Sjetva

Najveći događaj godine je žetva.(kineska poslovica)

Priča br. 1: Treba li zbog straha od smrti staraca, koji će i onako umrijeti, paralizirati proizvodnju? Glad je vladala u nekom dalekom carstvu. Car je naredio da se ubiju starci, jer će tako biti manje usta koja treba nahraniti. Ljudi su poslušali tu naredbu. No, neki su svojeg djeda sakrili kako ga vlasti ne bi pronašle. Glad je bila sve veća, jer su ljudi pojeli i sjeme, pa su pitali djeda u skrovištu što sada treba činiti, jer je vrijeme sjetve. On im je rekao: „Skinite šopnati pokrov s krova od ražene slame i pronaći ćete preostala zrna raži.“

Važan je zadatak staraca na mlađa pokoljenja prenijeti neke mudrosti koje su stekli u životu. Najčešće su te mudrosti jednostavne i lako razumljive.[i] Nema žetve, ako nema sjetve. Rečeno jednostavno, oštro kao Ockhamova britva: Glad obično nastupi kada se pojede sjeme. No za sjetvu, uz sjeme, treba imati i tlo, strojeve, oruđa i ljude. Izračunao sam da stanovnici koji imaju svoje kuće i dvorišta (takvih je 62 % u RH) mogu oko 15 000 ha tla pripremiti za obrađivanje. Neki građani u Zagrebu i drugim gradovima dobili su društveno zemljište za uređivanje svojih vrtova. Što trebaju učiniti oni koji žive u stanovima? Napuniti zemljom što više zdjela, lonaca i tegli i izvršiti sjetvu povrća s presadnicama!!! Znam da to zvuči čudno. Bilo nam je čudno i kada smo čitali kako Kinezi sade kupus u teglama i drže ih na prozoru. Rajčica, kupus, patliđani, blitva u tegli…, to je moguće. Kliknite za novu vrstu povrtlarstva:

.Koliki je prinos ili urod po jednom četvornom metru tla? Kliknite za više informacija: 

                        
                                 Nedjeljni izgled  trga prije više od sto godina .
                                     Danas na tom  mjestu ima desetak kafića. (Iz zbirke F. Bahovac)

Priča br. 2: Do bu nahranil ove ljude kaj sidiju? Do bu nahranil ove ljude kaj sidiju, a tak puno posla ima za delati v polu v trsju i na tramniku. Bile su to riječi mojeg tateka na našem glavnom trgu u ljetno vrijeme prije tridesetak godina. Danas je taj plac potpuno prazan. Ljudi su doma zbog karantene. Prije karantene na tom placu u više od deset kafića sjedilo je mnoštvo ljudi i pilo kavu. Uz pandemiju i potres, uz sve izvanredne mjere, preporuke, zakone, uredbe, naredbe, prijetnje, koje nas pritišću u ovo vrijeme nedoumica i neizvjesnosti, javljaju se nove nepoznanice među kojima valja istaći hoće li se moći i koliko izvršiti sjetva. Poljoprivreda bi trebala uskočiti i ublažiti gubitke BDP-a zbog pada industrije i turizma?! Tražimo svjetlo na kraju tunela. Kinezi imaju jednu izreku: Kada dođeš pred zid i vidiš da nema izlaza, znaj da ih imaš barem stotinu. Pronađimo te izlaze! O jednom od tih „izlaza“ pisao sam prije 8 godina Podsjetnik o poduzetništvu“? Kliknite na: 

Naime, glavna je poruka kako se vratiti na staru etiku gdje su rad i štednja bili glavne okosnice u odnosu na današnju globalizacijsku filozofiju – zaduživanja, a sve  probleme u gospodarstvu će tržište srediti[ii]. Čitam u novinama:“Vlada mora pod hitno ponuditi viziju oporavka gospodarstva“.Vizije,  izlaska iz  kriza sadašnjih  i ranijih, bile su „razapete“ između dviju etika ponašanja kako građana tako i vlasti  zadužite se ili štedjeti!

