Žetva i/ili berba

Žetva i/ili berba
„Žetva je najvažniji događaj godine“ prepisano iz studije o hrani: HO-PING „Food for Everyone“, (M. Gabel, Anchor Books, NY, 1979.) gdje je i slika znaka „ho-ping“ iz kineskog pisma, što znači isto hrana i mir .
Žetva se slavi u stihovima ,koji nisu ušli u himnu iz „Horvatska domovina“ A. Mihanovića od 1835 g Ženju srpi, mašu kose, Djed se žuri, snope broji, Škriplju vozi, brašno nose, Snaša preduć malo doji:
Jučer smo završili berbu grožđa. Žetva i berba su radost uvijek i svugdje. Velika je radost kada se ima što žeti i što brati. Pravo značenje žetve ili berbe su kruh da nećeš biti gladan i vino s kojim se možeš okrijepiti.
Berbu i žetvu se može promatrati, ekološki gledano, kroz tzv „ekološke piramide“ gdje se računa energetska i materijalna bilanca svih faktora, pa čak i broj čimbenika od sjetve do žetve.
Sunce je „snažan grijač“ jer grije snagom od 1,35 kW na svaki četvorni metar vanjskog plašta atmosfere Zemlje. Godišnje se dozrači na tlo RH oko 1400 kWh/m2 sunčeve energije. Iskorištenje te energije iznosi od 1-4% u pretvorbi za rast biljaka npr. pšenice i grožđa. Energija sunčevog zračenja koja se godišnje pretvara u biomasu iznosi kod prašume 10,2 kWh/(m2 a) kontinentalnih šuma 6,5 kWh/(m2 a) i obradive zemlje 3,2 kWh/(m2 a) . Godišnje se iskoristi sunčeve energije oko 3,4 kWh/m2 na tlu njive ili vinograda. Uz dobru sjetvu,gnojivo i dovoljno vlage u tlu izraste 0,3 kg/m2 zrna pšenice i 0,3 kg/m2 slame, što čini ukupno prinos oko 0,6 kg/m2 bio mase. U našem vinogradu je ovu godinu na 250 trsova na površini od 600 m2 izraslo 500 litara slatkog mošta s 147 g/l šećera Preračunato urod grožđa graševine i plemenke, je bio približno 0,87 kg/m2. Zašto je berba ipak i muka! Bilo je potrebno ručno zakopati uz trsove gnoj-stajnjak i još oko 12 puta se „dotaknuti“ svakog trsa od rezidbe, njegovana do zaštite i berbe .
Prema energetskoj bilanci na prosječnoj njivi dobije se godišnje po četvornom metru priroda ( pšenica ili repa) preračunato na energetske jedinice 2,91 kWh/(m2 a). Energetski troškovi za benzin ,proizvodnju umjetnog gnojiva ,pesticida, siliranje, konzerviranje, sušenje plodova potrebno je 0,49 kWh/(m2 a). Omjer potrošene (Input) i dobivene (Output) energije je oko 1:6. U tradicionalnoj poljoprivredi naših predaka( danas kažemo organska poljoprivreda) prinos je bio manji, ali energetska učinkovitost je bila bolja, je su energetski omjeri Input/Output iznosili oko 1:20; budući su volovi ( energija žive sile) bili „pogonjeni solarnom energijom“ iz sijena. Tada onečišćenja/ zagađenje okoliša nije bilo, što je važno u promatranju održivosti potrošnje i proizvodnje nekada i danas.
Prije 35 godina kupio sam knjigu, koju je napisao poznati ekonomist E.F. Schumacher Small is beautiful – „Malo je lijepo“. Schumacher tu navodi kako u proizvodnji hrane ne može biti jedino mjerilo uspješnosti u gospodarenju profit, već valja težiti prije svega zdravoj hrani, očuvanju tla ,ljepoti, skladnosti čovjeka s prirodom. On navodi kako nije još stvorena-odgojena krava(važna za gnoj-stajnjak ) koja se može tjedno samo 5 dana hraniti.
Međunarodna organizacija IFOAM koja podupire organsku poljoprivredu također teži načelima vezanim uz zdravlje ,ekologiju, pravičnost i zaštitu sela. Definicija organske poljoprivrede je: Organska poljoprivreda je sustav proizvodnje koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Oslanja se na ekološke procese, biološku raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima,bez korištenje materijala s neželjenim efektima. Organska poljoprivreda kombinira tradiciju, inovacije i znanost u korist zajedničkog okoliša i promicanja pravične odnose i dobru kvalitetu života za sve ljude. (JK)