Usporeni rast

 

1. Uvod

Gledamo napetu utakmicu, upravo se pucaju penali koji će se riješiti pobjednika. U tom trenutku nestane struje i preko mobitela dispečer, zapravo automat raspodjele el. struje, javlja nam da smo prekoračili kvotu potrošnje, iako smo redovito plaćali mjesečne rate. To je moja vizija početka usporenog rasta (en. degrowth) u gospodarenju. To je stroži nastavak održivog razvoja što nalazim u knjizi Budućnost je usporen rast, The Future is Degrowth[i].

2. Ekološko prekoračenje

To je pojava koja se događa kada zahtjevi koji se postavljaju ispred prirodnog ekosustava premašuju njegovu sposobnost regeneracije. Globalno ekološko prekoračenje događa se kada zahtjevi čovječanstva premašuju ono što biosfera Zemlje može pružiti svojom sposobnošću obnove.

Slikovito zupčanici predstavljaju pretvorbu između energije, materije i informacije  u biosferi i tehnosferi Zemlje

Kako to slikovito prikazati? Zupčanici su slikovit prikaz sadašnje industrijske civilizacije. Na crtežu sam prikazao tri zupčanika koji predstavljaju masu kod materije (m), energiju ili rad (e) te informaciju (i)[ii] gdje je (i) umjetna inteligencija AI, koja je isključila struju u vrijeme trajanja utakmice. Ta tri zupčanika ugniježdena su u velik zupčanik koji zapravo predstavlja obod Zemlje koja ima promjer 12000 km. Rub Zemlje, zrak i voda (more) prikazan je plavom bojom, a zelenom je bojom prikazana biosfera koja je naše stanište života. Sunce koje zračenjem daje energiju rotira Zemlju oko svoje osi svakih 23,95 sata (dan, noć), koja gravitacijskim silama u orbiti oko Sunca kruži 365,26 dana, dajući nam klimu kroz godišnja doba (zima, proljeće, ljeto i jesen). No zupčanici se ne mogu okretati, jer su preveliki i moraju se smanjiti, što je slikovito prikazano kao ekološko prekoračenje. Ekološko prekoračenje ili preopterećenje zapravo su sve nedaće koje danas imamo u našem životu na Zemlji: briga oko smeća, promjena klime, poplave, požari šuma, migracije ljudi, nedostatak vode i hrane, proizvodnja proizvoda (čak i mnogo nepotrebnih), zagušenje života prometom u gradovima.

3. Koliko se moraju smanjiti promjeri zupčanika?

Za života mojeg djeda, oko 1900. godine, na Zemlji je bilo 1,6 milijarda ljudi, a danas nas ima 8 milijarda, prema tome, promjer zupčanika (m) morao bi biti 5 puta manji. Kada se pogleda potrošnja energije (e), onda se u njegovo vrijeme trošilo energije 6944 TWh, dok danas trošimo 179816 TWh. Smanjenje zupčanika (e) trebalo bi biti 26 puta. Zupčanik (m) može biti slika i proizvodnje čelika, cementa, plina, nafte, drva i barem još milijun proizvoda. Uglavnom, omjer smanjenja promjera zupčanika (m) je 38 puta, proračunato kroz novčane vrijednosti. Ekonomije ekosustava Zemlje godišnje proizvode biomase 155,8 x 10¹² kg/a koja bi nam trebala biti dovoljna kroz hranu koju jedemo i mi i životinje. Sagorijevanjem 1 g ugljikohidrata u našem tijelu dobije se energije 4,1 kcal (=4,75 Wh). Jednostavnom računicom proračunava se ograničenost Zemlje za naš život.[iii]

Okretanjem zupčanika, tj. upravljanjem tehnosferom, stvoreni su novi pojmovi, npr. bruto državni proizvod BDP, životni standard, održivost, održivi razvoj o kojem dugo vremena pišem na ovom blogu. Novi koncept ili pojam usporen rast (degrowth) plansko je i demokratsko smanjenje proizvodnje i potrošnje kao rješenje za socijalno-ekološke krize koje se polako probijaju u sferu kreiranja politika. Riječ degrowth prvi je put formulirana 1972. godine. André Gorz (1923. – 2007.) je ispitivao odnos između rasta BDP u kapitalizmu. Je li usporen rast materijalne proizvodnje i potrošnje kompatibilan s današnjim situacijama u svijetu? Danas se u Europi godišnje povećanje BDP kreće oko 1 %. Indija  želi imati godišnje  8% povečanje  BDP-a. Zupčanik informacije (i) mora se stalno povećavati, dok se zupčanici materije i energije moraju smanjivati  kako bi tehnosfera funkcionirala. To se može uzeti kao pravilo kako u domaćinstvu tako i u  državi!

4. Što činiti u situaciji usporenog rasta?

