Spadam u
grupu od 40% građana prema anketi HRT, koji ne podržavaju štrajk zaposlenika u
obrazovanju. Štrajk je organiziran zbog povečanja koeficijentasloženosti poslova za 6,11% i smanjenja dostojanstva učitelja. Jasno, valja preispitati i uskladiti postojeće koeficijente
složenosti:
poslova službenika i namještenika u javnim službama i državnoj službi. gdje
radi 249642 službenika. No,ne podržavam metode i načine održavanje štrajka
1.Ekonomika je znanost koja izučava kako
postići visok učinak koristi svih „težaka i polju “ tj. u gospodarstvu uz najniže troškove, ali ne samo kod
proizvodnje hrane nego još i kod mnogih drugih aktivnosti, kao što je
proizvodnja električne struje, izgradnja stanova, promet itd. Postoje dva pojma
– korist i trošak – s kojima se
pokušava mjeriti i gospodariti od obrazovanja i zdravstva pa čak do onečišćenja
okoliša, što je vrlo dobro prikazano u knjizi koju čitam[i]
Prilažem link na tablicu gdje sunavedeni zaposlenici ili težaci prema djelatnostima u našoj zemlji. Na kraju tablice navedeni su troškovi rada po satu. Troškove rada po satu tzv. satnica je temeljna veličina s kojom se sindikalci koriste u svijetu kod pregovora oko plaća. Ako se pogleda tablica, vidi se da je obrazovanje s 72,15 kn/h na nekoj sredini među sedamnaest djelatnosti, gdje su vrlo blizu javna uprava 76,77 i zdravstvena zaštita s77,88 kn/h. U velikom broju diskusija, glede štrajka vrijeme kao da nije bitno. Vrijeme je jedina neponovljiva veličina koja mora biti prisutna u mnogim računima ekonomike. Svugdje i stalno se govori o satnici. U Njemačkoj se sada vodi velika diskusija o minimalnoj satnici od 12 €.
Prilažem link na tablicu gdje sunavedeni zaposlenici ili težaci prema djelatnostima u našoj zemlji. Na kraju tablice navedeni su troškovi rada po satu. Troškove rada po satu tzv. satnica je temeljna veličina s kojom se sindikalci koriste u svijetu kod pregovora oko plaća. Ako se pogleda tablica, vidi se da je obrazovanje s 72,15 kn/h na nekoj sredini među sedamnaest djelatnosti, gdje su vrlo blizu javna uprava 76,77 i zdravstvena zaštita s77,88 kn/h. U velikom broju diskusija, glede štrajka vrijeme kao da nije bitno. Vrijeme je jedina neponovljiva veličina koja mora biti prisutna u mnogim računima ekonomike. Svugdje i stalno se govori o satnici. U Njemačkoj se sada vodi velika diskusija o minimalnoj satnici od 12 €.
Zakon o
radu propisuje u nas tjedno 40 sati rada, iz čega proizlazi da zaposlenici u
skoro svim djelatnosti godišnje rade 2016 sati, dok se u obrazovanju radi 1800
sati. Djeci trebaju školska ferja, ali kada se pogleda kalendar, onda božićni i
uskršnji blagdani, zajedno s ljetnim školskim ferijem, učiteljima donose i do
dva mjeseca godišnjih odmora. Toliko dopusta ili odmora nema u ostalim
djelatnostima Zlobnici kažu što se bune
tri mjeseca imaju dopust.
Pogledajmo
kako su rangirani neki druge djelatnosti. Ja sam radio 43 godine u industriji. Prerađivačka
industrija ima trošak rada po satu 63,41
kn/h, dok trgovina ima 69,18 kn/h . U industriji, bogu hvala ako
ima posla, radi se u smjenama i ponoći,
dok kod trgovaca po pravilu radi se i uz nedjelju i na blagdane. Vladi Ustavnom
sudu i sindikalnim vođama pripisujem „smrtni grijeh“ za dopuštenje da trgovine
rade nedjeljom i blagdanima. Biblijsko načelo da
se čovjek, pa i životinje, moraju odmarati nedjeljom, sedmog dana u tjednu,
vjerojatno je nastalo kako bi se i Zemlja malo „odmorila“ od čovjeka ili da bi se
sačuvalo stablo života,
kao to piše u Knjizi postanka (Post 3,23).
