Je li organska poljoprivreda održiva?

1. Sjećanje na voleke i sani

Sve se događa u vrijeme kada sam bio srednjoškolac. Lagano je padao snijeg kao i danas dok ovo pišem,  potiće mi sjećanje na djetinstvo kroz  pjesmice; Prši snježak pahuljama bijeli krove kolibama ili divna pjesmica; Kesni sneg, puna pouke  o temi o kojoj  želim pisati.
Snijeg je za mojeg oca bio velik dar s neba,  jer smo tada mogli volovima (volekima) upregnutim u velike saonice sanjkati gnoj na njive koja su bile relativno daleko od našeg sela. Velike saonice koje  se u našem kraju (kajkavska donjosutlanska ikavica) nazivaju sajke ili sani bile su od velike pomoći. Sani imaju dvije smuke ili  smići, a jednu sam zadržao  u mojem malom tzv. etnološkom muzeju kao uspomenu na to vrijeme. Postavili smo sani kraj gnoja i s roglama (vilama) namitali (stavljali)  gnoj između dasaka koje su bile na sanima. Oko nas su se motale kokoši,  jer je u gnoju bilo puno glista. Jednu je kokoš tata pritisnul s roglama pa pozvao mamu i veli joj: daj zakoli ovu kokoš da bumo imali paprikaš kada se vratimo doma. Mama je prvo odbila da tu kokoš  pripremi za ručak jer je nesla jaja. No tatina je zapovijed  ipak poštivana pa kad smo se vratili s njive jeli smo fini paprikaš. Ali ono što mi je ostalo u lijepom pamćenju bili su naši voleki koji su se veselili  izlasku  iz  štale  i po dubokom snijegu i prtini vukli  sani pune gnoja.  Zadovoljni voleki mokre dlake okupane snijegom i čistih parkli kao da su bili kod najboljeg volovskog pedikera - još i danas pamtim tu sliku i sjetim se je kada pogledam smići koje vise na zidu. Danas  štetna sol za okoliš na cestama izbrisala je saonice iz sjećanja.  

Ostatak starih saonica  jedna smuka ili smić.

2. Alternativna, organska, biološka, biodinamička ili ekološka poljoprivreda

Ta su me sjećanja navela da povijesno gledano klasificiram pojave i pojmove oko  proizvodnje zdrave hrane.  Poljoprivreda  mog djeda i oca danas se različito naziva - alternativna, organska, biološka, biodinamička, ekološka što  se može skupno definirati kao proizvodnja bez upotrebe  štetnih tvari  za suzbijanje  štetnika i  bez  upotrebe umjetnih gnojiva.

Zašto je za našu obiteljsku poljoprivredu  prikladan  naziv alternativna? Zato  jer  je traktor  zamijenio volovsku  živu silu koja je zapravo  izvor alternativne   energije.

Vol ili  krava  imaju snagu oko  700 W  i potroše za jedan sat 3200 kJ energije koju dobivaju pašom,  kroz  sijeno ili siliranim kukuruzom dok traktor koji je dio intenzivne industrijske proizvodnje hrane, snage 50 kW troši iz benzina 378 000 kJ energije.  Krava proizvodi mlijeko, meso i stajski gnoj, dok traktor znatno onečišćuje okoliš. Danas je živa sila ljudi,  krava i volovanadomještena traktorom i cjelokupnom tehničkom opremom https://ekovalen.blogspot.hr/2012/02/mlijeko-nase-svagdanje.html

To me je navelo da potražim  podrobnije  podatke o razlikama današnje poljoprivrede i ove organske ili alternativne  u duhu održivosti.

 Navedeni svježi podaci potječu iz  časopisa „Održivost“  Sustainability  (MDPI  koji su publicirani  u siječnju 2018 godine.  Naziv  članka je Usporedna analiza o održivosti uzgoja usjeva u organskoj prema konvencionalnoj poljoprivredi.

3. Podaci

Nasumce ću spomenuti  samo neke podatke povađene iz 139 izvora, kronološki poredane  prema godinama izdanja  u različitim  časopisima znanstvenog usmjerenja od 1995.  do 2015. godine:

