Kisele kiše i rajčica

Ako imate vrt i knjižnicu, imate sve što vam treba.

Marko Tulije Ciceron 106-43. pr.Kr. govornik, političar i filozof

1. Ideje  o održivosti

Mudrost iz rimskog doba aktualna je i danas. Fizička i duhovna hrana je uvijek  glavna ljudska briga. Nije neka nova ideja da je vrt jedan od izlaza. Razdaljina transporta hrane od njive ili vrta do stola  mora biti što kraća, kako bi onečišćenje okoliša bilo što manje. No, kako bi se očuvao urod i okoliš pri održavanju vrta tu valja uključiti mnoge ideje, procese i aktivnosti. Tražeći nove ideje o održivosti, listam Oxfordov  Rječnik o okolišu i njegovom očuvanju (Dictionary of Environment and Conservation) . Rječnik ima 9000 opisa različitih pojmova vezani na okoliš[i] tako da se djelomice može čitati kao knjiga.  Opširno je opisano 28  važnih pojmova  povezanih s održivošću našeg  života, kao  što su : UN  konferencije o okolišu, tropske prašume, održivi razvoj, Sahara (sahel), siromaštvo, oštećenje ozona, ciklus  dušika, niša, Kyoto protokol, globalno zatopljenje, genetički  inženjering, gaia hipoteza, izumiranje, ekološka kriza, EL nino (ENSO), Zemlja,  erozija plodnog tla, stvaranje pustinje, konzervacija, Černobil, ciklus ugljika, biokemijski ciklusi, atmosfera, Artic, Antartic, Agenda 21 i  kisele kiše.

Kada je u  pitanju problematika onečišćenja okoliša često  mislimo da nemamo izlaza. No, postoji uzrečica: kada vidiš da nema izlaza, znaj da ih ima barem stotinjak. Iz ovih stotinjak  linkom navedenih ideja svaki čovjek može pronaći svoj način zaštite okoliša. 

2. Treba nam kiša, ali ne kisela
Klimatski podaci za Zagreb pokazuju kako  je  ove godine sijanje sunca trajalo (u satima) jako iznad prosjeka, dok je  kumulativna  količina oborina  (u  milimetrima) znatno ispod prosjeka. Zaključak: ove  je godine sušna klima.

Pokušat  ću spojiti dva pojma  - održivost i kisele kiše.

Naime, u ovoj izrazito sušnoj godini kiše koje su nužne mogu biti kisele. Već sam pisaoo tomu 2011. godine koja bila je manje sušna nego ova.

 Gledajući navečer u ovo vruće sušno ljeto  TV  vremensku prognozu  stalno se nadamo da ćemo ćuti  vijest - kiše dolaze. Nas starije to odmah asocira na poznatu knjigu Louisa  Bromfielda „Kiše dolaze“  prema kojoj je snimljen i film s  poznatom holivudskom glumicom Lanom Turner. Ljubavna priča uz prikaze poplava u  Indiji. Prije nekoliko godina imali smo u ljetu  veliku poplavu, Sava se izlila i potopila mnoga mjesta.

 Ali, kiše ne stvaraju samo poplave. U našoj atmosferi nalaze  se ponekad otrovni plinovi kao što su sumporni dioksid SO₂ i dušikovi oksidi NO_x  koji reagiraju s oborinama pa nastaje novo zlo - kisele kiše (pH[ii] oko 5,6) koje su zapravo  jako razrijeđena sumporasta (H₂SO₃), sumporna (H₂SO₄), dušičasta (HNO₂) i dušična kiselina(HNO₃).

Provizorna  konstrukcija za plastenik

Što može učiniti mali čovjek protiv kiselih kiša? Prije tri-četiri godine nakon jedne takve  kiše za dan-dva lišće  rajčice je  požutjelo pa poslije i posmeđilo,  što je dovelo do totalnog propadanja tog povrća u  široj okolici Zagreba i Medvednice. Rekli smo vjerojatno su tu pošast  izazvale kisele kiše i neki  drugi štetni spojevi kao što su teški metali.

3. Vrt i kisele kiše

Ove sušne godine napravio sam u vrtu provizornu konstrukciju krova za  plastenik koju sam kada je na TV prognozi najavljeno da će padati kiša povremeno natkrio folijom.  Inače, imam cisternu u kojoj spremam kišnicu za zalijevanje vrta. O spremanju  kišnice  pisao sam ranije u magazinu  Majstor.

Dosad  se rajčica dobro drži, uz zalijevanje i zaštitu od  mogućih kiselih kiša. Pobrano je i spremljeno u sokove oko 80 % uroda. Kad sami uzgajate rajčicu mislim da je zaštita od kiselih kiša  na prvom. Inače, rajčica je biljka koja ima vrlo dubok korijen i naši preci nisu je zalijevali kod velikih vrućina.

Naime neki susjedi se tuže kako im je rajčica propala i ove godine zbog nedostatka kalcija jer u sušno vrijeme nema  dovoljno difuzije  iona kalcija iz zemlje u plodove. To je objašnjenje nekih agronoma, koji drže poljoprivredne apoteke i prodaju neke preparate za tu bolest.