Ustavni
sud Njemačke nije dopustio rad nedjelom, dok njemački i ostali trgovački lanci
kod nas rade i nedjeljom. Zaposlenici u obrazovanju ne rade noću, subotom i nedjeljom. Ne može se novcem
nadoknaditi ukradeno vrijeme. Imam rođaka koji noću vozi robu koja ujutro mora
doći, primjerice u Dubrovnik. Jasno je da se noćni rad i nedjeljom plaća više,
ali koliko često treba radnik raditi noću, i nedjeljom pitanje je za sebe. Netko nekomekrade vrijeme
3. Rizik na radnome mjestu Mnoga radna mjesta imaju nedopuštena onečišćenja, što se mora uzeti u obzir. Zakon o radu lijepo definira to stanje jednostavnim zahtjevima poslodavcu
3. Rizik na radnome mjestu Mnoga radna mjesta imaju nedopuštena onečišćenja, što se mora uzeti u obzir. Zakon o radu lijepo definira to stanje jednostavnim zahtjevima poslodavcu
„Poslodavac
je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada
i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu
života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i
naravi posla koji se obavlja“.
Za
definiranje granica onečišćenja, previše ili premalo, moraju se koristiti još
neke nove značajke o kojima se mora voditi briga. Tako se treba definirati standard ili norma učinkovitosti, standard
ili norma sigurnosti, te ekološka
održivost.
Standard učinkovitosti najlakše razumijemo kod Vladinih
akcija koje potiču građane da smanje pušenje, jer se time smanjuju računi
liječenja oboljelih od raka. Radio sam u kancelariji s pušačima. Kad sam imao
upaljeno grlo, liječnik mi je rekao da moram izbjegavati mikroklimu pušača.
Kako? U navedenoj knjizi upravo je obrađen taj konflikt, gdje se nepušač
dogovara s pušačem s kojim radi u sobi, koliko i kako smanjiti broj popušenih
cigareta, jer nije postojao zakon prisile kojim se to definira. Kao strastveni
pušač, ovisnik od nepušača može tražiti da mu se plati to odricanje od svake
cigarete. Odricanje od 5 pušačevih cigareta donijelo bi do smanjenja troškova
liječenja raka od 11 $. No, nepušač bi morao platiti 40 $ da podmiti pušača da
se odrekne svih cigareta ili 4 $ za svaku dodatnu cigaretu. Usklađivanje
koristi i troškova dogovoreno je tako da će se pušač odreći 2 cigarete, ali od
nepušača zauzvrat traži 6 dolara. Vlada obično povećava trošarine kod prodaje
cigarete kako bi se taj novac trošio za povećanje troškova u zdravstvu. Ovo je
samo primjer za poduku koja je vidljiva u svakom onečišćenju okoliša. Za
apsolutno smanjenje, odnosno onečišćenje na nulu, nema kapitala, nema novca.
Poslodavac bi trebao uvjetno povećati
plaće radniku koje se truje na radnom mjestu. Drugačije rečeno dobit ćeš nešto više novaca ali dobivaš i rizik neke bolesti. Jučer sam susreo g. Štefoka radnika
koji je radio sa mnom u pogonu gdje je izgubio oko na radnom mjesto što je evidentno u mirovini od 70 kn.
Standard sigurnosti na radnome mjestu valja opisati
kroz rizik oštećenja zdravlja i pojave smrti. Godišnji rizik dobivanja raka od
pušenja jedne kutije na dan iznosi 1na 3600, dok je omjer policajaca
ubijenih na dužnosti 1 na deset tisuća. Za rješavanje problema rizika za
zdravlje na radnome mjestu uveden je pojam vrijednosti
ljudskog života, izražen kroz novčanu vrijednost. Američka agencija za
zdravlje obrađivala je slučajeve gdje je vrijednost ljudskog života iznosila od
475 000 do 8,3 milijuna dolara.
Dakle,
iako zakon o radu lijepo propisuje da se poslodavac mora pobrinuti za zdravo
radno mjesto, to u praksi nije izvedivo ili nije izvedivo uz normalne troškove.
U školi se to postiže relativno lako, jer se radi u suhoj i zimi grijanoj prostoriji.
