Čovjek, ali i sav živi svijet, želi živjeti u čistom
prostoru tj. okolišu. No, to praktički nije moguće. Prostori u kojima sad
živimo zatrpani su svim i svačim. Ljudi se zbog životnih prilika vjekovima sele
iz mjesta u mjesto, prelazeći i geografske i državne granice tražeći eko
gradove.
https://ekovalen.blogspot.com/2016/01/eko-gradovi_20.html
1. Indeksi kvalitete zraka
Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA – United
States Environmental Protection Agency) i različite agencije objavljuje liste
čišćih gradova, kroz razine onečišćenja zraka, upravljanje otpadom i uklanjanje
opasnih lokacija.[i]
Metodologija sortiranja gradova prema čistoći
obuhvaća parametre: 1. gustoća naseljenosti stanovništva, 2. koncentracija
glodavaca (miševi, štakori), 3. koncentracija žohara i ostale gamadi, 4. pojava
vandalizma, 5. zatrpanost smećem, 6. kakvoća zraka (index AQI), 7. kvaliteta
vode iz slavina. https://ekovalen.blogspot.com/2026/01/zrak-koji-udisemo.html
2. Što je AQI?
AQI je kratica za indeks kvalitete zraka. To je
standardizirana ljestvica koju koriste vlade i meteorološke službe za mjerenje
čistoće ili zagađenosti zraka i očekivanih zdravstvenih učinaka. AQI prevodi
službene podatke o onečišćenju zraka u lako čitljiv broj između 0 i 500, gdje
veći brojevi označavaju veće onečišćenje i veće zdravstvene rizike. Prati pet
glavnih onečišćujućih tvari: prizemni ozon O3, onečišćenje
česticama PM2,5 i PM10, ugljikov monoksid, sumporov
dioksid i dušikov dioksid. U metodologiji za sortiranje gradova po
čistoći zraka naveden je broj dana u godini kada je AQI index bio 50 ili
manji.
Zagreb: Tijekom godine, Zagreb u prosjeku ima
između 180 i 210 dana s AQI-jem manjim od 50. Zrak je ovdje "dobar"
ili "umjeren", dok se pogoršanja (veća od 100) javljaju zimi zbog
grijanja zgrada i prometa.
3. Što je EAQI?
Europski indeks kvalitete zraka (EAQI – European Air
Quality Index) službeni je sustav koji koriste Europska agencija za okoliš
(EEA) i sve EU članice za komunikaciju kvalitete zraka prema javnosti. https://kvalitetazraka.hr/karta
Ima 6 razina, od 1. DOBRO, 2. PRIHVATLJIVO, 3.
UMJERENO, 4. LOŠE, 5. VRLO LOŠE do 6. IZUZETNO LOŠE. Računa se prema pravilu
"najgoreg slučaja" – ukupna ocjena jednaka je najlošijoj ocjeni bilo
kojeg pojedinačnog onečišćivača. U RH koristimo EAQI kao primarni indeks. Zahvaljujući
sustavu državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kojom upravlja
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, odnosno Agencija za zaštitu
okoliša (AZO), imamo precizne podatke o tome gdje se u našoj zemlji najlakše
diše. Ovi podaci nisu samo brojke na zaslonu, oni su indikatori zdravlja
ekosustava i preporuka za sve one koji traže utočište od urbanog zagađenja. Svi
podaci mjerenja kvalitete zraka iz Državne mreže za trajno praćenje kvalitete
zraka u zadnja 24 sata prikazuju se na stranicama DHMZ-a.
4. Razlika između AQI i EAQI
Glavna razlika između EAQI (Europski indeks
kvalitete zraka) i AQI (Indeks kvalitete zraka) je u tome što je AQI opći pojam
koji se najčešće koristi za američki sustav (US AQI), dok je EAQI prilagođen
europskim standardima i zdravstvenim smjernicama. EAQI je stroži od AQI-ja u
nekim kategorijama, jer se više fokusira na dugoročni utjecaj na zdravlje
europske populacije. Na portalu kvalitetazraka.hr često ćete
vidjeti upravo ovu skalu, jer je ona službena za našu regiju.
Indeksne ljestvice
– Američki AQI koristi ljestvicu od 0 do 500, dok EAQI koristi ljestvicu sa 6
razina (od 1 do 6) gdje ocjena 1 znači "Dobro", a 6
"Izuzetno loše“. Ako nemate vremena za dubinsku analizu, zapamtite ovo
jednostavno pravilo: gledajte PM2.5. To je najvažniji pokazatelj za
vaše dugoročno zdravlje, posebno zimi. Pratite boju EAQI indeksa: ako je
crvena, zatvorite prozore i upalite pročišćivač. Ljeti gledajte O3,
a zimi PM čestice.
5. Mjereni podaci
Skoro svi parametri vezani su na gustoću naseljenosti
koja se u analiziranim gradovima (USA) kreće od 150 do 1270 st/km2.
