MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA

Danas 16. rujna je MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA . Podsjetio me na taj događaj veliki đambo plakat kraj autobusnog kolodvora . Kakova je to zaštita i čega? Prosječno informiran građanin to donekle i zna. Za višu razinu informiranosti i znanja o zaštiti ozonskog omotača nije loše da se podsjetimo ili da se eko-opismenimo. Ako znamo što je ozon vjerojatno si postavljamo pitanje što ja kao stanovnik lijepe modrozelene Zemlje mogu učiniti za zaštitu ozona?. Ozon je molekula kisika s tri atoma. Kemičari bi rekli ozon je altrop kisika koji se pojavljuje s dva atoma i s tri atoma (altropija). On se nalazi na visini od 20-30 km i stvara ozonosferu, koja nas štiti od ultraljubičasti zraka (UV zračenje) opasni za zdravlje ne samo ljudi nego i za fitoplankton koji važan element hranidbenog lanca. Danas je UV zračenje pojačano na našem podneblju za oko 3% u odnosu na ranija stanja. Pomažemo si tako da čuvamo djecu od jakog zračenja ili koristimo zaštitne kreme. U atmosferi su otkrivene tzv „ozonske rupe“ u kojima je stanjen sloj zaštitnog ozona. Koja pojava se odvija u ozonosferi koja doprinosi stanjenu ili utanjenju ozonskog sloja? Postoje staklenički plinovi CO2 metan, dušični oksidi i klorfluorugljici (CFC) koji se svakodnevno emitiraju u atmosferu koji su (vjerojatno!?) uzrokom klimatskih promjena. Stanovnici RH emitiraju godišnje oko 33-34 milijuna tona stakleničkih plinova što nam dopušta tzv Kyoto-protokol. Za stvaranje „ozonskih rupa“ naročito su opasni CFC spojevi poznati pod komercijalnim nazivom „freoni“. Freoni, veliki izum kemičara, su neotrovni i vrlo stabilni spojevi. Oni su zamijenili u rashladnoj tehnici otrovni amonijak. Za čovjeka su freoni neotrovni, ali su „ubojice ozona“, budući ih UV zračenje fotolitički disocira, gdje nastaje složena kemijska reakcije od više spojeva u kojem atom klora razara vrlo mnogo molekula ozona.
Jedno od važnih eko- načela jest:Svaki materijalni proizvod mora negdje naći svoje mjesto. Nije moguće odbaciti nešto ni u što. Proizvod koji postaje smeće ili otpad samo se premješta s mjesta na kojem je odslužio čovjeku na neko drugo mjesto. Mislimo, kako u zrak koji je oko nas nevidljiv možemo odbaciti freon koji je također nevidljiv i to bez mirisa, lakši od zraka i kako to nitko neće primijetiti. Ali „vrag ne spava“.i „ ironično nam se smije“ iz visokih slojeva atmosfere.
I sada dolazi pitanje koja ljudska djelatnost najviše doprinosi utanjenju ozonskog sloja? Odgovor je bitan za stvaranje strategija ponašanja u životu i gospodarstvu svakog pojedinca i društva.
Dakle današnji način industrijske proizvodnje potrošnje i skladištenja hrane (ledenice hladnjaci) jest onaj koji najviše doprinosi stvaranju ozonskih rupa. Više o tome vidi i tablicu…