petak, 23. lipnja 2023.

Voda naša svagdanja


Ko bistru vodu muti, žeđa ga umori.-hrvatska poslovica

A. Uvod. Kada vidite mnoštvo smeća, kantica, tekstila i automobilske gume u vodama rijeka, jezera i mora, znajte kako je to zapravo nama servirano na stol za jelo, što je tako ilustrativno svojom slikom prikazala srednjoškolka Neva Panić-.škola ŠPUD. Zagreb..


                    Moramo osnovati povjerenstvo zbog ovog onečišćenja u našim biocenozama

Pojmovi održivost i okoliš ušli su u politički rječnik 1972. godine nakon Konferencije o ljudskom okolišu održane u Stockholmu. Mnoštvo UN-konferencija održano je otad na temu održivosti i okoliša, a i voda je bila česta tema i to čistoća vode za ljudsku prehranu.

Voda prekriva oko 71 % Zemljine površine, a mora i oceani čine većinu volumena vode (oko 96,5 %). Mali dijelovi vode pojavljuju se kao podzemna voda (1,7 %), ima je u ledenjacima i ledenim kapama Antarktika i Grenlanda (1,7 %) te u zraku kao para, oblaci (koji se sastoje od leda i tekuće vode suspendirane u zraku) i oborina (0,001 %). Voda se neprekidno kreće kroz vodeni ciklus isparavanja, transpiracije (evapotranspiracije), kondenzacije, padalina i otjecanja, obično dospijevajući u more. Stanovništvo Zemlje godišnje troši vode oko 4000 km3.

Najveću potrebu za vodom ima ljudska djelatnost u poljoprivredi – oko 70 % . Za proizvodnju jednog jajeta potrebno je 135 litara vode, dok za jedan mikro chip od 2 g trebaju 32 litre. Grubi podaci dnevne potrošnje vode po stanovniku u ovoj industrijskoj civilizaciji suuporaba WC-a 45 L, kupanje 40 L, pranje rublja 15 L, čišćenje 15 L, piće i kuhanje 5 L, pranje suđa 10 L, umivanje 10 L. Ove podatke treba upamtiti i postupno smanjivati, jer za buduće generacije neće biti dovoljno pitke vode. Vidi UN-ovih 17 ciljeva o održivom razvoju.

Hrvatska ove godine slavi desetu obljetnicu pristupanja Europskoj uniji. EU propisuje direktive za mnoga područja gospodarstva i zajedničkog života. Temeljem direktiva članice država izrađuju zakone po kojima se moramo vladati.

B. Direktiva o vodi Ovdje će biti riječi o direktivi za pitku vodu i problematiku koja proizlazi iz korištenja pitke vode. DIREKTIVA (EU) 2020/2184 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (61 stranica):

eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020L2184.

Ciljevi su ove Direktive zaštititi zdravlje ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće, kao i poboljšati pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

Voda namijenjena za ljudsku potrošnju definira se kao:

1. sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju bilo nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe domaćinstva i u javnim i u privatnim prostorima, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome isporučuje li se iz vodoopskrbne mreže, isporučuje li se iz cisterne ili se stavlja u boce ili ambalažu, uključujući izvorsku vodu;

2. sva voda koja se u poslovanju s hranom rabi za proizvodnju, obradu, očuvanje ili stavljanje na tržište proizvodâ ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju.

C. Norme kvalitete vode

Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre utvrđene u Prilogu I.2. Vrijednosti parametara ne smiju biti blaže od onih navedenih u dijelovima A, B, C i D Priloga I.

Zemlje EU-a moraju osigurati „ispravnost i čistoću” vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Mora biti slobodna od bilo kakvih mikroorganizama i parazita te bilo kakvih tvari koje u brojevima ili koncentracijama predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Konkretno, mora udovoljavati sljedećim minimalnim zahtjevima:

  • Mikrobiološki parametri. Voda mora biti potpuno slobodna od:
    • crijevnih enterokoka i
    • Escherichie coli;
  • Kemijski parametri. Količine kemijskih tvari ne smiju premašiti sljedeće vrijednosti (Napomena: g/l = grami po litri, mg/l = miligrami po litri i μg/l = mikrogrami po litri):
    • Akrilamid 0,10 μg/l, Antimon 10 μg/l, Arsen 10 μg/l, Benzen 1,0 μg/l, Benzo(a)piren 0,010 μg/l, Bisfenol A 2,5 μg/l, Bor 1,5 mg/l, Bromat 10 μg/l, Kadmij 5,0 μg/l, Klorat 0,25 mg/l, Klorit 0,25 mg/l, Krom 25 μg/l, Bakar 2,0 mg/l, Cijanid 50 μg/l, 1,2-dikloroetan 3,0 μg/l, Epiklorohidrin 0,10 μg/l, Fluorid 1,5 mg/l, Halooctene kiseline (HAA5) 60 μg/l, Olovo 5 μg/l, Živa 1,0 μg/l, Mikrocistin-LR 1,0 μg/l, Nikal 20 μg/l, Nitrat 50 mg/l, Nitrit 0,50 mg/l, Pesticidi 0,10 μg/l, Pesticidi ukupno 0,50 μg/l, PFAS-ovi ukupno 0,50 μg/l, Zbroj PFAS-ova 0,10 μg/l, Policiklički aromatski ugljikovodici 0,10 μg/l, Selen 20 μg/l, Tetrakloreten i trikloreten 10 μg/l, Trihalometan l ukupno 100 μg/l, Uranij 30 μg/l, Vinil klorid 0,50 μg/l.
  • Parametri relevantni za procjenu rizika za kućne vodoopskrbne mreže (npr. cijevi, spremnici). To su: Legionella < 1 000 CFU/l, Olovo 10 μg/l.
  • Indikatorski parametri. Uključuju prisutnost agresivnih ili korozivnih sredstava. Ako su one iznad ograničenja utvrđenih u direktivi, zemlje EU-a moraju procijeniti predstavlja li to nepoštovanje opasnost za ljudsko zdravlje i poduzeti korektivne mjere.

Zemlje EU-a također se moraju pridržavati ostalih pravila Direktive.

Europska komisija provest će ocjenu Direktive do 12. siječnja 2035., a u međuvremenu će pregledati mikrobiološke i kemijske standarde, kao i postupke praćenja, uzorkovanja i procjene rizika, najmanje svakih pet godina.

D. Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u republici Hrvatskoj za 2021. godinu (49 stranica), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, svibanj 2022.

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/08/IZVJESTAJ-O-ZDRAVSTVENOJ-ISPRAVNOSTI-VODE-ZA-LJUDSKU-POTROSNJU-U-REPUBLICI-HRVATSKOJ-ZA-2021.pdf

Zona opskrbe zemljopisno je definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom. Godine 2021. u RH je bilo definirano ukupno 495 zona opskrbe (slika 1), od čega 280 u javnoj vodoopskrbi (ZO) i 215 u lokalnoj vodoopskrbi (ZO LV). U javnoj vodoopskrbi u RH dominiraju ZO-i koji isporučuju < 5000 stanovnika za potrebe kućanstava, takvih je 169 ZO-a odnosno 60,4 % (tablica 2). U 111 ZO-a (39,6 %) isporučuje se > 1000 m3 /dnevno ili opskrbljuje > 5000 stanovnika. U lokalnoj vodoopskrbi veći je broj zona opskrbe koje opskrbljuju > od 50 stanovnika (160 ZO-a) nego broj zona opskrbe koje opskrbljuju < od 50 stanovnika (55 ZO-a) (tablica 2). RH raspolaže kvalitetnim vodnim resursima koji se koriste za potrebe vodoopskrbe, što pokazuje i podatak da se u 70% zona opskrbe voda ne obrađuje prije distribucije potrošačima. (Napomena: dezinfekcija vode ne smatra se procesom obrade i ona je opisana u posebnom poglavlju 2.2.4.).

Rezultati o ispitivanju

Ispitano oko  66000 uzoraka od čega je 0,87% nesukladnih prema propisanim  parametrima. 

Kao dezinfekcijsko sredstvo najčešće se upotrebljava natrijev hipoklorit, zatim elementarni klor te klorni dioksid. U upotrebi je također kombinacija elementarnog klora i natrijeva hipoklorita te kombinacija klornog dioksida i natrijevog hipoklorita. Koristi se također i Izosan G.

Najčešći uzrok neispravnosti vode na izvorištu bio je povišen broj ukupnih koliforma, koji su pronađeni u 183 uzorka, bakterija E. coli pronađena je u 133 uzorka, a enterokoki u 117 uzoraka. Bakterija Clostridium perfringens pronađena je u 65 uzoraka (tablica 9). Ukupan broj bakterija na 22 ˚C i 36 ˚C pronađen je u 90 odnosno 52 uzorka. Povišene koncentracije mangana pronađene su u 30 uzoraka, željeza u 35 uzoraka, a 28 uzoraka imalo je povišenu mutnoću. Povišena koncentracija amonijaka pronađena je u 35 uzoraka, arsena u 9 i fluorida u 11 uzorka. Povišena koncentracija aluminija pronađena je u 6, natrija u 7, kalija u 4, a klorida u 10 uzoraka (tablica 9).

E. Zaključak: Postoje zdraviji i sigurniji načini dezinfekcije vode, kao što je to dezinfekcija vode sustavima koji funkcioniraju na bazi ozona ili UV zračenja, ali u pravilu ne možemo utjecati na to koje kemikalije za dezinfekciju koriste institucije zadužene za taj posao. Za  piće koristim vodu iz  izvora Podvrščak koju bolje podnosi moj urološki sustav.

Nema komentara:

Objavi komentar