Proces svugdje i svagda

U ranijem postu pokušao sam izvaditi  najvažnije i najučestalije pojmove, riječi  kojima se   može prikazati stvaralaštvo ili inovacija.  U redoslijedu iza pojmova produkt i analiza stoji po važnosti  pojam proces. Primjerice, fotosinteza vrsta kemijske  reakcija je proces gdje iz ugljikova dioksida i vode nastaje šećer vitalan za  život na Zemlji. U ekosustavu   procesi kruženje materije i protok energije ujedinjuju   osnovne jedinice staništa i organizama. Ovdje  će biti više riječi o procesima vezane uz ljudsku proizvodnju dobara. 

Kada se pogleda po značaju što je zapravo proces (lat. processus) onda se u rječnicima nalazi objašnjenje: postupan, pravilan tijek, razvoj, postupna izmjena ,promjena, izvedba. Već u Vrančićevom rječniku iz  1595 godine  slična latinska riječ  procedere prevodi se na hrvatski naprid hoditi . Pojam proces koristi se u procesnoj tehnici ili procesnom inženjerstvu i računarstvu, pravu, ekonomiji (poslovni proces) za opis  radnji koje se obavljaju da se  dobije neki rezultat. U procesnoj tehnici se proučava i gradi oprema za  mnoge mehaničke i toplinske operacije npr   miješanje,  transport i sušenje materijala i sirovina.

Kada je ISO- Svjetska organizacija za izradu normi definirala rječnik za kvalitetu/kakvoću 1986 godine, onda je pojam proces po značaju „dignut“ na visoku razinu. Zašto?, U proizvodnji se ne može postići  valjana kvaliteta produkta , ljudskih dobara, ukoliko se pravilno ne opišu i slože svi procesi. Kvaliteta je skup svih svojstava i karakteristika (značajki) proizvoda  ili usluga, koje se odnose na njihovu mogućnost da zadovolje utvrđene ili izražene potrebe. Svojstva  proizvoda su sukladna ili nesukladna propisanim specifikacijama . Kvaliteta neke robe ili produkta sadrži dva pojma, koja se često brkaju. To su nesukladnost  i manjkavost,mana.  Valja razlikovati: nesukladnost (nonconformity, Fehler) definira se kao neispunjenje utvrđenih zahtijeva, dok je mana, nedostatak, defekt ,manjkavost (defect, Mangel)  ne ispunjavanje  osnovnih zahtjeva  predviđeno korištenjem. Primjerice,  auto neće “zapaliti” jest nesukladnost, dok je mana kada auto troši 12 L benzina na 100 km pređeno puta, umjesto 8 L kako je to propisano specifikacijom.

Od 1986 do danas ISO  je izdao mnoge norme o kvaliteti klasirana pod oznakom ISO 9000, ISO 14000 koje mnogi proizvođači ističu svojim korisnicima, kao važnu značajku u ponudi. U  normama se uvode pojmovi:  vlasnik procesa, nadzor procesa, mjerenje procesa, sposobnost procesa, pouzdani proces.

U manufakturnoj proizvodnji cipela, postolar je bio „vlasnik“ svih procesa u izradi cipela i odgovarao je kupcu za kvalitetu. Cipele kao  primjer spominjem u  čast oca i  tasta, jer su bili postolari.  Kada  se serijskim procesima  počele proizvoditi cipele, onda je u proizvodnji jednog para cipela sudjelovalo mnogo ljudi koji su odgovorni za kvalitetu cipela. U ranim počecima industrijske proizvodnje  nastale su poteškoće kakokontrolirati svaki proces proizvodnje i kako odrediti tko je „kriv“ kada kvaliteta nije sukladna specifikacijama. Organizirali su se kontrolori u odjele za kontrolu cjelokupne proizvodnje. Koga staviti na ta odgovorna mjesta kontrolora? Obično su sto bili iskusniji predradnici (kalfe), poslovođe, koji su bili revnosni i odani tvrtki. Traženje „krivca“ koji je pogriješio u proizvodnji nije nimalo lak zadatak. To se obično radi  analitičkom metodom  nazvanom„riblja kost“,  gdje se povezuju stanja uzroka i posljedica mnogih procesa u proizvodnji  . Profesor Kaoro Ishikawa je razvio tu  metodu „riblja kost“ u prošlom stoljeću 1953. u jednoj japanskoj  željezari. Zapadni industrijski svijet je priznao godine 1980. kako su japanci svjetski pobjednici, kada se radi o kvaliteti industrijskih proizvoda.Oni su funkciju kvalitete  razvili do savršenstva. Postupnik procesa koji se prikazuje u linku je "tajna" za mnoge mlade stvaraoce i poduzetnike. Naime "preskakuje se stepenice" i na kraju se prelomi noga zbog reklamacije koju kupac dostavi proizvođaću.