Stara etika	Nova etika
Rad	Dokoličarenje
Štednja	Zaduživanje
Konkurencija	Protekcija
Žrtvovanje	Sebičnost
Nejednakost	Jednakost
Bogatstvo	Nacionalizacija
Poštivanje zakona	Ne poštivanje zakona
Prihvaćanje rizika	Ne prihvaćanje rizika
Korisnost/produktivnost	Kvaliteta života
Investicije	Opća potrošnja

Ekonomskim rječnikom rečeno  kako rješavati zaposlenost i potrošnju te standard građana fiskalnom ili monetarnom politikom? . Fiskalnom politikom  Vlada određuje poreze za   prikupljanje novca za opće potrebe   dok monetarnom politikom odlučuje oko  tiskanje i posuđivanja novca. Novac je roba kao i svaka druga roba koja se može nabaviti i prodavati.  Američki dolar $ upotrebljava se kao  obračunska jedinica u međunarodnoj trgovini. No,  dolar je do 1971 g.  imao zlatno pokriće gdje je $35 dolara zamijenjen za 1 unča ( US ounce= 28,349 g) zlata. To je bio tzv. gold standard koji danas više ne vrijedi i ta valuta se  tiska i njome se kupuje nafta koja je krv današnje ekonomije.   Rješavanja svjetskih krize uz mnoge ekonomske studije  nagrađene Nobelom bavile su se istom tom problematikom da li štediti ili se zaduživati.Paul Krugman[iii] nobelovac napisao je knjigu „Odmah okončajmo ovu  krizu!“ gdje se zalaže ne  štedjeti i njemu bi bila  čudna  izjava mojeg oca

U izolaciji sam, sjedim pokraj računala, tražim „izlaze“ čitajući sve što mi dođe pod ruku. Pod dojmom sam poruke iz knjige „uskadištene“ na mojoj Kindle platformi „Kraj rasta“ (The End of Growth) Richarda Heinberga. Poruka iz knjige glasi: Više ne vrijedi mjerilo BDP-a za procjenu dobrog gospodarstva, što slušamo iz svjetskih centara moći. Danas postoje i drukčiji pokazatelji dobrog gospodarenja. Izdvojit ću samo dva, tzv. pravi indikator napretka Genuine Progress Indicator (GPI) i ljudski razvojni indeks Human Development Index (HDI) koji pokazuju i kvalitetu života kroz socijalne, inovativne ili ekološke vrijednosti.  Afera Agrokora je li to možda kriva nova etika?

Fosilna hrana: Konzumiranje naše budućnosti. Za proizvodnju i transport svake kalorije hrane u prosječnoj američkoj prehrani potrebno je oko 10 kalorija fosilnih goriva. Ostale poruke glede hrane iz knjige istog autora su na linku: 

Bolje jeuštedjeti kWh energije i litru vode, nego proizvesti kWh energije i iscrpsti litru vode iz podzemnog izvora. To je pozitivan proces, a nije naveden, tj. sumiran u BDP-u. Stalno slušamo na TV kako se treba zadužiti da bi se postigao neki BDP, tj. kako bi u budžetu bilo novca za sve naše potrebe. Izgleda da je velika mudrost, koju upravo sada rješava Vlada, kako ljude koji sjede u kafićima „natjerati“ k motiki.

Priča br. 3: Kukuruzni, a ne bijeli pšenični kruh.Već su stari Latini znali reći: „Trbuh zadaje čovjeku najviše posla.“ Rim je propao, jer je bilo premalo robova koji bi brodovima dopremili žito iz velikog Rimskog carstva. U najstarijoj molitvi „Oče naš“ postoji rečenica: Kruh naš svagdanji daj nam danas… Od naših staraca čuli smo: Gdje ima kruha ikakva, nema glada nikakva. Ponovite ovu rečenicu, rekao sam svojim unucima. Oni su uz smijeh odgovorili: Gdje nema kruha nikakva, nema glada ikakva.

