Koruzni kruh

 Idealiste i ljude čista srca premara u prvom redu pitanje kruha- Ujević, Tin (Augustin), hrvatski književnik (  1891 – 1955 )

1.Uvod

Na TV ekranima vrti se reklama „Da se mene pita svi bi vozili KIA automobile“.

Ali, da se mene pita nitko ne bi vozio bilo koju marku automobila, nego bi pješačio, vozio bicikl ili bi koristio javni prijevoz.

Djeluje heretički ovaj odgovor, ali prave akcije protiv klimatskih promjena moraju početi od pojedinačnih aktivnosti. Posadi drvo i ne bacaj hranu. Ili ispeci kruh od kukuruza, a ne od pšenice! Ovo je mjesec kruha i na placu tj. Trgu kralja Tomislava u Samoboru vrijedne ruke žena iz Udruge „Etno fletno“ prezentirale su i ponudile građanima „domaći“ kukuruzni kruh (koruzni=kajkavski dijalekt) ispečen prema starim recepturama. Mjesec listopad je mjesec zahvalnosti Bogu za kruh naš svagdanji. Slavi se taj dan na različite načine, kako u  školama tako i u različitim udrugama.

 

Učesnice predstavljanja: Anica Obranić, Anica Horvat, Marija Lindić, Marija Rešetar

2.Malo teorije

Zašto kukuruzni kruh spada u akciju protiv klimatski promjena? Prinos kukuruza za vrijeme mojih predaka bio je 0,15 kg/m², dok je danas urod 0,9 kg/m² (9 t/ha) . Dakle, današnji je urod 6 puta veći od ondašnjeg i to zahvaljujući nafti koja se „umiješala“ u poljoprivredu. Prinos pšenice od 0,55 kg/m² je isto veći danas u odnosu na ranije doba, a cijena pšenice je više od kukuruza. 

Zašto su u našim krajevima djedovi sijali više kukuruz nego pšenicu? Kukuruz je zahvalna biljka, jer su se uz nju sijale buče i grah tako da je površina zemlje bila maksimalno iskorištena. Dalje, koruznica je bila izdašna hrana za blago. To su neki principi bio ekonomije ili bio gospodarstva. Europa teži k tome! Bio ekonomija je dio Europskog zelenog plana koji preuzima ambiciju dugoročnog plana Europske unije kojim će Europa postati prvi ugljično neutralni kontinent do 2050. godine

https://www.eizg.hr/userdocsimages/publikacije/serijske-publikacije/sektorske-analize/sa_bioekonomija_2021.pdf

U doba početka industrijalizacije živjeli su ekonomisti i filozofi Adams Smith, Karl Marx i Thomas Robert Malthus. Dok je prvi vjerovao i podučavao kako se gospodarstvo samo od sebe uravnotežuje pomoću ponude i potražnje roba (kruh), dotle je Marx tvrdio kako će se revolucijom kapitalistima uzeti kapital (kruh!) i dati radnicima. No Malthus je napisao kako se pučanstvo brže povećava nego proizvodnja hrane tj. kruha. Grubo zvuči, tadašnji ekonomisti vidjeli su Zemlju bezgranično velikom!?

Silne ekonomske teorije, aksiomi i metode utvrdili su ekonomisti, pa je danas najpoznatija metoda bruto društveni proizvod – BDP.  BDP je zapravo zbir svih učinaka  građana neke države u jednoj godini. U današnjim uvjetima života, uz epidemiju COVIDA, klimatske promjene, ratove koji stvaraju migrante, taj BDP nije dostatan kao alat gospodarenja. Valja pogledati i HDI indeks. Naši djedovi koji nisu znali što je strategija ili  BDP, imali su uzrečice : valja trošiti koliko nam je Bog dao, ili  krpež i trpež drži  ovaj svijet. Takve uzrečice anuliraju postojanje  ekonomskog rasta i želja porasta životnog standarda kakvog smo do sada imali. https://ekovalen.blogspot.com/2013/04/strategijom-protiv-ekonomskog-rasta.html

Pojavljuju se novi teoretičari bio ekonomije ili gospodarstva koji odbacuju BDP kao

jedini alat za gospodarenje i daju neka nova načela. Nabrojimo ih: 1. revalorizirajte,

2. konceptualizirajte,3. restrukturirajte, 4. premjestite, 5. redistribuirajte, 6. smanjite

7. ponovno upotrijebite, 8. reciklirajte   sve od sirovina, proizvodnje do gotovog proizvoda.

Približimo ova načela hrvatskom jeziku: ponovo utvrđivanje vrijednosti, nova predodžba, izmjena ustrojstva, premještanje, nova raspodjela, smanjite potrošnju,  ponovna upotreba, preraditi otpadnu tvar.

