Pandemija, potres i održivost

Pa došli danci nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
i budi svoj.  August Šenoa 1874

   1.Pandemija i novo zlo potres

a ) Dok sam pisao o pandemiji dogodilo se još jedno zlo potres od 5.3 po Richteru   u Zagrebu.  Od  epicentra potresa  sam bio  udaljen  oko 40 km.  Osjetili smo podrhtavanje u sobi dok smo spavali ali se nije niša dogodilo s kućom i  namještajem. Moj sin koji  živi u Zagrebu izletio je sa svojom obitelji iz zgrade.Prije 140 godina  potres je jako uništio Zagreb, gdje je bila srušena prvostolnica.Od ovog  potresa samo je polomljen vrh  južnog tornja na prvostolnici ili katedrali.

b) Covid 19 ili koronavirus došao je tiho i nepozvano k nama. Svi slušamo naputke Vlasti i pridržavamo se istih.Više podataka o panedemiji vidi u ovom  linku.  Moramo biti u samoizolaciji i održavati higijenu pranjem ruku. Ljudi moraju biti odmaknuti jedan od drugoga više od jednog metra. Lijepo je svjetska zdravstvena organizacija u jednom malom filmu opisala kako se čuvati od širenja tog opakog virusa. Sličnih crteža i naputaka o virusu Covid 19 punesu novine i portali.

Moje tete  (s lijeva na desno) Janča. Rezika, Palona i moja majka

Ova je pandemija slična pandemijama kuge koje su bile ranije u svijetu. U našem jeziku postoji dosta sinonima za kugu: čuma, morija, kratelj, pošast, pošalina, pošlica, rednja, srdobolja. Bilo je mnogo odredaba protiv kuge, jedna je bila, primjerice, zabrana primiti stranca.[i]

c) Evo kako je prije stotinu godina izgledala epidemija ili pandemija španjolske gripe i boginja u mojoj bližoj obitelji.

Tast mi je pričao jednu zgodu iz tog vremana: „Jednog jutra dva moja brata leže mrtvi na krevetu, a mene otac dovodi da ih vidim. Otac kaže, dobro, ovi su umrli, a ovaj će ostati. I pogladi me po glavi. Za mene je ta izjava mog oca bila kao trenutačno ozdravljenje.“ Tast je tu priču svog života često ponavljao.

Majka mi je pak pričala slučaj boginja (variole) u našoj obitelji. Imao sam dvije tete; po majci tetu Palonu i po baki tetu Magdu. Obje tete pamtim. Na kozičavom licu tete Palone ostali su tragovi gnojnih čireva, dok kod tete Magde nije bilo tragova čireva, jer su ih skinuli odljepljivanjem kože, koju su svukli s lica, tako da je ona imala glatku kožu.

Danas su obične bolesti, kao što je proljev ili difterija, prije više od stotinu godina završavale vrlo tragično. Listam Austrougarske upravne zakone za Hrvatsku i Slavoniju od 31. listopada 1888. g., gdje je propisano što uraditi ako se u razredu dogodi difterija (proljev). Smrtnost djece zbog difterije bila je velika. Dijete bi dehidriralo i umrlo. Ovako piše u dodatku 49. članka:

1.) Oboli li koje školsko dijete na difteriju, ima se na 14 dana zabraniti prolaz škole svoj onoj djeci koja su s oboljelim učenikom (učenicom) sjedila u istoj klupi. 2.) Čim se pojavi ma i jedan slučaj difterije među školskom mladeži, imaju se školske prostorije svestrano dezinficirati. 3.) Pojave li se u kratkom vremenu dva slučaja difterije u jednom razredu, ima se taj razred zatvoriti.

Mi smo u selu imali jedan bunar koji se morao zasipati, jer je u njega ulazila gnojnica iz obližnjih štala. Pročitajte feljton u večernjaku o Andriji Štamparu, koji je otac socijalne medicine u svijetu i  kod nas.Mnoge njegove  zdravstvene naredbe odnosile su se na seoski život, koje i danas vrijede.

 Pamtim  bunar  "roić" koji je prije 70 godina bio zatrpan  kako bi se spriječila zarazna oboljenja.Slika od Milana Dvoržaka 1923g.

2. Održivost 

a) Ovo moram spomenuti glede održivog načina života koji propisuju zakoni i naredbe Vlasti u RH . Prije oko 40 godina pročitao sam u jednom časopisu ovu frazu: Move information not people – pokrećiinformaciju, a ne ljude. Tada mi ta fraza nije bila baš jako važna. No danas je to postala naredba koja je lako ostvariva, baš zahvaljujući Internetu. Danas su sve škole i fakulteti te dječji vrtići zatvoreni i nastava se odvija digitalno preko računala ili televizije 

b) Jasno je kako sila mijenja zakone, ali i svjetonazore ili paradigme. Tako će se morati ponovno definirati što je to napredak i utvrditi kako nije dobro da tehnosfera uništava biosferu. A u biosferu spada i ljudski rod. Najedamput  će sada biti važna hrana i gospodarenje  mlijekom 

Ova će pandemija donijeti i neke nove pozitivne prilike, koje ćemo usvojiti i biti bliže održivom načinu života! pokušat ćemo pravilno koristiti:ljude,  tlo,  atmosferske prilike i znanja.

c) Prije dvadesetak godina posjetio sam DOW tvrtku u Švicarskoj i začudio sam se kako su im kancelarije prazne. Na moj upit zašto su kancelarije prazne odgovorili su mi da je zbog štednje energije činovnike jeftinije premjestiti u vlastite domove, a komunikaciju među ljudima održavati pomoću moderne IT tehnologije. Kancelarije ne treba grijati i hladiti kada ljudi rade kod kuće, gdje se prostorije također moraju grijati i hladiti. Usput postoji i ušteda energije zbog smanjenja prijevoza.

Samo povremeno moguće je činovnike iz JAVNOG SEKTORA pozivati  ne važne sastanke. Danas je to moguće, što i činimo, jer smo mnoga radna mjesta preseliti u domaćinstva.

d) Kod velike nestašice hrane morat će se uvesti R i G kartice U postu Održiva baština od prije 9 godina pisao sam o toj problematici. Sjećam se tih kartica! Izgleda da će se  i za toaletni papir propisati neke kartice pod nazivom T.

e) Čitam u Večernjaku od 19. ožujka na koji način su Kinezi provodili mjere karantene, pa je za prekršitelje bila uvedena čak i smrtna kazna. Karantena je bila uobičajena metoda sprečavanja zaraze od kuge i drugih boleština u Dubrovačkoj republici. Vjerojatno smo bili prvi u tadašnjoj Europi, koji smo provodili karantenu, jer je Dubrovnik sa svojim brodovima bio povezan sa čitavim svijetom, gdje su vladale različite boleštine. Dubrovnik je 1377 donio uredbu o osnivanju  karantene  prve u svijetu.

---

[i]  Vladimir Mažuranić: Pravno-povijesni rječnik, Informator, Zagreb, pretisak  1975.