Život na našem planetu

 Ljudska bića možda su ingeniozna, ali su istodobno svađalice. Našim povijesnim knjigama dominiraju priče o ratovima, borbi naroda za prevlast. No, tako ne možemo nastaviti. David Attenborough

1. David Attenborough

Nakladnik Školska knjiga objavio je značajnu knjigu[i] o svjedočanstvu života na Zemlji velikog istraživača Davida Attenborougha starog 94 godine, kojeg smo gledali u mnogim BBC-jevim TV emisijama o okolišu. Podnaslov je knjige Moje svjedočanstvo i vizija budućnosti.

                        Svjetski poznati istraživač života na našem planetu David Attenborough

Njegovo svjedočanstvo i vizija trebali bi nas poticati da promijenimo način života kako bismo zaustavili propadanje ove naše civilizacije. Upravo to on razlaže u drugom dijelu svoje knjige. On kaže kako se rodio u geološkom dobu koje se naziva holocen, a umrijet će u antropocenu kojeg su geolozi označili da je započelo 1950. godine. Antropocen (antropo = grčki, čovjek) doba je u kojem čovjek ostavlja trag svog života na Zemlji. Geološka doba raspoznaju se prema vrstama i starosti različitih stijena u kojima se nalaze različiti fosili flore i faune. Buduće generacije naše civilizacije, ako opstanu, u stijenama će pronaći markere poput plutonija, plastike i kosti životinja koje je čovjek pripitomio. Holocen je epoha stara oko 11 000 godina i u kojoj je čovjek „izmislio“ poljoprivredu, gdje je sa svojom i životinjskom živom silom živio održivo u granicama svog okoliša u kojem se rodio.

Attenborough je knjigu podijelio, grubo gledano, na tri dijela. Naslov prvog dijela je Moje svjedočanstvo, drugog Što nas čeka i trećeg dijela Vizija budućnosti; Kako svijet ponovo učiniti divljim. Njemu se mora vjerovati, jer je putovao po tlu i vodi po cijeloj kugli zemaljskoj, gledao je sjeverne medvjede kako se bore za život, jer nema dovoljno leda, gorile koje izumiru i koje žive u prostoru koji čovjeku treba za njegove rijetke metale, grebene koralje koji mijenjaju boju od crvene u bijelu, što je indikator da su umrli.

2. Indikatori promjene na Zemlji

Attenborough navodi neke indikatore promjena kroz vrijeme, koji se zapažaju na našoj Zemlji; broj ljudi, ugljik u atmosferi i preostala divljina. Tako je 1937. svjetsko stanovništvo brojilo 2,3 milijarde, ugljika je u atmosferi bilo 280 dijelova na milijun, a preostale divljine bilo je 66 %. Globalan utjecaj čovjeka vidi se 2020. godine, jer se stanovništvo povećalo na 7,8 milijardi, ugljik se povećao na 415 dijelova na milijun, dok je divljine preostalo samo 35 %.

Riblji fond u morima smanjio se na kritičnu razinu, jer se svake godine izvlači 80 milijuna tona morske hrane. Naziv ugljik ovdje je naveden kao kratica za ugljikov dioksid, a njegova prekomjerna količina štetna je u atmosferi, dok se element ugljik nalazi u fosilnim gorivima i flori i fauni i kao takav nije štetan za okoliš. Štoviše, procesom fotosinteze biljke od ugljikova dioksida i vode stvaraju kisik i ugljikove spojeve koji su sastavni dio organske tvari u biosferi. Fotosinteza je i u kvantitativnome smislu presudan proces, jer se svake godine više od 200 milijardi tona ugljika pretvori u 500 mlrd. tona organskih tvari, pri čemu se oslobađaju goleme količine kisika potrebnog za disanje. Zato svako zagađivanje atmosfere iz nečistih industrijskih tehnologija ugrožava fotosintetske procese, a time i život na Zemlji.

