Uvod
Naš život na Zemlji može se prikazati egzaktnim brojkama,
tj. podatkom o tome da svakom čovjeku treba dnevno 2220 g vode, 523 g hrane i 862 g kisika.
Predmnijevamo kako su nam voda i kisik „badava“ dodijeljeni, dok hranu moramo priskrbiti
„motikom“ i poduzetništvom. Valja napomenuti kako je biti radoholik prvi
preduvjet poduzetništva u poljoprivredi. Kada treba pobrati plodove, onda
nogomet i košarka nisu najvažnija stvar na svijetu kako to ponekad poučavamo
mladež!
U ruci držim knjigu „Uvod u permakulturu“ Billa Mollisona, tražeći aktualne informacije o poduzetništvu u poljoprivredi – od uzgoja kokoši do nasada borovnice. Prema „Katalogu kalkulacija poljoprivredne proizvodnje” američku borovnicu ubrajamo među najisplativije hortikulturne nasade, gdje nakon pokrivanja ukupnih troškova vlasnici plantažnih nasada u rodu mogu očekivati godišnji prihod od 20617 €/ha (2018. g.). Ipak, zbog globalnih klimatskih promjena taj očekivani rezultat može biti umanjen na 17206 €/ha (2021. g.) zbog inflacije, prirodnih nepogoda ili prekomjerne pojave neželjenih organizama – uzročnika bolesti, štetnika životinjskog podrijetla i korova. Preporučam pročitati strukovni tekst prof. dr. sc. Tomislava Jemrića iz kojeg se saznaju glavni elementi uzgoja borovnice. https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/uzgoj-borovnice-od-sadnje-do-berbe/.
Zapravo permakultura (kratica od permanentna agrikultura)
jest slična poljodjelstvu mojih predaka kroz tradicionalni život na selu. No,
danas se društvo promijenilo, kako po broju stanovnika tako i po razmještaju
istih. U industrijskim zemljama 70 % ljudi živi u gradovima, pa nedostaje
radnika na poljima. U SAD-u 80 % ženske radne snage je na farmama i plantažama.
Zato dolazi do velikih migracija stanovništva, kako u Americi tako i u Europi.
Dok su prije, to svjedočim, svi u porodici, pa čak i
djeca, bili u poslu oko privređivanja „kore“ kruha, danas je potreba radne
snage na njivama prvi kritični element.
Kao i prije, porodice s više članova ili više djece bile su ili jesu i danas rješenje.
Ne moraš imati svoju parcelu za uzgoj neke kulture i
stvoriti plantažu, jer je možeš zakupiti, što je uradio Petar Medić sa svojom brojnom
obitelji za nasad od 600 grmova američke borovnice. Po jednom hektaru može se posaditi
od 2400 do 3000 grmova borovnice, a po njegovom iskustvu nagib tla (sjever-jug)
i mikroklima oko nasada bitni su za uspješan uzgoj. Grmovi se nalaze na
folijama i u plastičnim posudama od 50 litara sa supstratom. Grmovi se s
posudama mogu premještati prema prilikama s jednog na drugi teren.
S Milivojem Štefkovićem posjetio sam tu plantažu na
koju je instalirao cijevi za kapilarno navodnjavanje praktički svakoga grma. Navodnjavanje
je drugi kritični element u
proizvodnji borovnice. Svaki grm u rasteru 120 × 300 cm u razmaku redova traži tjedno
od 5 do 10 litara vode. Treći element
uzgoja po važnosti su rahlost i pH tla koji iznosi 4,5 do 5 (kiselo).
Kiselost se regulira pomoću gnojiva – 150 g po grmu koje se dodaje vodom i supstratom
kiselog treseta. Razmjer dušika : fosfora : kalija je 1 : 1 : 1.
Krenimo s pričom od početka. Divlje borovnice rastu
u našim šumama. Uspješnu kultivaciju ili umjetni uzgoj borovnice počeo je Amerikanac
F. V. Colville 1906. godine. Borovnice pripadaju vrstama iz porodice vrijesovki
(Ericaceae) i nalazimo ih u širokom području od polarnog kruga pa sve do
tropskog pojasa jugoistočne Azije. U našoj flori postoji šumska borovnica
(Vaccinium myrtillus) koja se uz još četiri vrste može naći na području Europe,
dok je većina ostalih vrsta raširena na području Sjeverne Amerike odakle dolaze
i vrste od kojih su razvijene sorte koje se danas prodaju u rasadnicima.
