Dobra je milost u doba nevolje, kao oblak kišonosan u vrijeme sušno! (Sirah 35.24)
1. Ne podnosimo lako sušu.
Dva mjeseca nije bilo kiše. Što uraditi kako bismo smanjili utjecaj suše na naš
život? Odakle krenuti?[i]
Termometar i druga mjerila, pa i zdrav mozak, upućuju nas na to da trebamo
mijenjati ponašanje i način života, jer se promijenila klima. U postu za
travanj 2026. na Dan planeta Zemlje istaknuto je:
ŠETNJA ILI VOŽNJA BICIKLOM
Ako možeš, odaberi hodanje ili vožnju
biciklom umjesto korištenja automobila ili drugog motornog vozila.
Hodanje doprinosi očuvanju i
unaprjeđenju tjelesnog i mentalnog zdravlja. Posebice povoljno utječe na srce i
krvne žile, poboljšava raspoloženje i smanjuje stres.
Odabirom hodanja umjesto automobila
doprinosimo zaštiti okoliša: smanjuje
se emisija ugljičnog dioksida, štede se energija i gorivo, smanjuju se prometne
gužve i buka.
Od 1930. g. znalo
se u znanstvenim krugovima kako staklenički plinovi sprječavaju hlađenje
atmosfere. A njih ima sve više i više. Mnogi simpoziji i sumiti su se održavali
zbog te činjenice, primjerice u Parizu IPCC[ii].
Preveliko trošenje fosilnih goriva, primjerice za automobile, ne preusmjerava javna sredstva za održivi
razvoj.[iii]
Najvažnija težnja su održiva proizvodnja
i potrošnja, što je cilj
UN-a br. 12 (Sustainable Development Goals).
Što su ciljevi (SDG)
održivog razvoja? Ujedinjene nacije su 2015. okupile znanstvenike koji su
mobilizirali tzv. „Agendu 2030“: skup od 17 ciljeva za održivi razvoj. Za svaki je cilj obrađeno 10 akcija (17 × 10 = 170
akcija). Sastavnice održivog razvoja utkane su u društvo, okoliš i gospodarstvo.
2. Trošiti, trošiti, ne štedjeti? Budimo pošteni prema budućim generacijama, to je danas gubitnička
formula života. Poklonici takvog razmišljanja kažu da se treba razvijati, treba
težiti razvoju, nova zgrada, nov
namještaj, nova klima, oprema, nova zaposlenja. Neki učeni ljudi kažu da treba
trošiti, a ne štedjeti i odricati se, jer to je smisao našega gospodarstva.
3. Odnos novca i okoliša. Meni
se čini kako treba povezati/proučiti obostrani odnos okoliša i novca prikazan strelicom ↔ s dva smjera. U neposrednoj
blizini moje obiteljske kuće skoro svaka slobodna parcela namijenjena je
izgradnji kuća ili stanova, jer banke imaju dovoljno novca za kredite građana.
To zapravo znači da će izgradnjom doći do degradacije zemljišta, zelenog
pokrova, tla – travu, livade i šume zamijenit će beton, asfalt, koji sada, u
ovoj suši, djeluju kao plohe štednjaka. Na njemačkoj televiziji vidim kako se u
dvorištima krampovima skida beton kako bi se zemlji i travi dalo mjesto.
Dakako da novca treba i za sanaciju
okoliša (strelica suprotnog smjera), za obnavljanje izgorjelih šuma, za
izgradnju vitalnih ljudskih potreba – kanalizacije, zaštita izvorišta pitkih
voda itd.
No ipak, novcu i novčarskim
institucijama treba posvetiti veću pažnju. Veza između novca i okoliša je
dvosmjerna: gospodarski rast i trošenje novca često troše prirodne resurse i
stvaraju zagađenje tj. stvaraju se
staklenički plinovi – uzroci visokih temperatura i smanjenja razine vode u
rijekama. Zato treba, s druge strane gledano, sve više novca uložiti u zelenu energiju, obnovljive izvore i
očuvanje prirode navodnjavanjem, kako bi se spriječila ekološka kriza. To je vapaj.
