Gruda zemlje

 1.Uvod. Na tržnici ljudi govore da je sve skupo!!! Krenimo razmišljati i djelovati od grude zemlje. Sve okolo nas crpi život iz grude  zemlje.

Gruda zemlje je metafora, ali i živa STVARNOST. Nad pokojnikom govorimo: Neka ti bude laka hrvatska gruda (zemlje). Moja majka je govorila kako je motikom razbijala i mrvila velike grude koje brane nisu usitnile. U Psalmu 65,11 zapisano je: Ovako pripremi zemlju / brazde joj natopi / grude joj poravnaj / kišom je omekšaj / njive joj blagoslovi.

Postoji život u grudi zemlje, ali i u grudi nad zemljom i pod zemljom.

 2.Što je gruda zemlje? Gruda zemlje sastoji se od mnogih elemenata i spojeva, te smjese žive i nežive organske tvari. Sitno razdrobljena mrtva tjelesa pomiješana su s bezbrojnim živim stvorenjima: vlaknastim crvima, ličinkama, jajašcima, sitnim biljkama, bakterijama. Gospodarska vrijednost oranica i vrtova ovisi o množini i razmjeru živih i neživih sastojaka. Skup mrtve organske tvari u tlu nazivamo humus. To su „umrlo“ lišće i stabljike ispunjene gljivicama, malim mravima, crvićima, glistama koje se hrane njima i tako zatvaraju životni krug stvarajući prah iz kojeg se ponovno rađa život. U procesu raspadanja živih bića sudjeluju bakterije, mušice i muhe zlatarke, moljci, gusjenice, ličinke koje pretvaraju bjelančevine do dušika i praha koji se kišom rastvori. U prah ćemo se svi na koncu pretvoriti. Sve živo prima posredno ili neposredno hranu za svoj opstanak na grudi zemlje.

Kakva je briga Vlasti za tlo? U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu postoji odjel koji se zove Centar za tlo (https://www.hapih.hr/ct/). Vidi također zakonsku regulativu kroz zakon NN 47/2019 (10. 5. 2019.).

Zadaća Centra za tlo je trajno praćenje stanja, monitoring poljoprivrednog zemljišta, zatim trajno praćenje stanja svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaja štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu, svih onečišćenja i oštećenja poljoprivrednog zemljišta. Program omogućava osmišljavanje mjera za sprječavanje, ublažavanje ili popravljanje narušenog stanja poljoprivrednog zemljišta. Na tlo djeluje i kisela kiša.

 3.Pod grudom zemljom žive pretežno glodavci koji imaju sjekutiće koji stalno rastu, pa ih moraju glodanjem trošiti. Žive svugdje oko nas. Poznat je dabar koji glodanjem ruši stabla i stvara brane u rijekama i čini čuda na obalama rijeka. Nadalje, glodavce susrećemo kao štetnike u vrtu gdje jedu korijenje povrća, a čine i štetu na njivama i nastambama. Nabrojimo ih: kućni miš, kućni štakor, štakor selac, hrčak, poljska voluharica, šumski zec, kunić, vjeverica, dabar. Iako su štetnici, tvorac, lasica i kuna uništavaju glodavce, krtice i zmije te time čine neku ravnotežu u okolišu. Paradajz smo zaštitili od ptica, ali miševi i voluharice ih napadaju iz zemlje.

 

Aroniju i  paradajz mrežom  smo štitili od  ptica ali miševi ili voluharice napali su ih iz zemlje. 

4. Nad grudom zemlje živi u prvom redu čovjek koji se bori protiv životinja i gamadi ekološkog onečišćenja i virusa oko spremanje hrane. Kao Božji su nam dar tj. hrana – mnoge biljke i drveća, zajedničkog naziva flora. Oko nas lete ptice, koje su nam drage, pa ih zimi hranimo. No, istovremeno postaju štetočine, jer jedu istu hranu kao i ljudi. One prve pojedu ribizl, aroniju, grožđe i trešnje.

