Voda riče, a mlini melju (hrvatska poslovica)
Mikro i male hidroelektrane,
U Glini je na rijeci Glini izgrađena mala od 450 kW.hidroelektrana. Na tom je mjestu bio „Fajerov mlin“, koji je ranije, dok nije
bio srušen, bio u funkciji – služio je ljudima kao mlin i davao je određenu
količinu električne energije.
Između ostalog, gradnja malih i mikro hidroelektrana jedna je od strategija prilagodbe klimatskim promjenama, o čemu je Hrvatski sabor objavio opširnu studiju. Smanjivanje emisije ugljičnog dioksida i „spuštanje“ iz atmosfere u more, u bilje i na tlo, generalna je strategija borbe protiv klimatskog zatopljenja.
Ugljični otisak,
Dokazano je kako je čovjek svojim djelovanjem stvorio previše tzv. stakleničkih plinova u atmosferi među kojima je ugljični dioksid glavni krivac. Količina stakleničkih plinova mjerljiva je veličina, nazvana ugljični otisak, a izražava se u gigatonama (Gt). Ugljični otisak je ukupna količina stakleničkih plinova koji nastaju našim djelovanjem (uključujući ugljični dioksid i metan i ispuštena rashladna sredstva iz klima uređaja i hladnjaka). Prosječan ugljični otisak za stanovnika u Sjedinjenim Državama je 16 tona, što je jedna od najvećih količina u svijetu. Hrvatska ima 6,2 tone po stanovniku.
Čovjek može pratiti bilancu ugljika u atmosferi i na zemlji
(tlo i voda). Ugljik je jezgra drveća i trava, sisavaca i ptica, lišajeva i
mikroba. Povezujući jedan atom sa sljedećim i s drugim elementima, to je
temeljni materijal svih živih organizama. Biljke i zdravi ekosustavi imaju
neusporedivu sposobnost apsorbiranja ugljika putem fotosinteze i pohranjivanja
u živu biomasu.
Iz osnova kemije znamo da ako izgori 12 g ugljika (iz
ugljena, nafte i drva) nastane 44 g ugljikovog dioksida ili 22,4 L plina. Taj
dioksid zajedno s ostalim stakleničkim plinovima sprječava hlađenje Zemlje, što
se onda očituje u povećanju temperature i to se naziva globalno zatopljenje, koje pak uzrokuje promjenu klime koju proživljavamo sada. Godišnje se globalno emitira
36 gigatona ugljikova dioksida u atmosferu. Kolika je to masa? Predočimo si je![i]
Jedna milijarda tona je masa vode koja stane u 400.000 olimpijskih bazena.
Pomnože li se te dvije brojke, dobije se 14.400.000 bazena u koji stane masa
vode koja odgovara masi ugljičnog dioksida koji se godišnje emitira u
atmosferu, gdje ga 56 % ostaje, a ostatak se vraća u more i tlo. Ove mamutske brojke
koje predstavljaju masu ugljičnog dioksida dobiju se zbrajanjem od svakog materijala
proizvoda i usluga koje čovjek proizvodi i koristi u godinu dana.
To se naziva otisak ugljika ili ugljični otisak. Ugljični
otisak (engl. „Carbon Footprint“) mjera je ukupne emisije stakleničkih plinova
koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj.
Dakle, ugljični otisak je uračunati dio ekološkog otiska koji se pak mjeri u globalnim hektarima po stanovniku. Tako su zemlje EU 2016. imale ekološki otisak 4,56 gha/st po stanovniku od čega 2,76 gha/st otpada na ugljični otisak. Definicije Ekološki otisak, bio kapacitet i ekološko prekoračenje, ekološki dug te globalni hektar važne su za razumijevanje djelovanja čovjeka na okoliš i važne su za odmjeravanje akcija i postupaka kod klimatske prilagodbe. Primjerice, za urod ili prinos 1 kg krumpira potrebno je: 59 L vode, 0,88 m2 tla, emisija CO2 je 0,46 kg. Nema prilagodbe ako se ne mjere aktivnosti i podaci uspoređuju!