Mojem je ocu u dubokoj starosti liječnik rekao da nije zdravo jesti bijeli kruh, nego kukuruzni, a špek nikako. Onda sam mu ja jednom kupio kukuruzni kruh uz napomenu da mu je to propisao liječnik. Opsovao je i mene i liječnika: Daj mi bijeli kruh, jer sam cijeli život jeo tvrdi, kukuruzni kruh. Dakako da sam udovoljio tati. Poslije mi je jedan priznati doktor rekao kako starim ljudima nije uputno propisivati stroge dijete.

Sjećam se kako je baka pekla kruh u petak, devet velikih hljebova, koji bi do četvrtka bio strašno tvrd i već pomalo pljesniv. Poslije smo doznali kako je taj kruh zapravo bio zdrav, jer je u toj pljesni bilo penicilina (antibiotik) koji je mnoge ljude izliječio od tuberkuloze.

Za života mog oca prinos kukuruza je bio 0,5 kg po četvornom metru, dok je pšenice bio 0,2 kg, pa se kruh od kukuruznog brašna jeo zbog rentabilnijeg iskorištenja tla kojeg nije bilo dostatno za pšenicu. Danas u industrijaliziranoj proizvodnji hrane navedeni prinosi mogu se skoro udvostručiti, ali se i uzročno-posljedično događa i veće onečišćenje tla i vode.

No, kada dođe prava kriza, onda mnoge ekonomske analize ne vrijede. Ostane nam mudrost naših staraca koji su govorili „krpež i trpež“ drže svijet.
.Uzmimo racionalnom eventualnu mjeru Vlade s uredbom o većem trošenju kukuruznog kruha.

Priča br. 4: Nema gladi dok iz jednog krumpira izrastu tri

Moj ujak Matija vratio se bolestan iz Amerike gdje je radio u rudniku. Dočekali su ga moj djed i moja majka koja je tada bila mala djevojčica i koja mi je to pričala. Ona, jer je bila najmlađa, tada je prvi put vidjela svog brata koji joj izgledao kao starac. On je rekao, kad ga je djed 1909. vozio doma od samoborskog kolodvora do sela Otok: „Tatek, dok god kod nas iz jednog krumpira izrastu tri, ja više nikam nejdem.“ U to se vrijeme zbog neimaštine išlo u pečalbu u Europu i u Ameriku. Već je tada bila poznata uzrečica o „američkom snu“. Danas isto postoji i „europski san“ o radnim mjestima koja sanjaju mlađi naraštaji. Očito je da treba pročitati cijelu Šenoinu pjesmu „Budi svoj“ 

U doba pandemije velik broj ljudi koji su živjeli ili žive u Europi morat će se vratiti doma, što stvara novu nepoznanicu za svaku obitelji i svaku vlast. Rekordi današnjih prinosa su: krumpira je 3,5 kg, kukuruza 1,5 kg i pšenice 1,1 kg po četvornome metru. Ovo su tri naše osnovne hranidbene biljke.

Dakle, sjetva, kakva takva, trebala bi trajati od 20. travnja do 20. svibnja. Neka sjetva krumpira bude najvažnija.

Danas  slavimo Dan Planete Zemlje. Vijest dana! Cijena nafte ispod nule -35$ po barelu!!??Špekulanti su u igri-izgleda. Inaće je cijena nafte 18,14 $ po barelu.

---

[i] Wilhelm Ockham, franjevac i filozof, živio oko 1280 g. rekao je:  „Besmisleno je koristiti više pretpostavki, ako se neki pojam može pojasniti s manje pretpostavki.“ Ili, preneseno, treba odstraniti sve što je suvišno ili ako se nešto može postići s manje, uzaludno je trošiti više.

[ii] Prema  časopisu: Bussness horizonts 1984 (3) 5

[iii]  Paul Krugman: Odmah okončajmo ovu krizu, Algoritam, Zagreb, 2014