Nažalost, bio raznolikost faune kod ptica u nas je u opadanju. Ljudi su govorili kako je lastavica Božja ptica i ne smije se ubijati. One žive ili su obitavale u štalama i čine ravnotežu s muhama i komarcima koje love. Ostaju još ptice: kos, škanjec, sova, sraka, vuga, vrabec poljski, štiglec, škvorac, senica, drozd, divje patke i rode. Kos čini mnogo štete u vinogradu i vrtu. Vjeverica koju je lijepo vidjeti na grani, ali prvo nam pojede lješnjake i orahe. Tješimo se, pa i one moraju živjeti, jer je ova Zemlja njihova kao i naša, ljudska. Na grudi zemlje rasprostire se kao hranidbeni stol za mnoge divlje i domaće životinje ili zvijeri. Upravo dok ovo pišem u vrt nam provaljuju divlje svinje i srne, koje jedu sve usjeve koje smo posijali nama za hranu. Lisica, tvor, kuna, lasica i jazavac čekaju da pojedu kokoši, jer kokošinjak nije ograđen kompaktnim i nepropusnim ogradama i mrežama. Čovjek za svoju hranu lovi srne, zečeve i divlje svinje. Široka je lista gmazova i kukaca koji čine kvar nad biljem. No, pčela vrlo je važna, jer je oplođivanje voća i povrća uvjet za jesenske plodove. Zbog mnogih štetočina, među kojima su i puževi, počela je gradnja vrtova u drvenim trugama. Gđa. Carić Ranka iz Orešja ima vrt gdje je  zemlja  podignuta i ograđena s drvenim daskama. U  tlo stavlja lupinje od  jajeta. Zadovoljna je ovogodišnjim prinosima  povrća uz sve klimatske nedaće. 

 5. Organska ili ekološka  poljoprivredna proizvodnja. Ratarstvo i vrtlarstvo se preporodilo u mnoge vidove koje se naziva organskom ili ekološkom poljoprivredom. Koje su prednosti i pravila u ekološkoj poljoprivredi, te mjere suzbijanja štetnih organizama? Vidi predavanje mr. sc. Marije Ševar, Sveti Ivan Zelina, 22. rujna 2016., prezentirano na 79 slajdova.Ekoloska poljoprivreda.pdf - Google Drive

 U Sjedinjenim Američkim Državama definicija "organskog" osigurava se putem nacionalnog organskog uzgoja Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA) pod nazivom NOP. Program (NOP) nije jednostavan, već prilično poduži i detaljan opis svih aspekata povezanih s proizvodnjom, rukovanjem, preradom i označavanjem organskih proizvoda, koji se strogo provode.

Ukratko, NOP definira organsku poljoprivredu kao “ekološki sustav upravljanja proizvodnjom koji promiče i poboljšava biološku raznolikost, biološke cikluse i biološku aktivnost tla. Temelji se na minimalnom korištenju inputa izvan farmi i na praksama upravljanja koje obnavljaju, održavaju i poboljšavaju ekološki sklad". Stoga postoje neke varijacije. Na međunarodnoj razini, organsku poljoprivredu reguliraju i provode brojne certifikacijske agencije temeljene velikim dijelom na standardima koje je postavila Međunarodna zaklada za pokrete organske poljoprivrede (IFOAM).

Općenito govoreći, standardi postavljeni u svim zemljama uglavnom zabranjuju sintetička gnojiva i pesticide i umjesto toga se snažno oslanjaju na biološku raznolikost, kontrolu prirodnih patogena i štetočina, kao plodored za održavanje plodnosti tla, povećanje održivosti sustava i  protiv onečišćenja okoliša.

Analiza Organske naspram konvencionalne održivosti uzgoja: usporedni sustav -vidi u https://www.mdpi.com/2071-1050/10/1/272

 Elementi u kalkulacijama cijena usijeva organske i konvencionalne poljoprivrede.

Nalazimo se u ključnom trenutku u ljudskoj povijesti, dok poljoprivredni sektor prolazi konsolidaciju zajedno s povećanjem troškova energije u kontekstu sve manje dostupnosti resursa. Primjerice, godišnje organska poljoprivreda troši energije 5850 MJ/ha, dok konvencionalna  troši 8000 MJ/ha. (Sliku i link na organsku poljoprivredu vidi u linku.)

6. Sjećanja. Razmišljajući o grudi zemlje dolaze mi sjećanja na prvu pjesmicu koju sam naučio u pučkoj školi Kesni sneg od Dragutina Domjanića. Kroz pjesmicu moli se sneg da stiha (tiho) na zemlju pada i da joj ne bude težak. Pjesmicom se ljudska narav poistovjećuje s grudom zemlje. Zadnje dvije kitice su:

Jabukah bu pak črlenih, / žita kakti zlata; / dobroga bu svega dala, / zemlja nam bogata. Zato kad na zemlju padaš, / naj joj biti težek, / stiha padaj kad da dragaš; / dobri sitni snežek.