Raspodjela površine zemlje prema ekološkom otisku iz
priložene tablice iz 2016. godine pokazuje da na stanovnika EU otpada na: 1. izgrađenu (betoniranu ) zemlju 0,09; 2. vode
za uzgoj riba 0,22; 3. šumsko zemljište 0,84; 4. pašnjake 0,1 i 5. obradivo tlo
0,74 gha/st, što ukupno čini 1,99
gha. Ako se to izrazi u postocima, onda na ugljični otisak otpada najviše 60 %
od ekološkog otiska.
Kako izgledaju podaci za Hrvatsku? Ekološki otisak je 3,72
gha/st, pa, preračunato, ugljični otisak iznosi 2,17 gha/st, što čini 58,3 %.
Podatke o ekološkom i ugljičnom otisku vidi na linku:
Globalni projekti klimatske prilagodbe
U prošlom postu ekovalena iznosim vrlo informativan izvor podataka za akcije klimatske prilagodbe https://drawdown.org/. Od 80 globalnih projekta od 2020. do 2050. g., kojima se rješavaju klimatske prilagodbe, izgradnja mikro i mini hidroelektrana rangirana je na 48. mjestu po svom utjecaju. Opis utjecaja izgleda ovako: udio snabdijevanja električnom strujom iznosit će 1,7 % čime će se smanjiti emisija ugljičnog dioksida za 4 Gt (gigatone) i smanjiti 1,8 bilijuna $ (US dolara) energetskih troškova. Troškovi gradnje bit će 202,5 milijarde $ što će dati pouzdane uvjete snabdijevanja električnom strujom u ruralnim krajevima gdje žive ljudi na Zemlji.
Doba manufakture; mlinovi, pilane, proizvodnja bakra i štapova
Vratimo se na potoke i mikro hidro elektrane.. Jasno, ponekad pamtimo podatke protoka vode velikih rijeka kao što su: Jangtze s 31.000, Parana 25.000,
Sava 1700, Dunav 6400 m3/s, gdje postoje velike hidroelektrane. Ali
u kraju u kojem živim postoje potoci koji su bili „energetsko zlato“ s mnogim
mlinovima koji danas mogu postati mikro hidroelektrane. Imena tih potoka su Bregana, Bistrac, Gradna, Rakovica, čiji
su protoci vode od 0,23 do 1,5 m3/s. Najstariji uređaj za
pretvaranje vodne energije u mehanički rad bilo je vodeničko kolo koje se može zamijeniti malim sofisticiranim turbinama.
Iz knjige[ii]
prepisujem vlasnike mlinova (da se buduće generacije podsjećaju), od kojih sam neke
poznavao: Na potoku Gradna: Mirko
Lehpamer, Rude; Mišel Borovečki, Ulle, Bastijančić, Žibrat, Praumšperger,
Guliš, Josip Vuković, Zdenka Vuković, Franjo Vuković, Ankica Rezar, Planinc,
Kovačićek, Bedeničić, Rožman, Grgos, Žokalj, Bezjak („Reklamin“ mlin), Bradač,
Terezija Horvat i sinovi, Šimec, svi iz Samobora. Obitelj Kos u selu Gradna. Na
potoku Rakovica Franjo Cesnik. Na
potoku Bistrac Vid Bencalić, Mala
Jazbina; Franjo Horvat, Bobovica najstariji mlin iz 1242. g., . Na potoku Breganica Marijan
Svinjarić. Barbičev mlin. Na potoku Bregana Kršlinov mlin,,Hribarov mlin, koji je kupio Karlo Lang, otac velikog učitelja, pisca i
kroničara Milana Langa, Rangusov mlin, Zora Sveško, Ivan Srebre, Ivan i Josip Vukovinski. Prva hrv. tvornica štapova Allnoch, Na lijevoj strani Bregane (Slovenija) su bili mlinovi Mohorovičev, Jožeta i Ivana Strižiča te Kalinova pilana.
DITS (Društvo inženjera i tehničara
Samobor) želi obnoviti (postupak je u toku) mlin Bezjak u formi mikro
hidroelektrane.
Nema komentara:
Objavi komentar