Uzrok kiselih kiša su onečišćivači koji  potječu najčešće od dimnih plinova koji struje kroz visoke dimnjake iz termoelektrana i dimnjaka zgrada te iz ispušnih plinova automobila. Ovi plinovi su primarni  uzroci, ali postoje i sekundarni koji se manifestiraju kao različiti spojevi nastali  od njih lančanim reakcijama s  ozonom i  ugljikohidratima. U gradovima tako nastaje smog.  Londonski smog iz 1952.  godine  je bio  uzročnik velikih zdravstvenih problema i smrti stanovnika.

4. Kako se ljudi bore protiv kiselih kiša

Što se inače radi u svijetu i kod  nas na sprečavanju ili smanjivanju opasnosti kiselih kiša?

Poznat je zakon o čistom zraku u Sjedinjenim Američkim Državama od 1963. godine.  Prema  tom zakonu Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) trebala je prije 1990. godine sastaviti popis opasnih onečišćujućih tvari u zraku, kao i standarde zasnovane za zaštitu zdravlja ljudi, biljaka i životinja. Na popisu je bilo 187  kemijskih spojeva, zagađivača i izvora koji su emisijom onečistili atmosferu. Prema nekim studijama, više od polovice svih američkih stanovnika živi na područjima gdje razina smoga  prelazi sigurnosne standarde. Problematikom čistog zraka bave se i Ujedinjeni narodi. 

Štetni otrovi pomiješani s oborinama padaju  kao kisele  kiše u vode jezera, rijeka, na tlo i biljke pa oštećuju strukturu listova,  stabljike i plodova. O našem domaćem smogu pisao sam ranije. 

Postoje  zemlje  čije emisije onečišćivača padaju kao kisele kiše  po drugim zemljama pa se nazivaju neto izvoznici  kao Velika Britanija, dok su druge zemlje kao  Švedska neto  uvoznici tog  onečišćenja. Zato  postoji znanstveno utemeljen  Europski program praćenja iprocjene  koji se temelji na politikama Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) za međunarodnu suradnju u rješavanju prekograničnih problema onečišćenja zraka. Zadnje ažuriranje te konvencije u EU je  bilo 2016. Hrvatska je ratificirala dogovore oko politike  čistog zraka 2005. Teorijska podloga navedena je na stranici 

Poznat je  Geteborgski protokol o onečišćenju zraka od 30. studenoga 1999 g, koji je stupio na snagu 17. svibnja 2005.

Cilj tog protokola iz 1999. bio je nadzor i smanjenje emisija sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih spojeva koji su uzrokovani  ljudskim ili antropogenim aktivnostima, a mogli bi uzrokovati štetne učinke na ljudsko zdravlje, prirodne ekosustave, materijale i usjeve zbog zakiseljavanja tla i vode.  Kada se protokol potpuno provede europske emisije sumpora trebale bi se smanjiti za najmanje 63 %, emisije NOx za 41 %, emisije VOC za 40 % i emisije amonijaka za 17 % u usporedbi s 1990.

Urbanisti i graditelji trude se stvoriti ekogradove pogodne za ljudski  život. Tako su u Milanu izgrađena dva nebodera koji na svojim balkonima imaju posađeno drveće za  pročišćavanje zraka.

Vlada, ministarsva  i agencije trude se napraviti registar  pojava i tvari koje onečišćuju okoliš. Tako je  uspješno završen Projekt Savezne agencije za zaštitu okoliša u Zagrebu, jer je  5. srpnja 2017. revidiran Nacionalni Registar onečišćavanja okoliša i prilagođen europskim standardima (ROO). U tome su nam pomogli austrijski, francuski i njemački stručnjaci. Zapravo, to je unaprijeđeni Registar onečišćavanja okoliša (ROO) koji se mora integrirati u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO).

Državni  hidrometeorološki zavod (DHMZ) organizira različita savjetovanja i konferencije o suši:   

1. Prvo nacionalno predstavljanje međunarodnog EU projekta "DriDanube - Rizici 5. 6. 2017. od suše u Dunavskoj regiji" i radionica održani su u petak 2. lipnja 2017. u Kući Europe, Augusta Cesarca 4, Zagreb. Skup je bio podijeljen u dva dijela. U prvom je predstavljen projekt i prikazano je trenutno stanje upravljanja sušom u Hrvatskoj te koje se strategije i alati koriste, a u drugom dijelu su predavači govorili kakav utjecaj ima suša - kao očekivana posljedica klimatskih promjena - na poljoprivredu i što je dosad u Hrvatskoj napravljeno da se prilagodimo suši.

2.U  Puli će se održati od 18. do 22. rujna   Deveta EU konferencija o jakim olujama (9th European Conference on Severe Storms – ECSS 2017)

3. Hrvatsko Udruženje za zaštitu zraka u suradnji s Institutom za Medicinska istraživanja i medicinu rada, Državnim hidrometeorološkim zavodom i European Federation Of Clean Air And Environmental Protection Associations – EFCA organizira DESETI HRVATSKI ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “ZAŠTITA ZRAKA 2017“ u Primoštenu od 3. do 7. listopada 2017. godine.

 Jasno, u svijetu postoje mnogi programi koji se bave problematikom održivosti i klime pa navodim jedan zanimljiv link.

---

[i] Prvi Oxfordov riječnik (Oxford Engleish Dictionary) publiciran 1928 sadrži  414825 riječi

[ii] Dogovorena mjera za oznaku koncentracije vodikova iona neke otopine koja označuje  razinu „kiselosti“ ili  „lužnatosti“ u rasponu od 1 do 14.  Primjerice, pH=7 je destilirana voda, pH=1 jaka kiselina, pH=14 jaka lužina.