Trump i onečišćavanje okoliša

1.Zanemariti onečišćenja da ili ne?

Zavirimo li u povijest, nakon  ustoličavanja novih vladara, kraljeva ili careva uvijek je dolazilo do  znakovitih promjena koje su se ticale običnih ljudi,  velikih i malih naroda. Slično je i danas. Amerikanci su izabrali novog predsjednika Donalda Trumpa koji je odmah najavio velike promjene u američkoj politici koje se odnose na proizvodnju energije i zaštitu okoliša. U svojim javnim nastupima najavio je kako će ukinuti tzv. Obamin projekt proizvodnje čiste energije  tzv. Clean Power.  Američka ekološka agencija EPA izračunala je kako bi se ostvarenjem tog Obaminog projekta drastično smanjila zagađenja,  a među ostalim izbjegli bi se napadaji astme kod djece zbog smoga,  kojih ima oko 150.000 godišnje. Među desetak mogućih budućih Trumpovih politika je i nepriznavanje dogovora o klimatskim promjenama koji je potpisalo 195 članica Ujedinjenih naroda.

2.Čovjek je ipak kriv za mnoga onečišćenja

No,  što  reći o takvim namjerama. Zapravo, kad su u pitanju klimatske promjene kojima smo svjedoci, ima skeptika visokog znanstvenog ranga koji se ne slažu s tvrdnjom kako je svemu kriv  čovjek. Ali, s druge strane okoliš se onečišćuje na razne načine i za to je kriv čovjek što predsjednik Trump ne smije poricati.

Sprečavanje onečišćavanja okoliša je prvotni zadatak  svakog  čovjeka i svake organizacije.  Prema definiciji iz  norme  HRN EN ISO 14000:  sprečavanje onečišćavanja okoliša je primjena procesa, načina rada, tehnika, materijala, proizvoda, usluga ili energije tako da se izbjegne, smanji  ili drži pod nadzorom nastajanje emisija ili ispuštanje bilo koje vrste onečišćenja ili otpada zbog  smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš.

Nabrojimo te utjecaje na okoliš i nemojmo stavljati glavu u pijesak kao noj kada dolazi opasnost.

a.Iscrpljivanje zaliha (abiotičkih) neživih sirovina npr. željeza, bakra... izražava se proporcionalno po kilogramu  iskopane rudače ekvivalentno kao antimon Sb.

b.Globalno zagrijavanje: promjena globalne temperature uslijed efekta tzv. staklenika uzrokovana emisijom stakleničkih plinova - izražava se proporcionalno prema kilogramu emisije stakleničkih plinova ekvivalentno ugljičnom (IV) oksidu (ugljični dioksid CO₂)

c.Oštećenje  ozonskog omotača: ozon O₃ nastaje prirodnim procesima, no određeni kemijski spojevi koji su rezultat ljudskog djelovanja uzrokuju pojačanu razgradnju ozona i stanjivanje ozonskog omotača. Najveći krivci za uništavanje ozona su klorofluorougljici (CFC) koji su se dugo vremena primjenjivali u sprejevima, hladnjacima i rashladnim uređajima te u  industriji. Nestajanje se mjeri kilogramom emisije određenih spojeva ekvivalentno CFC-11.

d.Toksičnost - opasnost po ljudsko zdravlje: emisija otrovnih tvari djeluje štetno na ljudsko zdravlje. Štetnost ili otrovnost mjeri se kilogramom emisije štetnih tvari ekvivalentno  1,4 diklorbenzena C₆ H₄Cl₂.

e.Ekotoksičnost - ispuštanje otrovnih tvari kao što su naprimjer pesticidi, aromatični ugljikovodici, klorirani bifenili...  u vodu,  tlo i zrak  štetno je za živa bića. Štetnost ili otrovnost mjeri se kilogramom emisije štetnih tvari u okoliš ekvivalentno   1,4 diklorbenzena C₆ H₄Cl₂.

