nedjelja, 23. listopada 2011.

Posadimo barem jedno drvo!



Prepustimo se geniju šume,svježini, i mrkloj hladovini u kojoj se miće i otkucava toliko sitnih života. Tin Ujević



Šume su najveće životno blago na Zemlji, ako se izuzme voda i humus u tlu.
.

Rezolucijom Generalne skupštine UN-a godina 2011. proglašena je Međunarodnom godinom šuma.


Tijekom posljednjih 200 godina čovjek je uništio više od pola Zemljinog originalnog šumskog pokrova!!!


Listopad je i pada kiša. Gledam kroz prozor, šume na Samoborskom gorju su još uvijek zelene. Lišće je još na drveću ,ali počinje polako žutjeti, što stvara divan kolorit jeseni. Zelena boja lišća od klorofila prelazi polako u žutu boju kloroplasta. Kloroplast je mali „reaktor“od nekoliko mikrona u listu, gdje sunčevo zračenje zajedno s vodom i ugljičnim dioksidom stvara ugljikohidrate, jezgro svekolikog života.
Naše domaćinstvo će se ovu godinu grijati s ogrjevom od 10 prostornih metara bukovih cjepanica što iznosi 5 t ili 6,7 m3 drvene mase. Iz Šumarskog-tehničkog priručnika, čitam kako su potrebna za naš ogrjev dva bukovo stabla visine 23 metra i promjera 59 cm. Starost drveta koji se cijepa za ogrjev je staro 40-60 godina. Prosječno u svijetu, kao gorivo drvo se troši mjesečno po stanovniku od 2,5 do 3,5 kg preračunato na ekvivalentnu naftu.
Šume nisu samo stabla one su dio ekosustava na kojima se zasniva život i gospodarstvo društva. Sve šume pružaju širok raspon koristi i „usluga“ te imaju utjecaj na sve ekosustave u prostoru. Korist šuma uključuje: prevenciju erozije tla, održavanje plodnost tla, smanjenje ugljičnog dioksid iz atmosfere. Šume su staništa-dom velikog dijela zemaljske biološke raznolikosti. One zaštićuju pročišćavaju vodu i pridonose uravnoteženju klime. Od davnine lov kao dio prehrane,je bio usko vezan na šume. Šume omogućavaju egzistenciju stanovništva u osiguranju ogrijeva, i kao sirovina industrije papira i namještaja. Šume su pune tradicionalnih lijekove i hrane. Kesten i žir smo kao djeca brali za hranu svinjama. To je doba kada su djeca na selu imala radne zadatke, oko osiguranja prehrane. Danas se u Zagreb prodaje pečeni kestenj za 100 kn/kg , a gljive vrganji za 70 kn/kg
Šume su veliki izvor biološke raznolikosti, tako da u Europskim šumama ima oko 500 svojti ili vrsta različitih biljaka. Tako u Samoborkom gorju i to samo u dolini Lipovečke Gradne kraj kamenika postoji stanište „samoborske gromotulje“ koja je strogo zaštićena , kako to piše Barbara Žitković u knjizi: „Zaštićene biljke“ Parka prirode Žumberak –Samoborsko gorje.
Po samoborskim šumama raste: hrast, pravi kostanj, bukva, breza, jesen, bijeli, brest, borovica, drenak, svibovina, javor bijeli, beli graber, lipa, lipec, jalša, skoruš, brekujna, divlja kruška, divlja jabuka, divlja črešnja, smrekva ,lenksud, božikovina, kukovaća, šipek, žutikovina, bobotrsovina, kupina, bršlan, škrobotina, Ovo je popis, prema samoborskom narječju drveća kojeg Milan Lang [Samobor –narodni život i običaji] navodi prije 100 godina . Danas nekih vrsta drveća već nema ili se nalaze samo još rijetki primjerci. Za povećanje eko pismenosti o korisnosti šuma, valja početi od đaka (vidi sliku) iz pučke škole. Pošumljavanje i čuvanje šuma, valja biti prioritet u politici ne samo vlasnika šuma, nego i prosvjetnih i lokalnih općinskih ili gradskih čelnika.
Na kraju, moram spomenuti neke statističke podatke koji se navode u FAO izvještajima. Prosječna pokrivenost prostora šumom je 44% u Europi. Prostor Hrvatske je pokrivena s 38,2% šumama, dok je kopneni dio pokriven s 47% u kojima se nalazi 304 milijuna tona drvne mase, iznad zemlje, dok 80 milijuna tona se nalazi ispod zemlje. Ovo je važno za opožarena tla, gdje se godišnje uništi od požara oko 6000 hektara šuma. Za industrijske svrhe troši se oko 3,5 i ogrjev 1,2 milijuna kubnih metara drva. Koliki je prirast drveta, pitanje je koje se odmah nameće? Godišnji prirast drveta u našim šumama iznosi od 1 ,12 do 1,18 m3/ po hektaru. Interesantna je cijena ili vrijednost koju ima prirast ogrjevnog drveta prema podacima iz strukovnom kanadskog napisa. Nakon 40 godina prirast vrijedi 43 za 80 godina 650 dok ta 120 vrijedi 1075 dolara po jedinici površine.
Postoji mnogo suhog i trulog drveta u šumama, koje maju veliku funkciju u ekosustavu. Primjerice, mnoge ptice se razmnožavaju u dupljama starog drveća.
Međunarodni dan biološke raznolikosti koji je bio 22. svibnja ima slogan „Biološka raznolikost šuma“. Kako bi se naglasila važnost šuma i njihove zaštite svake godine se 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan zaštite šuma.
Šume su ugrožene od onečišćenje zraka, tla i vode (obična jela najosjetljivija je vrsta), zatim promjene vodnog režima, zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata , te gradnju prometnih koridora kroz šumske komplekse. Eto zašto nam treba ubrzati eko opismenjavanje!
Više o ljepoti, korisnosti i bio raznolikosti vezane uz šume, može se vidjeti na divnoj prezentaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20110321/dzzp201103211642240.pdf


2 komentara:

  1. ovo valja pročitati kako je jedan čovjek posadio velike površine šuma u Alpama
    http://m.youtube.com/watch?v=dyxURBVW_MU

    OdgovoriIzbriši