Ekonomska
kalkulacija
Uz prethodno studiranje i računanje olovkom
jednostavno vadeći podatke od stotinjak primjera u „Katalogu kalkulacija“
utvrđuju se najdohodovnije kulture. Primjerice, borovnice, trešnje, jabuke, maline,
kivi itd. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je katalog kalkulacija iz kojeg se mogu razabrati glavni elementi
poduzetništva.
https://www.savjetodavna.hr/product/katalog-kalkulacija-poljoprivredne-proizvodnje-za-2021-godinu/
Samo zbog informacije, koristeći internet, u
rasadnicima Europe mogu se pronaći primjerice sadnice američke borovnice koja
košta 4,78 € (tip Duke), crni ribiz 5.87 €, jagoda mjesečarka 2,6 €, kivi 6,5 €
itd.
Na našim tržnicama može se kupiti 250 g borovnice za
2,88 €, malina za 4,88, kupina za 4,88 € što je sastavni element u donošenju
odluka.
U kalkulacijama su važni varijabilni i fiksni troškovi
proizvodnje. Osim što su temelj za utvrđivanje dohotka odnosno dobiti cijelog
gospodarstva, ovakve kalkulacije dobar su pokazatelj odnosa i udjela pojedinih
stavki prihoda i troškova za svaku pojedinačnu proizvodnju poljoprivrednog
gospodarstva. Jasno, varijacije u stavkama temelj su dobrog gospodarenja.
Troškovi specifični za jednu vrstu proizvodnje mogu
se izraziti količinski i vrijednosno i dodijeliti svakoj pojedinoj proizvodnji
koja se odvija na poljoprivrednom gospodarstvu. Ovakve troškove (gnojivo, voda)
nazivamo varijabilnim troškovima, jer
su izravno povezani s određenom vrstom proizvodnje, javljaju se jednom u
proizvodnom procesu i variraju ovisno o obujmu proizvodnje odnosno njezinu
povećanju ili smanjenju. Varijabilni troškovi se ne pojavljuju ako se ništa ne
proizvodi. Varijabilni troškovi mogu se točno utvrditi i specificirati po
pojedinim proizvodnjama i po jedinici proizvodnog resursa (npr. površina zemljišta
ili trajnog nasada, grm bobičastog voća, grlo stoke ili košnica. (Vidi sliku.)
Najčešći fiksni
troškovi na poljoprivrednim gospodarstvima su: troškovi vlastite
poljoprivredne mehanizacije i opreme: održavanje i amortizacija, gorivo i
mazivo; troškovi energije; trošak zakupa poljoprivrednog zemljišta; održavanje
i amortizacija gospodarskih zgrada; opći troškovi gospodarstva: električna
energija, različite vrste osiguranja, troškovi telefona, interneta; plaće
stalnih radnika (uključujući zdravstveno i mirovinsko osiguranje); troškovi
kamata na kredite, zajmove i leasing rate. Važno! Ovi troškovi postoje i kada nema proizvodnje.
Na kraju, iako ne manje važno, kalkulacija je dobra
podloga za donošenje kratkoročnih i brzih odluka za planiranje buduće
proizvodnje i investicija u slučaju promjene obujma i vrste proizvodnje, tehnologija,
načina uzgoja i sličnog.
U katalogu se mogu pronaći mnogi modeli
poduzetništva podijeljeni u kategorije: 1. Modeli kalkulacija ratarskih kultura,
2. Modeli kalkulacija voćarskih i vinogradarskih kultura, 3. Modeli kalkulacija
povrćarskih kultura, 4. Modeli kalkulacija krmnih kultura, 5. Modeli
kalkulacija stočarske proizvodnje, 6. Modeli kalkulacija u pčelarstvu,
Zaključak: Želimo li proizvesti pšenice 0,7 ili američke borovnice 0,6 kg/m2 moramo računati koliko trebamo litara vode i koliko kWh energije između ostalih potreba.
Slika: Primjer kalkulacije za borovnicu
Umjetna inteligencija iz temelja mijenja sve kalkulacije u korist velikih i najmanjih poduzetnika u svim dijelovima svijeta i tako će nestati gladi. Umjetna inteligencija je danas najveći izvor energije na način da "je bolje litru benzina uštedjeti nego proizvesti" (citiram Joža vaše riječi).
OdgovoriIzbriši