Pravi čovjek na pravom mjestu je fraza koja dugo   živi. Najveći kapital je čovjek, moderno bi se to reklo ljudski resursi u tvrtkama. Problem izbora izvrsnih ljudi u svim  životnim procesima i prilikama  opisan je već u Bibliji: Onda proberi između svega puka ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane,  koji mrze mito,  te ih postavi za glavare puku: tisučnike, stotnike, pedesetnike i desetnike. (Izlazak 18,21-22)

 U mojoj  životnoj industrijskoj praksi stalno smo se  nešto  organizirali reorganizirali tražeći najbolje odnose  i relacije u poslovnim procesima. Mnogo uzaludnog vremena i novaca se potrošilo, jer se često puta tražilo tko će kome biti šef. U literaturi to se obično naziva Re-enginering.  Re-inženjering se opisuje engleskim pojmovima s početnim slovom R: preoblikovati (reconfigured), prerasporediti (reordered), preusmjeriti (reallocated) na drugog upravitelja, preseliti (relocated) na drugo mjesto, smanjiti (reduce) na drugu veličinu.

Svaki dobro „složen“ proces mora imati:1. dokumentiran svima jasan cilj, 2.specifične ulaze i izlaze informacije, materije i energije, 3.koristi  povoljne resurse ili vrela,  4. različite aktivnosti poredane fleksibilno i jednostavno u određenim nizu, 5.stvarati dodatnu vrijednost za korisnika ili kupca s maksimalnom eliminacijom gubitaka, 6.ciljeve kvalitete i iz njih izvedenih mjera  za procese poboljšanja,  koja poslovodstva  moraju redovito  prenostit  zaposlenima u organizaciji, tvrtki.

Srž  vođenja i nadziranja svih procesa su stalna njihova poboljšanja. Tu se opet vraćamo na Japance koji taj proces stalnog pobošavanja nazivaju kaizen. Kod stalno poboljšavnje procesa to uključuje mjerenje  nekih  značajki i svojstva sirovina poluproizvoda gotovih proizvoda, tržišta i potrošnje.

Kada se pak spomene mjerenje onda se uključuju nova pitanja: zašto  se treba mjeriti ?,gdje  mjeriti ?što  mjeriti ? kada i tko treba mjeriti ? kako umjeravati opremu? tko treba prosuditi (audit)?  tko treba postaviti poslovne ciljeve i norme ? tko treba promijeniti ciljeve i specifikacije.

Mjerenje nas upućuje opet prema statistici, gdje se određuje vrlo važno svojstva  procesa koja se naziva sposobnost procesa . Sposobnost procesa izrade vijka je jasan mnogima, budući vijak mora imati točno određene dimenzije koje mogu varirati u određenim granicama (toleranca). Ali kada se radi na desetke tisuća  da ne kažemo na milijune vijaka, onda se trošenjem alata i zbog različitih svojstava materijala javlja  varijacija procesa koju treba poznati kako bi se definirala sposobnost procesa izrade. Naime, neki vijci će možda prekoračiti tolerancu i kupac  će biti prevaren, jer on ne može mjeriti  svojstva svakog vijka, prilikom preuzimanja istih.

Kada smo vozili  volovima sijeno ili kukuruz iz polja bila su dva mosta na rijeci, uži i bliže domu i širi i dalje od doma. Prolaz kola natovarena sijenom ili kukuruzom kroz širi ili uži most jest poznavanje sposobnost procesa vožnje,  koja me podsjeća na moj života  na selu u mladosti.  Sposobnost procesa je  matematski gledano omjer nečega što imamo i onog što bi htjeli. Vidi slike. Sposobnost procesa je "alat" s kojim određujemo koliko ćemo imati škarta ili nesukladnih proizvoda.Suvremeni proizvođači primjerice vijaka proizvode 3 do 4 vijka koji nisu sukladni od milijun proizvedenih.To se postiže specijalnom metoda kontrole svih procesa u proizvodnji koja se naziva" 6 sigma".Kako planirati i vladati procesima po metodama "6 sigma" je  skicama prikazana u prilogu.