4. Uloga novca
Neku večer gledam divnu francusku dokumentarnu
emisiju o propasti Zapadnog Rimskog Carstva. Ima dosta uzroka propadanju,
primjerice kuga te nedovoljan broj vojnika za čuvanje granica. Bio mi je jako
interesantan podatak da su u nalazima sastava metalnih kovanica s likovima
rimskih careva pronašli da je koncentracija srebra s vremenom bila sve manja da
bi na kraju ostao samo bakar. Ima li to veze s današnjom situacijom?
Odmah poslije Drugog svjetskog rata
dogovoreno je da će svjetski novac postati američki dolar $, s time da će SAD
garantirati stabilnost, jer će u 1 dolaru biti približno 0,888 grama zlata. No, s vremenom nestaje ovakva zlatna podloga
američkom dolaru, ali američka vlada garantira svojom proizvodnjom stabilnu
vrijednost US $ dolara koji čitamo u bankovnim transakcijama. U trgovinama
nakita i investicijskog zlata vidi se svakodnevna cijena zlata. Tako je 10.
kolovoza 100 g zlata vrijedilo 12361 €, dok je 14. kolovoza njegova vrijednost iznosila
12476 €.
Centralna
EU banka, slično američkim bankama, garantira kako je u novcu od 1 € sadržano
0,0080 grama zlata, jasno pokriveno proizvodnjom.
Na TV Bloombergu čitamo tok 99 % tržišne
kapitalizacije (Equity Indices) slobodnog prometa u više od 47 zemalja.
Svakodnevno se vide primjerice vrijednosti u US dolarima $ zlata, kukuruza, pšenice, bakra i ostalih važnih sirovina, primjerice nafte i
plina. Vide se tečajevi svjetskih valuta. Na današnji dan, 9. kolovoza
(kada ovo pišem), središnji tečaj iznosi približno 1 EUR = 1,1557 USD. Na šalterima banaka vide se omjeri
tečajeva svjetskih valuta.
Obični građanin ne gleda svjetske
dionice (što i nije dobro), nego odlazi u robne kuće i obično komentira da je „pak
sve poskupjelo“. To rade potrošači širom svijeta, jer je nestao tradicionalni
način života mojih roditelja, koji su strpljivo podnosili uvjete u kojima je
zbog suše bio manji prinos ljetine.
Osim o cijenama na tržnici, govori se i
o cijenama nekretnina. Primjerice, u Zagrebu cijene građevinskog zemljišta u
prestižnim četvrtima dosežu i preko 500 eura po četvornom metru, dok se u manje
atraktivnim ili ruralnim područjima cijene kreću od 50 do 150 eura po četvornom
metru. Ako parcela postane vrt, na njoj će unuci kroz 50 godina proizvesti 3
kg/m2 x 50 = 150 kg/m2 kupusa. Vrijednost
te proizvodnje će biti veća od vrijednosti koja će se dobiti od banke ako se u
nju uloži novac od prodaje četvornog metra parcele. No, u ovom je postu
temeljito obrađena uloga novca:
https://ekovalen.blogspot.com/2014/12/trpez-i-krpez-drze-svijet.html
Okoliš koji se pretvara u građevinsku
parcelu na udaru je različitih trgovačkih transakcija i pritom nitko neće
pitati što će se izroditi iz „nevine“ njive ili livade njezinom degradacijom.
Tvrdim da su sadašnje vrijeme s 30 °C i promjena klime rezultat te
degradacije.
Zanimljiv trend u 2025. pokazao je da je
povećana potražnja za zemljištima u ruralnim područjima, što se može pripisati
rastućem interesu za „zeleni” način života i rad na daljinu. Ova vrsta
zemljišta, koja je ranije bila relativno jeftina, sada doživljava rast cijena,
posebno u područjima koja nude dobru kvalitetu života i pristup osnovnim uslugama.[iv]