Zbog toga su divljina i/ili biološka raznolikost važan indikator života na zemlji. Kao osamdesetgodišnjak, sjećam se nekadašnje veće bio raznolikosti u mom rodnom kraju u odnosu na današnju. Sjećam se žena  kako ljeti na livadi Zamlaća suši sijeno u zimskim čizmama. Zašto? Jer je to bilo vodotopno zemljište na kojem su živjele bjelouške, neotrovne zmije (Natrix natrix), kojih se ljudi boje. Sjećam se jata ptica selica, lastavica i divljih pataka koje su na jesen letjele prema toplijim krajevima Afrike i Indije. Lastavica ima više od 100 vrsta. U našim krajevima živi lastavica rusogrla (Hirundo rustica) koja svoja gnijezda gradi na stropovima štala u kojima ima domaćih životinja. Kada se u proljeće vrati u naše krajeve, odmah traži svoje gnijezdo ili gradi novo, ako je staro gnijezdo već zauzeto. U štalama ima mnogo različitih muha, kukaca dvokrilca, hrane koju lastavice love u letu. No kako tradicionalan lokalni uzgoj životinja opada, štale su prazne, pa opada i broj lastavica u našem okolišu. Veselim se kada ugledam neku pticu koju dugo nisam vidio, pitajući se je li možda izumrla. Jučer sam posjetio rođaka koji ima štalu s pet krava i vidio sam lastavice i  mnogo lastavičjih gnijezda. Pomislim, je l' to znak tih preostalih 35 % bio raznolikosti. Jasno u padu bioraznolikosti u našem kraju su žabe i hruštevi koje više ne vidim.

3. Akcije spašavanja Zemlje

No čovjek ipak nešto čini, ali se postavlja pitanje koje akcije provodi i jesu li dostatne, budući da se približavamo kritičnim točkama i vrhuncima potrošnje, a koje ne smijemo prijeći. Na velikim konferencijama dogovaraju se stručnjaci o akcijama o alarmantnoj brzini zagrijavanja planeta i o zaštiti bioraznolikosti.

Nabrojimo neke akcije. U zadnjih 30-40 godina uspješno je započelo spašavanje kitova. Oko 50 milijuna kvadratnih kilometara mora na južnoj hemisferi određeno je za život kitova, jer propisuje zabranu kitolova. Veliki gradovi počinju smanjivati promet automobila na račun pješačkih zona. Dalje, u Singapuru se propisuje kako svaka zgrada zbog koje je izgubljeno raslinje na svom krovu to mora obnoviti. Spremanje kišnice je imperativ. Raste broj fotonaponskih i vjetroelektrana koje su važne za razvoj elektromobila. Pokrata (kratica) REED+ je inicijativa Ujedinjenih naroda o smanjivanju emisija uzrokovanih deforestacijom i uništavanjem šuma. Tehnologija spremanja tople vode i grijanje prostora pomoću Sunca stara je više od 100 godina, ali ta se praksa tako sramežljivo oživotvoruje. Čitam u dnevnim novinama kako će se za dobivanje investicijskih kredita uvesti kriterij vezan uz ponašanje prema okolišu. Ne možeš dobiti dozvolu za kupovanje energetskog trošila, primjerice automobila, ako nisi dokazao da si nešto učinio za smanjenje potrošnje energije. Tako ja „kao mali Ivica“ doživljavam buduću zakonodavnu Vlast.

Ova pošast Covida prisilila nas je da se virtualna informacija sve više koristi za komunikaciju na daljinu. Ne treba se voziti avionom kako bi se prisustvovalo nekoj konferenciji. To je značajan pristup smanjenju potrošnje energije. Isto, gledam kod nas, kako se skoro svaka fasada zgrada oblači u toplinsku zaštitu, čime se poboljšava energo učinkovitost.

Attenborough navodi važni internetski "rudnik" informacija za održivost iz kojih se mogu pronaći podaci, primjerice o ribolovu, o gubitku leda, ugljikovu budžetu, koraljnim grebenima,  modelu krafne, o tome koliko je hrane potrebno, vegetarijanstvu, vrijednosti šume, o populaciji i siromaštvu, kružnoj ekonomiji, energetskomprobražaju, izumiranju, megagradovima, ublažavanju klime itd.

4. Zaključak

Oko 30 % hrane propada!? Postoje podaci koji govore kako smo postali društvo koje je naučilo da se mnoge stvari odbacuju ili propadaju kada se iskoriste. Teorija reciklaže, oporabe, nije još temeljito primjenjiva u praksi. Popravci predmeta koji nas okružuju su rijetkost.

Ingenioznost naše vrste u antropocenu trebamo dokazati. Naprotiv, ingenioznost nekih vrsta u flori i fauni  primjerice pčele dokazuje se njihovom grčevitom borbom za opstanak.

---

[i] David Attenborough: Život na našem planetu, Školska knjiga d. d., Zagreb, 2020.