f.Fotokemijska oksidacija: Procesi oksidacije  u smogu uzrokovani  sunčevim svjetlom  npr. stvaranje ozona i  dušičnih oksida,  specifični su za  zrak u gradovima s visokom gustoćom prometa. Otrovnost se mjeri kilogramom emisije štetnih tvari u zrak ekvivalentno  etilenu C₂H₄

g.Zakiseljavanje okoliša. To je poremećaj ravnoteže u okolišu koji uzrokuje povećana koncentracija kiselih elemenata i spojeva. Primjerice, kisele kiše u okolišu industrijskih gradova. Štetnost  se mjeri kilogramom emisije štetnih tvari u zrak ekvivalentno  sumpor IV oksid tj. sumpornom dioksidu SO₂.

h.Onečišćenje voda - eutrofikacija: Sve lošiju kvalitetu vode zbog obogaćivanja hranjivim tvarima - u prvom redu dušikom i fosforom - uzrokuje različita ljudska aktivnost. Štetnost  se mjeri kilogramom emisije štetnih tvari u vodu, ekvivalentno ionu fosforne kiseline PO₄.

3. Znanstvena studija  onečišćenja EIPRO

Prije desetak  godina izrađena je i dokumentirana znanstvena studija  EIPRO za Europsku uniju  gdje su gore navedeni utjecaji na okoliš kvantificirano promatrani u odnosu na  proizvodnju ljudskih dobara. Pobliže vidi post pisan  prije dvije godine u ovom blogu.

. Na prvom mjestu među onečiščaćima ili „trovačima“ je  proizvodnja i potrošnja hrane

Izrađen je  matematski model,  gdje se pomoću matričnog računa traže uzroci i posljedice onečišćenja okoliša od 478 sektora proizvodnje. Primijenjena su dva principa: prvi je odozdo prema gore, tzv. botton-up što predstavlja utjecaj proizvoda  na okoliš  i to kroz njegov cijeli životni ciklus tj. od kolijevke do groba, a drugi je odozgo prema dolje, tzv. top-down pomoću  INPUT-OUTPUT analiza svih međusobnih veza između proizvodnih sektora i potrošnje ljudskih dobara.  Kad se kaže da se proizvod mora analizirati od kolijevke do groba to znači da se promatraju svi utjecaji  proizvoda na okoliš od proizvodnje preko uporabe do njegovog odlaganja na deponij, smetlište ili odlagalište. U cijelom svom životnom ciklusu proizvod truje okoliš.

U studiji je navedenatablica  koja vrlo egzaktno pokazuje  čime to  čovjek najviše truje  prostor oko sebe. Indirektno  preračunato mjerna jedinica je  euro koji je potrošen za nabavu neke robe. Na prvom mjestu među onečiščaćima ili „trovačima“ je  proizvodnja hrane  s  0,166, zatim prijevoz, 0,141 i na trećem mjestu je stanovanje i potrošnja energenata s 0,131 eura. Podaci o onečišćenju sumirani za sve ljudske djelatnosti (privatna i javna potrošnja) izraženi su ekvivalentno kroz jediničnu vrijednost potrošnje od jednog eura. Paralelno su prikazani podaci i privatne potrošnje za RH (prema anketi statističkog ureda) koji mogu  biti indikatori  onečišćenja i našeg okoliša

4.Graditeljstvo je među prva  tri "trovača" okoliša.

Negdje sam pročitao da Trumpovo carstvo leži u sektoru graditeljstva. Kad se želi izgraditi kuća, graditelj onečišćuje okoliš bagerom već pri prvom kopanju nekogterena. Mora se znati koliko, a danas je moguće izračunati sva onečišćenja - primjenom pojedinog materijala, postupka ili neke tehnike u gradnji. Primjerice za proizvodnju jednog kubnog metra   betona, koji se ugrađuje u betonske cijevi potrebno je 745 kWh energije, a emisija će pritom biti 352 kg CO₂   i 136 g metana CH_4.

Kako  bi nam zemaljska kugla što duže trajala moramo računati sve naše aktivnosti i gledati kako se to odnosi na onečišćenje okoliša. Prema tomu, velike strukovne agencije u SAD-u  znat će izračunati kamo vode ekološke politike predsjednika Trumpa i kvantificirano objasniti kuda i kako valja krenuti. Dakle, glede onečišćenja u današnjem svijetu stvari se neće znakovito mijenjati, ono  će se nažalost povećavati, a na svima nama je da to povećanje bude minimalno!