Iz moje prakse, koja potječe iz industrije, svjedočim kako su radnici izloženi
prašini vapna, cementa, buci strojeva, prekomjernoj vlazi i prekomjernom
znojenju, prekomjernoj temperaturi, toplini i hladnoći, vibraciji, otrovnim
kemikalijama. U našem poduzeću radnici nisu štrajkali, iako su za to imali
razloge – zbog uvjeta rada, ali i zbog velikog zakašnjenja plaće. U svim
djelatnostima u kojima se plaće dobivaju iz budžeta, one su redovite. Budžet se
„puni“ iz PDV poreza i ostalih trošarina
čime se smanjuju mogućnosti prodaje
proizvoda te konkurentnost. Pročitao sam
davno da su rudari u SSSR-u rekli Gorbačovu, gdje je bilo sve besplatno, dajte
nam barem sapun da se možemo umiti kada se vraćamo s radnog mjesta. To
spominjem zato, jer je velik dio naše svijesti ostao u nekom stanju „ revolucije
koja teče“ gdje sve mora biti besplatno – i školstvo i zdravstvo – i svakome
mora biti badava osigurano radno mjesto, ne pitajući koliko košta to radno
mjesto i koliko košta jedan sat rada na bilo kojem radnom mjestu.
Ekonomika
ima dva pojma – korist i trošak – s
kojima se pokušava mjeriti i gospodariti od obrazovanja i zdravstva pa čak do
onečišćenja okoliša, što je vrlo dobro prikazano u knjizi koju čitam.
Prije nego što se počne stvarati nova rang lista koeficijenata složenosti
poslova, zbog čega se i štrajka, mora se usporediti sve troškove rada po satu i bruto
plaće. . Analitičkom procjene radnih mjesta moguće je izračunati koeficijente
složenosti svih radnih mjesta, a ne samo javne uprave i obrazovanja, zbog čega
se i štrajka. Ne može se nekome dodavati, a da se nekom drugom ne uzima u jednoj
uređenoj zajednici. Ili, ne može se Vladi zapovijediti da se stalno zadužuje zbog plaća.
3.Društveno poštovanje i dostojanstvo zvanja Poštivanje
ljudi možda je najosnovnije načelo u cijeloj etici. Poštivanje poziva svakoga
od nas da poštuje dostojanstvo svih drugih ljudi. Mora se poštivati svako zvanje, svaki rad, svaki čovjek. Učitelja se poštuje, ali i on mora
poštivati druga zvanja. Industrijskim načinom
života izgubili smo mnoge zanate. Izgubili smo seljake jednostavnom
frazom što smo ih pretvorili u seljačine.
Kada se priveže krava za jasle, priveže se radom i čovjek za jasle. Ne ide se ljeti
kada ima najviše posla na more. Seljak
nema godišnjeg odmora.
Mesar, kuhar, konobar,(koji mora znati dvastrana jezika) su zanimanja koja
zaslužuju najviše društvenog poštovanje. U Istri imamo pet ugostiteljskih
škola. Jedna od njih, ona u Poreču,
smanjuje opseg rada jer nema dovoljno učenika. Radnika ne samo da sada nema,
nego ih neće biti ni i budućnosti. I taj problem neće se trajno riješiti uvozom
Indijaca i Filipinaca, jer je problem u nama, u našem društvu.
Poštivanje se
temelji i na učincima rada (ishodima) prema
postignutim rezultatima. Hrvatski učenici su na međunarodnom PISA testu 2009. godine osvojili 34. mjesto,
a 2015. su pali na 40. mjesto unatoč
većem broju nastavnika na manji broj učenika.
U većiniobrazovnih EU sustava 2017./18 g.
nastavnicima su bile povećane zakonske plaće. Ta povećanja bila su vezana za
indeks inflacije ili troškova života. Međutim, u Bugarskoj Češkoj, Estoniji,
Litvi, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj bilo
je promjene politika koje su imale značajan pozitivan utjecaj na plaće
nastavnika. Kolektivno pregovaranje je donijelo i značajna povećanja plaća u
Danskoj, Malti, Švedskoj i Islandu. Zakonske početne plaće kreću se godišnje od
manje 5 000 eura u Bugarskoj i Albaniji
na više od 70 000 € u Luksemburgu i Lihtenštajnu. U Hrvatsko je bruto plaće
12000 €. Razina plaća normalno je povezana s bogatstvom neke zemlje. Više vidi u linku gore.
Upitajte se želite li ovakvu plaću učitelja ili medicinske sestre i policajca koja je veća od učiteljske. Ja hoću plaću od učitelja!
Upitajte se želite li ovakvu plaću učitelja ili medicinske sestre i policajca koja je veća od učiteljske. Ja hoću plaću od učitelja!
.
Nema komentara:
Objavi komentar