Rang-lista savjeta o održivosti

Nogomet i okoliš
Svi smo uz  televizore i gledamo  svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji. Navijamo za naše  i pitamo se čiji će nogometaši biti najbolji. Na kraju natjecanja dobit  ćemo prvaka i neku rang-listu najboljih nogometaša. Nogometaši se natječu prema određenim pravilima, a tijekom igre nadgledaju ih  suci. Pokušajmo stvoriti misaoni model utakmice u kojoj se  čovjek natječe s okolišem, ali tako da okolišu daje  što manje golova. Tu pojam gola ima negativan predznak i izjednačen je s onečišćenjem okoliša. Kod tog natjecanja valja primijeniti pravila koje propisuje norma HRN ISO 14001, koja se bavi sustavima upravljanja okolišem. U toj normi postoje tri kriterija ili pravila koje valja  poštivati. Prvi je aspekt okoliša. To je element djelatnosti, proizvoda ili usluge neke organizacije koji može uzajamno djelovati s okolišem. Drugi kriterij je utjecaj na okoliš.  To je  svaka promjena  u okolišu bilo negativna ili pozitivna, nastala potpuno ili djelomično  kao rezultat aspekata okoliša neke organizacije ili pojedinca. Treći kriterij je rezultat upravljanja okolišem, što znači mjerljivi rezultati upravljanja aspektima okoliša.

Savjeti kojima se  postiže održivost

Pišući postove u ovom blogu kroz osam godina zapisivao sam različite  tvrdnje, činjenice i podatke vezane uz održivost  tj. na  utjecaje i aspekte okoliša.  Napisao sam stotinjak savjeta  ili naputaka koji mogu biti korisni  bilo kome za orijentaciju na putu prema održivosti.  Ti savjeti su  neka rješenja za održivost i očuvanje okoliša.

Kroz  pojam krave  mogu se  ilustrirati mnogi društveni i ekološki problemi. Kopirano iz  knjige. E.D. Bono; "Word power"

Prije tri godine napravio sam popis najčitanijih postova (http://ekovalen.blogspot.com/2015/09/peta-obljetnica-ekovalena.html), a u ovom tekstu želim sastaviti rang-listu  najvažnijih  savjeta koji vode prema održivosti. Kako bi se to postiglo moraju se izraditi  kriteriji utemeljeni na nekim mjerljivim podacima.  Za stvaranje kriterija iskoristio sam  tablicu u kojoj se vidi povezanost različitih aspekata okoliša vezanih uz onečišćenje. Nadam se kako je  tablica razumljiva, a rezultat pregledan i lako čitljiv. Dakle, onečišćenju okoliša najviše pridonosi proizvodnja hrane 31,8 %, aktivnosti vezane uz promet  - 17,1 %  i stanovanje - 13,9%.

Nacrtao sam i drugu tablicu  gdje sam povezivao  pojmove  utjecaja na okoliš kao  što su zrak, voda i tlo s  aspektima  okoliša kao  što su  hrana, stanovanje i promet. U toj drugoj tablici stavio sam u zadnju kolonu stotinjak ranije napisanih savjeta. U recima tablice sam slovima (z,v,t,h,p, s) povezao savjete s  utjecajima i aspektima. Tako sam dobio neku razdiobu pojmova  koji su važni za promišljanje o  održivosti i mogu biti baza za izradu rang-lista.

Pravilo 80/20

Od sto savjeta izdvojio sam najvažnije za utakmicu čovjek- okoliš. Primijenio sam poznato pravilo   80/20 koje služi za selektiranje  ili razdvajanje vitalnih faktora od trivijalnih. Ta metodologija (primjerice metodologija 6 sigma i ISO 9000 norme) je često u upotrebi kada se  želi povećati kvaliteta proizvoda.

Dakle, od sto savjeta odabrao sam prema  svom iskustvu dvadeset koji su svrstani pod rednim brojevima u tablici 2.