Gustoća naseljenosti u RH: Rijeka 2488, Split 2022,
Zagreb 1196, Osijek 551 st/km2. Valja istaknuti da u naselju Nova
Mokošica u Dubrovniku na parceli od 0,37 km2 živi 15046 stanovnika!!!
Nadnevak 17. 7. 2026.
čitam podatke o kakvoći zraka na internetu prema AQI indeksu:
Rijeka, AQI = 32 (dobro):
O3 = 76 μg/m3, PM2,5 = 7 μg/m3, PM10
= 11 μg/m3, NO2 = 11 μg/m3; Zagreb, AQI =
56 (loše): O3 =17 μg/m3, PM2,5 = 56 μg/m3
, PM10 = 25 μg/m3, NO2 = 17 μg/m3; Split,
AQI = 53 (loše): O3 = 40 μg/m3, PM2,5 = 16
μg/m3, PM10 = 22 μg/m3, NO2 = 13
μg/m3; Osijek, AQI = 70 (loše): O3 = 70 μg/m3,
PM2,5 = 9 μg/m3, PM10 = 16 μg/m3, NO2
= 2 μg/m3.
Nadnevak 19. 7. 2026.
prema Europskom indeksu kvalitete zraka EAQI:
SPLIT: 2 PRIHVALJIVO PM2,5 = 16 μg/m3;
ZAGREB: 1 DOBRO, PM2,5 = 4,7 μg/m3; RJEKA: 3 UMJERENO PM2,5
= 7,7 μg/m3; OSIJEK: 2 PRIHVATLJIVO PM2,5 =6,9 μg/m3.
6. Koje su lokacije zapravo najčišće?
U ovom postu ističem kojih to pet lokacija u Hrvatskoj
sustavno bilježi prvu kategoriju kvalitete zraka, zašto su te mikrolokacije
pošteđene fenomena kao što je smog te kako geografija i vjetrovi
čuvaju naše "zračne toplice".
Da bi se neko mjesto proglasilo lokacijom s
najčišćim zrakom, ono mora zadovoljiti stroge kriterije prve kategorije
kvalitete zraka. To znači da razine sumporovog dioksida (SO2), dušikovog
dioksida (NO2), lebdećih čestica (PM10 i PM2.5)
te prizemnog ozona (O3) ne smiju
prelaziti granične vrijednosti propisane zakonom tijekom cijele godine.
Dok je u zimskim mjesecima kvaliteta zraka
u Zagrebu često narušena zbog nakupljanja čestica čađe u
uvjetima bez vjetra, pobjednici na ovoj listi imaju jednu zajedničku osobinu:
izvrsnu cirkulaciju zraka i minimalan utjecaj teške industrije i masovnog
prometa.
Čistoća zraka u Zagrebu značajno varira po sezonama
– zimi dominiraju PM čestice iz grijanja, ljeti prizemni ozon zbog sunca i
prometa. Indeks kvalitete zraka (EAQI / Air Quality Index) ažurira se svakih 60
minuta iz službenih AZO podataka.
Top 5 lokacija s najčišćim zrakom u
Hrvatskoj
Na temelju višegodišnjih mjerenja i godišnjih
izvješća Agencije za zaštitu okoliša, sljedećih pet lokacija se sustavno
izdvaja kao oaze čistoće.
1. Vis (Komiža)
– Izolacija kao blagoslov
Otok Vis, a posebno postaja u Komiži, često se
navodi kao apsolutni pobjednik kada je u pitanju kvaliteta zraka Hrvatske.
Zbog svoje udaljenosti od kopna i industrijskih centara Italije i Hrvatske, Vis
je pošteđen prekograničnog zagađenja. Ovdje dominira morski aerosol, a jedino
povremeno povišenje čestica dolazi od prirodnog izvora, saharskog pijeska koji
donosi jako jugo. Na Visu ne postoji pojam smog, zrak je ovdje zasićen
jodom i solju, što ga čini prirodnim inhalatorom za sve s respiratornim
tegobama.
2. Velebit (Zavižan) – Standard čistoće na 1594
metra
3. Lastovo – Najtamnije nebo i najčišći zrak
4. Lošinj (Veli Lošinj) – Povijesno lječilište za astmu
s razlogom
5. Žumberak – Zelena pluća nadomak metropole
Iako se nalazi relativno blizu glavnoga grada, Park
prirode Žumberak – Samoborsko gorje nudi potpuno drugačiju sliku nego što je to
kvaliteta zraka Zagreba. Zahvaljujući šumama i uzvišenom terenu, ova lokacija
djeluje kao barijera čisto-nečisto. Dok se u nizinama Zagreba zimi nakuplja
smog, na Žumberku je zrak svjež i čist. On predstavlja najbližu "zračnu
oazu" za stanovnike središnje Hrvatske koji traže brzi bijeg od zagađenja.
Nema komentara:
Objavi komentar