To je inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija stakleničkih plinova, stvaranja otpada – smeća koje je rizik  za požar i trovanja  ljudi, životinja tla i vode.

Poznat je Georgescu-Roegen, jedan od tih novih teoretičara bio ekonomije ili ponovnog odrastanja (Degrowth) koji je postavio paradoks prema kojem se sadašnji tehnički progres povećava do razine kada će se svi izvori života ili sirovine pretvoriti u smeće. Zašto? Proizvode se frivolne (beskorisne) stvari i pretežno sve aktivnosti u tzv. razvijenom društvu podešene su za užitak i dokolicu. Dokaz? Pogledajmo samo sadržaje na TV-u  reklame i korištenja Interneta. On tvrdi kako je jedan od najglupljih proizvoda auto za golf igrališta, koji služi kako bi prevozio igrače koji su došli hodati kako bi skidali kilograme svoje biomase (sala).

Ali taj „glupi“ auto troši benzin! U Zagrebu je u kolovozu i rujnu 2023. g. održana 9th International Degrowth konferencija https://odrast.hr/.

 

3.Globalna temperatura Zemlje

Zašto se moramo usredotočiti na energetsku učinkovitost, ali i na očuvanje energije, drugim riječima, na korištenje manje energije i manje onečišćenje okoliša.

Svaka ljudska aktivnost snimljena je i preračunata na emisiju stakleničkih plinova, primjerice ugljičnog dioksida koji je i „lijek“ i „otrov“ za majku Zemlju, ovisno o koncentraciji u atmosferi. Snimljena je emisija prema potrošnji koja se prati prema UN klasifikaciji(UN COICOP) privatne potrošnje i potrošnje javnog sektora, pa se dobije ovakva slika za London: Vidi link  https://ekovalen.blogspot.com/2022/04/smjernice-o-staklenickim-plinovima.html.

 Ljudska bića ne doživljavaju globalne prosječne temperature. Doživljavamo vruće dane, hladne dane, kišne dane, ako se živi u kontinentalnoj klimi.

Kada sam se ja rodio, a bilo je to 1941. godine, globalna temperatura na Zemlji bila je 15,7 ^°C, sada je 17 ^°C, dok je temperatura mora 31. srpnja ove godine bila 21,0 ^°C. ​ Izvještaj međuvladinog panela o promjeni klime IPCC (Global Warming of 1.5°C report) govori kako je globalno zatopljenje od početka industrijskog doba bilo već 1971. veće za +0,16 ^°C, ove je godine veće za +1,23 ^°C, dok će 2034. biti veće za +1,5 ^°C. Ta je temperatura na neki način granica koja se ne smije prijeći.

 4.Predviđanja, planovi i želje 

Ovo posebno izvješće IPCC-a dijeli različite puteve stabilizacije globalnog zagrijavanja na 1,5 °C:  primjerice ne težiti fosilnim gorivima: smanjite njihovu upotrebu za 50 % u manje od 15 godina i gotovo ih potpuno eliminirajte u 30 godina.

Obnovljiva energija: 1–7 milijuna km² zemlje pretvorene u uzgoj bioenergetskih usjeva. Šume su lijek, jer 10 milijuna km² šuma koje valja dodati do 2050. (1,2 puta veličina Brazila) služe za veliko uklanjanje ugljika iz atmosfere. Šume trenutačno apsorbiraju oko 25 % našeg CO₂. Pošumljavanje i poboljšanje upravljanja šumama mogli bi ukloniti do 18 % dodatnih smanjenja potrebnih do 2030. godine. „Svjetske šume sadrže više ugljika od eksploatirajućih nalazišta nafte, plina i ugljena. Buduća klima našeg planeta neraskidivo je povezana s budućnošću njegovanih šuma“, napisali su znanstvenici.

Stalno se moraju ispitivati, balansirati mjere korištenja energije. Rad na daljinu je za vrijeme pandemije Covida izgledao kao lijek. Tvrtka  "Amazon" koja je „potjerala“ svoje djelatnike kućama da rade, sada ih zove natrag, jer su veliki gradovi opustjeli i stvaraju troškovno velik problem u gospodarenju infrastrukturom. Može se izraditi izbornik za odabir aktivnosti kod klimatskih promjena, time da se  mora se djelovati na više frontova istovremeno.

5.Sjećanje na bakin kruh

U našem domu baka je pekla svaki petak kruh u velikoj krušnoj peći. Peklo se jedanput tjedno. Kada sam bio mali meni je ispekla mali kruščić kojeg sam odmah pojeo onako mlakog čiji okus   još i danas pamtim.