar  tvrdi, kako država daje poticaje ljudima, koji imaju vile, za ugradbu  toplinskih  fasada, a ne  pomaže  podstanarima da steknu krov nad glavom. Gdje je tu pravica? 

Živio sam kao djete na selu, gdje nije bilo još  električne struje, gdje se tkala odjeća od konoplje i pravile cipele od kože krave,  koju sam čuvao kao pastir na pašnjaku, Završio sam studij tehničkih znanosti i radio 43 godine u industriji. Kroz moja stečena iskustva svjedočim i potičem čitaoce  ekovalena da uvijek i svugdje pokušaju održivo djelovati  

.