Postoji mnogo prijedloga, ali su raspršeni u opsežnoj literaturi, što donositeljima otežava precizno određivanje konkretne promjene. Sustavno mapiranje literature od ukupno 1166 tekstova (članaka, knjiga, poglavlja u knjigama i studentskih radova o usporenom rastu od 2005. do 2020. godine) koji se odnose na usporen rast, identificirani su u njih 446 koji uključuju konkretne prijedloge politika. Nabrojat ću neke:

·       Glavni argument usporenog rasta (degrowth) je da je beskonačno širenje gospodarstva u osnovi kontradiktorno ograničenosti materijalnih resursa na Zemlji. Tvrdi se kako gospodarski rast mjeren BDP-om treba napustiti kao politički cilj.

·       Zapamtimo: u sustavu u kojem se novac stvara putem bankovnih zajmova, nikada nema dovoljno novca da se vrate svi dugovi s kamatama. Sustav nastavlja funkcionirati samo dok raste.

·       U urbanim vrtovima kojima se zajednički pristupa i koji se čuvaju, gradski stanovnici proizvode vlastitu hranu i čuvaju svoje vlastite prostore za rekreaciju, stavljajući neplaćeni rad u svoju egzistenciju i slobodno vrijeme.

·       U slučaju organske poljoprivrede, Njemačka, na primjer, ne bi mogla prehraniti svoje stanovništvo uz idealne organske prinose na svim svojim obradivim površinama bez značajnih promjena u obrascima potrošnje, npr. bacanja hrane.

·       Smanjiti korištenje resursa od strane zemalja Globalnog Sjevera za zadovoljavanje stilova života koji troše sve više hrane i energije i proizvode više otpada, na račun Globalnog Juga (vidi neokolonijalizam).[iv] Prema Časopisu LANCET valja smanjiti prehranu dnevno s 3077 na 2473 kcal, čime ćemo smanjiti indeks debljine BMI.

·       Oskudica je temeljni ekonomski problem neograničenih želja i ograničenih resursa, a smatra se nerješivim, jer ljudske želje pohlepno neprestano rastu. Smanjiti pohlepu!?

·       Zajedništvo ima za cilj održati dostupnost resursa za korištenje svim članovima društva. To se postiže izbjegavanjem privatizacije i eksploatacije resursa od strane pojedinaca za profit.

·       Valja stvarati nove institucije obrazovanja ili skrbi, kao što su roditeljsko-kooperativni vrtići i škole, gdje roditelji izravno sudjeluju u obrazovanju svoje djece.

·       Teoretičari usporenog rasta pretpostavljaju da bi se povećao ljudski životni standard i ekološko očuvanje okoliša čak i dok se rast BDP-a usporava.

·       Paradigma usporenog rasta predlaže smanjenje potrošnje i proizvodnje kako bi se postigla ekološka održivost, socijalna pravda i blagostanje, te stoga može poprimiti mnogo različitih oblika u praksi. Čest primjer je zadružno stanovanje. Zadružno stanovanje oblik je pristupačnog života u kojem stanovnici zajednički posjeduju vlastite stanove i vikendice i dijele mnoge bitne sadržaje: obroke, alate, vozila ili bilo što što nema smisla posjedovati pojedinačno, poput kosilice.

·       Eksperimentirati s materijalnim smanjenjem, suradnjom, društvenošću i ekološkom regeneracijom. Primjeri su permakulturne aktivnosti i stambene ili energetske zadruge. Diljem svijeta postoje pokreti koji uključuju usporen rast, na primjer Buen Vivir u Južnoj Americi. U Nizozemskoj je ovakav način života u porastu, što i pokazuje udruga Vrijcoop.

·       Orezivanje trsa i loze u vinogradu koji je podigao moj djed, gdje se kod gnojenja sjeklo sunčano korijenje, primjer je kako se više od sto godina može održavati vinograd usporenog rasta.

·       Bonsai je drevna japanska umjetnost koja se bavi uzgojem malih stabala i grmlja u posebnim posudama. Ova umjetnost zahtijeva strpljenje, pažnju i preciznost. Kada bismo bonsai opisali u tri riječi, to bi bile harmonija, mudrost i smirenje. Savršen je za one koji traže balans u životu.

5. Zaključak

Tražimo balans u svim sferama života. Tijekom pandemije koronavirusa pokazalo kako se „uključila“ informacija ON LINE umjesto energije i materije da nebi stala tehnosfera. Komunikacije među ljudima u  obrzovanju, zdravstvu i  proizvodnji bile su usporene ali su postojale. Pojam  radnog mjesta    od doma raditit je saživio.

.

 

 

---

[i] Matthias Schmelzer, Andrea Vetter, Aaron Vanisintjan: The future is Degrowth, A Guide to a World Beyond Capitalism; Kindle edition, 2022.

 

[ii] https://ourworldindata.org

[iii] https://ekovalen.blogspot.com/2013/04/strategijom-protiv-ekonomskog-rasta.html

 

[iv] https://ekovalen.blogspot.com/2021/10/nasa-svagdanja-hrana.html