• 4. Za jedan stan potrebno je dnevno 5 kWh energije za pripremu tople vode. Ljeti se pomoću solarnih kolektora može dobiti 2 kWh/m². Oprema s kolektorom od 3 m² i spremnikom od 300 litara već je dovoljna za pripremu tople vode. Godišnje se može dobiti oko 350 kWh energije po četvornom metru kolektora.
•  6.Toplinska ugoda ljudskog tijela može se ljeti postići s malim kućnim ventilatorom snage 20-40 W umjesto klima uređaja od 1500 W. Naime, ugoda se postiže kod temperature zraka od 26 do 28°C sa strujanjem zraka brzine od 0,4 do 0,5 m/s. Ugrađene vanjske rolete na prozorima znakovito pridonose ljetnoj zaštiti od insolacije stambenog prostora.
• 7. Djelovanje stajskog gnoja je najpotpunije jer on biljkama daje mikroorganizme, sve potrebne mineralne tvari u prikladnom omjeru te mnogo prhke organske tvari ili humus koji popravlja fizikalna svojstva tla.
• 9. U vrtu se po četvornom metru može proizvesti tri kilograma salate. A najbolje je da je vrt što bliže mjestu stanovanja jer proizvodnja, transport, skladištenje i priprava hrane je najveći uzročnik onečišćenja Zemlje.
• 12. Potrebna energija za proizvodnju opeke za zid debljine 24 cm i potrošnja energije za grijanje prostora iznosi 109,6 [kWh/m² a] dok je za isti zid s 5 cm toplinske fasade od polistirena potrebno samo 37,6 [kWh/m² a]. To je energetska učinkovitost.
• 16. Ugasite nepotrebnu rasvjetu pa iako svjetiljka ima snagu samo  3 W. Svjetska civilizacija danas troši električnu energiju ukupne snage 16 TW svih elektrana ili drukčije izraženo stalno je upaljeno 160 milijardi svjetiljaka od 100 W.
• 25. Pri odmrzavanju smrznutu hranu iz ledenice najprije stavite u hladnjak. Ako pak hranu iz hladnjaka stavljate odmah kuhati to će trajati 45, a ne 25 minuta koliko je potrebno za hranu sobne temperature. Stavljati smrznutu hranu odmah u mikrovalnu grijalicu je energetski grijeh.
• 27. Zimi treba stambene prostore grijati na temperaturu od 17 do 19⁰C, s tim da nosite toplu odjeću. Grijte samo dnevnu sobu dok ste u njoj, a ne i spavaće sobe. Promjenom sobne temperature za samo 1⁰C ušteđuje se za grijanje ili hlađenje 6 % energije.
• 30. Posadite godišnje jedno drvo - u vrtu, parku ili šumi, kako biste barem djelomično kompenzirali emisiju ugljičnog dioksida.
• 32. I informacija je snaga  jer postoji princip ekvivalencije između informacije, materije i energije. Naprimjer, informacija je: ako se u Zagrebu fasada stambene zgrade kvalitetno izolira tijekom jedne grijaće sezone po četvornom metru fasade može se uštedjeti 86 kWh energije. To dalje znači ekvivalentno treba manje materijala za opremu grijaćeg sustava i manje goriva.
• 35. Treba smanjiti udaljenosti prijenosa i prijevoza hrane. Iskoristite zapušteni vrt ili ga izgradite blizu kuće. Kod nas je potrošnja svježeg povrća godišnje 55 kg po stanovniku, a za prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra  potrebno je 0,9 MJ energije.
• 37. Ne zaboravite ići pješice i voziti se biciklom. U Kopenhagenu 36 % stanovnika putuje na posao biciklima. Čovjek  za sat hodanja potroši 0,279 kWh energije, a za vožnje biciklom 0,69 kWh.
• 38. Mjerite  svoju potrošnju vode i struje, kontrolirajte i smanjite volumen i masu otpada, pogotovo biootpada. Svaki stanovnik Hrvatske dnevno proizvede 1,17 kg otpada od čega je 39 % je kuhinjski biootpad.
• 40. Načela proizvodne fizike su: težiti smanjenju broja stvari i procesa kod svih aktivnosti od poslova u domaćinstvu do proizvodnih pogona. Čekanje je također proces. Primjerice, nepotrebno pospremanje i pranje te čišćenje u domaćinstvu do nepotrebnog čekanja i unutrašnjeg transporta u proizvodnim pogonima.
• 41. Kupujte proizvode u većim pakiranjima, jer se npr. za proizvodnju jedne boce od 1,5 litre potroši manje energije nego za 3 boce od 0,5 litre.
• 47. Kad zimi niste u sobi zatvorite radijatore i uvijek ugasite svijetlo. Ako ne gledate televiziju ugasite televizor i radio dok ga ne slušate.
• 49. Ne kupajte se u kadi - tuširajte se i to po mogućnosti mlakom vodom. Slikovito izraženo za grijanje 10 litara vode do kipućeg stanja potreban je 1 kWh. Ili 1 kJ topline može podignuti temperaturu kod 240 g vode (šalica čaja) za 1°C, dok će 1MJ uraditi to isto, ali samo kod 240 kg vode.
• 55. Krava koja pase travu i daje mlijeko je najrentabilnija, najekonomičnija i najekološkija primjena sunčeve energije. Krava je stroj koji ima snagu od 700 W.
• 72. Nikada ne bacajte kruh u smeće. Prosječna svjetska proizvodnja hrane je 2,3 kg za dnevne potrebe po čovjeku.
• 95. Jedite manje mesa time se smanjuje emisija stakleničkih plinova.

Iz tablica 1 i 2  izradio sam tablicu 3 na kojoj se vide  relacije najutjecajnijih aspekata (označeno crveno) utjecaja na okoliš.

 Rezultat

Ako me pitate koji savjet je pobjednik, po mojoj subjektivnoj procjeni to je savjet 55. Krava koja pase travu i daje mlijeko je najrentabilnija, najekonomičnija i najekološkija primjena sunčeve energije. Krava je stroj koji ima snagu od 700 W.

.https://ekovalen.blogspot.com/2012/02/mlijeko-nase-svagdanje.html

Zašto? Diskutirao sam s jednim fakultetski obrazovanim  čovjekom koji mi je rekao kako se održivost  reflektira  prema potrošnji fosfata kojih ima sve manje a oni su dio umjetnih gnojiva.  Naprotiv, -  valja obrađivati tj gnojiti stajskim gnojem  svega 30 do 40 cm plodnog tla u kojemu ima svih  potrebnih elemenata i mikroorganizama za rast biljaka. Stara je uzrečica - livada je majka njive. Za njivu je potreban  gnoj a krava daje gnoj pa sam zato stavio kravu kao važnu poveznicu održivosti  života. I još nešto   ljudi iz gradova uključuju se u svjetski program od 1970 WWOOF . radom  na  zemlji za vikend dane.  To je  pozitivni programa za postizanje održivosti. Pročitajte ovaj prilog.