Moderno doba

 Moderno doba je došlo/tehnika svijetom vlada/oružje pravdu kroji/poštenje u zaborav pada./U čovjeku bijesni zvijer/urliče i traži žrtve/ kud ide čini pustoš/od živih ljudi pravi mrtve./Čemu nam tehnika dakle/ čemu znanosti druge/zar zato da činimo pustoš/i mrtvačke truge.

Uvod. Moderno doba ili moderno društvo ili industrijsko društvo ili antropocena je stanje društva u kojem je čovjek zaposjeo i izmijenio Zemlju. Čovjek se  sada bori za čist zrak, vodu i tlo. Možda pjesma u prologu nije primjerena za ovo doba, kada se s Božićem nadamo i slavimo radosne vijesti. Pjesma, meni nepoznatog autora, antiratna je poruka ne samo u  ovom Europskom ratu ( mojoj generaciji treći rat), nego i ratu čovjeka prema okolišu. Čovjek ne živi u skladu s ekološkom etikom i uništava biosferu, on jednostavno urliče i čini pustoš. Znanstvenici navode kako je globalno zatopljenje, uzrokovano ljudskim djelovanjem, diljem svijeta tako duboko izmijenilo Zemlju da je vrijeme da se proglasi kraj 11 700 godina dugog razdoblja holocena.

Moderno doba čovjek je postupno stvarao kroz više etapa industrijske revolucije: početak je bio parni stroj Thomasa Newcomena 1712. g. kojeg je poboljšao James Watt. On je svojim izumima povećao učinkovitost parnog stroja od 0,5 do 18 %. Primjerice, 1910. g. parni strojevi su postizali uz potrošnju 1 kg kamenog ugljena srednje kvalitete oko 1,4 kWh dobivene radne energije pare. Izumima se tražio porast učinkovitosti strojeva!? U daljnjoj etapi industrijske revolucije najvažniji su bili izumi Otto i Disel motora s unutrašnjim izgaranjem, te primjena izuma Nikole Tesle[i] kod električne struje. Krajem 1938. njemački kemičar Otto Hahn otkrio je nuklearnu fisiju, proces kojim je bilo moguće stvoriti lančanu nuklearnu reakciju. Bio je to početak atomskog doba, stvaranja  atomske bombe i reaktora za dobivanje  električne energije. Slijedi početak digitalizacije, odnosno početci razvoja informatike i kompjutorizacije. Danas imamo vodeće izume u robotici i umjetnoj inteligenciji.  Zemlja je opasana  kablovima od bakra, aluminija, stakla, željezničkim tračnicama i  avio  koridorima. Informacije „putuju“ satelitima od jednog kraja  Zemlje do drugog, gdje se svi osječamo da smo dio jednog sela. Sve te etape razvoja doživljavamo kao napredne učinke modrenog doba. Ali...

Prije izgradnje  vodovoda 1982 -1990 godine   voda se nosila u posudama i brenti iz izvora. Danas treba  0,3 do 0,5 kWh energije za protok  jednog  kubnog metra vode do potrošača.

Iskorištavanje resursa Jevonsov učinak

Već u počecima primjene parnog stroja mnogi su bili zabrinuti da se rezerve ugljena brzo smanjuju. Tada su stručnjaci smatrali da bi poboljšanje tehnologije smanjilo potrošnju ugljena. Jevons je tvrdio da je ovo gledište netočno. Jevons je primijetio da je potrošnja ugljena jako povećana nakon što je James Watt predstavio parni stroj, koji je uvelike poboljšao učinkovitost parnog stroja. Jevonsov učinak postaje sindrom ili skup više nepovoljnih elemenata, koji se ogledaju primjerice kod nestašica vode, čistog zraka, šuma i ostalih sirovina i hrane. Zamislite koliko stabala treba posjeći da se otisne na papiru e-mail ili pismo koje se jednim klikom preko Interneta pošalje na tisuću adresa širom Zemlje.

Potrošnja i rasipanje  vode 

Moderno doba stvorilo je niz „bojnih polja“ zbog nestašica vode, energenata, različitih metala i hrane i ogromne količine otpada i smeća.

Voda se nosila u brenti i škafovima s izvora. Prije 40 godina počinje se graditi vodovod u našem selu. Vodovod je tekovina modernog doba, gdje se susrećemo s Jevansovim učinkom, jer se zalihe vode smanjuje zbog prevelikog iskorištavanja. U jednoj njemačkoj televizijskoj emisiji tvrdilo se kako u njihovim podzemnim rezervama nedostaje vode u količini jednog Bodenskog jezera. Treba li se racionalizirati potrošnja vode? Da, to je jedna od strategija, htjeli mi to ili ne. U Arapskom svijetu vodu dobivaju desalinizacijom, jer imaju zalihe nafte i plina. No i te rezerve energenata su ograničene.

Kad govorim o problemima modernog doba, onda se javlja druga misao, pa ne možemo se vratiti natrag, u prethistoriju. Ja odgovaram da to je točno, ali što je s našim rasipništvom, pohlepom i odbacivanjem u smeće mnogih stvari koje se još mogu koristiti, a nisu u modi. Rasipništvo nas vodi natrag,  a ne u napredak, Odbacivanjem proizvoda i rasipništvom ne možemo stvoriti kapital za obnovu  kanalizacije i vodovodne mreže!  Moramo li graditi novi stadion za nogometaše koji su postali brončani u Katru? To ne znači da moramo stari betonski stadion rušiti umjesto rekonstruirati ga. Jer krpež i trpež drži ovaj svijet.

Zaključak Parola uz koju smo rasli i vrijedila je prije 50 godina glasi: elektrifikacija + industrijalizacija = socijalizam. Sada je valja zamijeniti novom: minimalizacija gubitaka + maksimalizacija učinkovitosti i djelotvornosti = eko-proizvod. To se odnosi na sve procese u održivom gospodarstvu, gdje svim čimbenicima mora biti jasno kako učinkovitost znači izraditi jeftin proizvod, a djelotvornost – pravi proizvod ili uslugu, koja uključuje i odricanje i štednju.

Sretan i miran Božić  uspješnu  i zdravu 2023 godinu  želim od srca svim čitaocima.

[i] Na početku nove 2023. godine u Hrvatskoj smo na euro kovanice stavili lik Nikole Tesle koji je rođen u obitelji pravoslavnog svećenika 1856. u Hrvatskoj, u dijelu tadašnje Austro-Ugarske Monarhije.