Kinč božićnog drvca

Pa došli danci nevolje i muke,/Pa teko s čela krvav tebi znoj,/Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,/i budi svoj.

August Šenoa 1874.

 Bilo kako bilo, ipak je ovo vrijeme iščekivanja radosti Božića, vrijeme nade u bolje sutra. Nadanje ćemo izraziti kinčenjem (kititi, stavljati nakit) božićnog drvca. Božić = mali Bog, jedino hrvatski jezik ima taj pojam „malog boga“ za blagdan Božića. Biramo  zimzeleno drvce bora ili  jele ili smreke, koje mora biti lijepo i uspravno što simbolizira neku poveznicu između uspravnog i zahvalnog čovjeka na Zemlji Stvoritelju na nebu. U mom se kraju to drvce naziva i „krizban“. Postoji još jedno  zimzeleno drvo, božikovina, koja je zakonom zaštićena i ne smije se sjeći u šumi i koristiti kao božićno drvce, jer bioraznolikost je svetost. Najbolje želje i predmete stavlja se na božićno drvce: lijepe sjajne staklene kuglice, koje su zapravo imitacija sunca, bomboni, jabuke, pozlaćene trake, a sve mora svjetlucati od svjetlećih žaruljica. U mnogim filmovima preko kinčenja božićnog drvca manifestira se obiteljski, i to sretan život.

Čime kititi drvce u ovo vrijeme pošasti i krize? Ja ću ispisati svoje nade s različitim aktualnim porukama – željama u mala kinč pisamca koja ću objesiti na drvce. Sjećam se majke koja je govorila: Vjutro na badnjak idemo nakinčit krizban.

Božić  daje ljudima nadu, vjeru i ljubav

  

Kinč  br. 1  Prebrodimo ovaj strah

Neka znanstvenici iz cijelog svijeta kroz znanje, sposobnosti i volje stvore cjepivo i lijekove da se prebrodi ovaj strah i patnje svih naroda na Zemlji. Budimo puni Nade! Oni koji mole Boga, neka uvrste i ovu nadu u svoje molitve.

                                               Kinč br. 2  Mira Božjega i blagoslova najviše 

Ponovimo si molbe koje su naši djedovi upućivali krozčestitke na Badnjak. Ovako je prije večere na Badnjak recitirao moj otac: "Falem Isus i Maria! Na to mlado leto da bi bilo zdravo i veselo, tusto i debelo, da bi imali pune štale blaga, pune hambare žitka, pune pevnice vina. Da bi imali ždrebičev, telićev, praščićev, purićev, račićev, guščićev, piščencov i da bi nam kvočka trdo sedela, a mira Božjega i blagoslova najviše.“ 

                                             Kinč  br. 3  Jabukah bu pak črleni/Žita kakti zlata

Jabukah bu pak črleni/Žita kakti zlata,/Dobroga bu vsega dala/Zemlja nam bogata. Ovo je jedna kitica pjesmice „Kesni sneg“ DragutinaDomjanića iz 1927. godine koju sam naučio napamet u pučkoj školi. „Dobra nam je lani bila, Vsega nam je dala.“ Čekao sam u našem voćnjaku 17 godina rast jabuke, visoke stablašice, „kraljevne“, koja je ove godine prvi put obrodila divnim crvenim i debelim jabukama. U Europi su ponovno „u modi“ visoke stablašice koje su važne i za ptice (bioraznolikost!). Uz kugu i potres, ova je godina ipak bila plodna.

                                           Kinč br. 4 Svjetonazor održivosti

Svjetonazor održivosti ostaje nam sve više kao svjetlo na kraju tunela. No, robujemo nekim mitovima ili nevjerodostojnim prikazima događaja, kako održivost nije moguća u današnje vrijeme potrošačkog društva. O tome piše Samantha Richardson opovrgavajući sljedeće mitove: [i]

• .        To će vas koštati previše.
•          Zelena ekonomija je pomodnost.
•          Zeleni proizvod samo je marketinška igra.
•          Ekološki proizvod se izjednačava s osrednjim proizvodom.
•          Postoji samo jedan put da se postigne održivost.
•          Održivost nije isplativa.
•          Ja sam samo jedna osoba, moj utjecaj nije važan.
•          Održivost je preteško primijeniti u moj posao.
•          To je samo konzumiranje vremena.
•          Nitko drugi to još nije učinio.
•          Koga briga.
•          Održivost zahtijeva puno vremena radnog osoblja.
•          Poticaji vlade nisu potrebni.
•          Održivost se fokusira samo na okoliš.
•          Društvena odgovornost je samo za velike kompanije.

                                      Kinč br 5. Učiti održivo živjeti.

Svi, mladi i stari, moraju samoprijegorno učiti i stjecati nove vještina u ovo vrijeme kriza i pošasti. Memorandum Europske komisije o cjeloživotnom učenju glasi: „Cjeloživotno učenje nije više samo jedan vid obrazovanja i osposobljavanja, već mora postati vodeće načelo u snabdijevanju i sudjelovanju u cjelokupnom kontekstu učenja/usvajanja znanja.“ Neovisno o uzrastu, svi moramo stalno učiti održivo živjeti.

                                     Kinč br. 6  Valja razmatrati  bitne događaje i proizvode

Iznesi na vidjelo broj, težinu i mjeru u godini oskudice. William Blake

 Od mnoštva događaja, pojava, proizvoda i usluga valja razmatrati one bitne koji najviše onečišćuju okoliš, što opet dalje utječe i na promjenu klime.

Proizvodnja i distribucija hrane, promet i graditeljstvo najveći su uzročnici navedenih pojava. Vidi numeričke podatke u ovoj tablici:

                                                 Kinč  br. 7 Pokreći informaciju, a ne ljude.

Tehnologija uštede energije ne mora biti odricanje od roba. Umjesto toga, ona bi mogla zamijeniti energiju informacijom, rekao je njemački fizičar C. F. Weizscäker. To je osnovni aksiom umjetne inteligencije (AI). Dokaz: ONLINE obrazovanje i rad na daljinu znakovito doprinose uštedi energije. Pokreći informaciju, a ne ljude. To su elementi dekarbonizacije i dematerijalizacije u društvu.

 Kinč  br. 8  Gdje ima kruha ikakva nema gladi nikakve (hrv poslovica)

Očito je došlo vrijeme da ozbiljno shvatimo vrt, poljoprivredu  i hranu. Ne morate  živjeti na selu ako  želite obrađivati svoj vrt. Kliknite na ovu web adresu:  www.mojgruntek.hr i informirajte se kako " prioniti motiki" preko računala. Oni tvrde vaš vrt naša briga.

---

[i] Samantha Richardson: Ethical profit, Amazon, 2020.