1. U svijetu proizvodnja organska hrana pokriva površinu tla od 1,1 %  što  iznosi  45 milijuna  hektara,  približno veličine  Španjolske,  dok je vrijednost godišnje proizvodnje 80 milijardi dolara.
2. Najveći prirast u proizvodnji organske hrane imaju Australija i  Španjolska dok najveći broj ekoloških farmera imaju Indija i  Etiopija.
3. U SAD-u dominira moderna poljoprivreda uglavnom s konvencionalnom ili industrijskom proizvodnjom na  2,1 milijuna farmi koje pokrivaju oko 373 milijuna hektara.
4. Stanovnik Švicarska je 2015. konzumirao organske hrane za  262 €, a  Nijemac za  106 €. Prosječna cijena organskog kukuruza, soje i pšenice bila je 122 % veća od konvencionalnih proizvoda.
5. Studije pokazuju kako  je  koncentracija  fosfora, kalija, dušika, kalcija i magnezija signifikantno veća u organskim poljima. Tome pridonosi primjena stajskog gnoja i komposta što znači postojanje mnoštva mikroorganizama i bioraznolikosti.
6. Mineralnog dušika ima u  tlu konvencionalne poljoprivrede 44,1 mg/kg dok u organskom ima  20,19 mg/kg. Višak dušika u tlu   čini  negativni utjecaj na pitke vode.
7. Organski upravljana polja imaju  50 % više organizama kako što su ptice, različiti insekti i ostale bioflore i faune.
8. Ispiranje nitrata je  pet puta veće u konvencionalnom u odnosu na organski način proizvodnje hrane.
9. 35-godišnja studija oplodnje otkrila da se organska tvar - humus u tlu - povećala nakon dugoročne primjene stajskog gnojiva.
10. Osam vrsta voća i 12 vrsta povrća je  testirano pozitivno na  ostatke pesticida 73 % kod konvencionalno uzgojenih u usporedbi s 23 %  kod organskih uzoraka.
11. Kod uzgoja rajčice i kukuruza u organskim je poljima pronađen veći rast  korova negoli u konvencionalnima. Suzbijanje korova za  organski  sustav uzgoja koštalo  je 571  $/ha, a za konvencionalni - 420 $/ha.
12.  Folija poznata kao crna plastika od 150 ili 200 μm debljine rezultirala je najvećom kontrolom  korova.
13. Iz organskih sustava proizvodnje  prikupljeno je 77 % više pojedinačnih pauka  i 36 % više vrsta lovnih pauka.
14. Signifikantno je smanjen rast korova i potrošnja glifosata kod primjene malča od slame i crne folije.
15. Jedna funta (lb) glifosata sada košta prosječno 20 $,  a  potrošilo ga se 2016. godine  50  milijuna funti (1 lb= 0,453 kg).
16. Poljoprivredna proizvodnja uzgaja se na 1,6 milijardi hektara.
17.  Organska poljoprivreda treba 35 %  više ljudskog rada negoli konvencionalna.
18.  Organska proizvodnja kukuruza  treba 4186 kWh/ha  energije, konvencionalna  6046 kWh/ha, a uzgoj soje 2558 kWh/ha.
19. Ukupna  potrošnja energije je  2,5 puta veća  kod konvencionalne poljoprivrede u odnosu na  organsku.
20. Potrošnja energije za uzgoj kukuruza na jednom hektaru  je  89 L dizel goriva, 40 litara benzina i 13 kWh  električne energije.
21. Neto dobit je kod organske 706  $/ha  dok je kod konvencionalne poljoprivrede  192 $/ha.
22.  Pri konvencionalnom uzgoju varijabilni troškovi su viši: za pamuk 38 %, za soju 66 % i za pšenicu 49 % od organskog uzgoja istih  kultura.
23.  Studija za  40-godišnje razdoblje  pokazuje kako su ukupni troškovi, bruto prihod, omjeri koristi i troškova te NPV  bili dosljedno veći za organske  u usporedbi  prema  konvencionalnim sustavima  proizvodnje hrane.
24. Rajčice iz konvencionalnih sustava bile su veće i teže od organskih.
25. Krumpir iz organskih i konvencionalnih sustava uzgoja  ima  približno  jednaku  količinu  suhe  tvari, škroba i sadržaja fenolne kiseline.

 4. Strategije uzgoja hrane  kroz organske sustave i održivost

Nakon ovog preglednog  popisa rezultata oko organske i konvencionalne poljoprivrede možemo zaključiti da je održivost složeno pitanje i  teško ju je općenito ocijeniti indeksima i parametrima. Međutim, analizom  pojedinačnih parametara proizvodnje, dugoročno gledano, te  šire usvajanje organske prakse upravljanja poboljšava održivost sustava poljoprivrede. Norme  za organsku  poljoprivredu  postavljene suširom svijeta,  a  modelirane su  na temelju četiri načela; zdravlje, ekologija, pravičnost i skrb  što je definirano organizacijom IFOAM.  Naime ljudima je važna zdrava hrana koju danas doživljavamo kroz kokoš koja je zobala gliste s gnoja i svježe je pripremljena za ručak.
No, danas se  diskutira o generički  modificiranim organizmima  GMO. Čak se i lektori hrvatskoj jezika nisu još dogovorili kako pisati taj pojam - genetski, generički ili genetički. Ja ću dalje spominjati taj pojam samo kroz kraticu GMO.

Više  o problemima GMO vidi kroz medije i portale!