Sjeme je simbol održivosti

Planiraš li godinu dana unaprijed sijaj zrno,  planiraš za desetljeće posadi drvo, a planiraš za   čitav   život formiraj ljude. Kuan- Tzu.

1. Vrijeme je sjetve kukuruza i krumpira. Pripremio sam u vrtu tlo za sadnju krumpira i otišao u prodavaonicu nabaviti sjeme. Rekli su mi - Došli ste prekasno, prodali smo sav sjemenski krumpir - i dodali: - Lani smo ga imali zviška ovu godinu pak imamo manjak
Tada sam se sjetio kako sjeme najbolje oslikava pojam održivosti u vrtlarstvu i ratarstvu. Ako nemaš sjemena nema sjetve, a onda ni žetve. A žetva je najveći i najradosniji događaj godine za sve ljude na ovom planetu. Suvremeni  čovjek ne želi prihvatiti nestašice. Na dućanskim policama trebalo bi biti svega, što čovjeku treba i ne treba, a nije bitno za održivost gospodarenja na razini kućnog i državnog budžeta. Pokušajmo se opet malo pozabaviti  pojmom održivosti.

Pogledate li u rječnik hrvatskog jezika pojam održivost objašnjava se kao svojstvo onoga što je održivo... ili objašnjenje za  svršeni glagol održati - sačuvati da ostane cjelovito dok za nesvršeni oblik glagola održavati piše - voditi brigu o  čemu, nadzor nad čime. Voditi  brigu i nadzor o  krumpirovom sjemenu i  njegovoj kvaliteti u  mikro kućanskom gospodarstvu slično je brizi na državničkoj kao i na planetarnoj razini. Na koncu sam krumpirovo sjeme dobio od Zdenke Sokolović iz mojeg rodnog sela Klokočevca. No, to nije bio sjemenski krumpir nego lanjski već proklijali pa sam debele gomolje prerezao napola kako bih dobio više gomolja za sjetvu. Tako su radili i naši djedovi. Time sam održao sjetvu!

     Model tri stupa, funkcionalno povezane ekološke, socijalne i ekonomske dimenzije

2. Podsjetimo se definicija održivosti  na planetarnoj razini 

U proteklih 40 godina Ujedinjeni narodi i svjetski državnici te različite strukovne organizacije pokušavale su kroz održavanje različitih konferencija  (Rio de Janeiro, Johannesburg...) deklaracijama usmjeriti Zemljino stanovništvo prema održivoj potrošnji,  proizvodnji i održivom  razvitku.

Održiva potrošnja su prema UN-ovoj definiciji usluge i srodni proizvodi za osnovne ljudske  potrebe koji donose bolju kvalitetu života, a umanjuju iskorištenje prirodnih resursa i otrovnih tvari kao i emisije otpada i zagađivača tijekom životnog ciklusa, tako da se ne ugroze  potrebe budućih generacija.

Održiva proizvodnja je stvaranje dobara i usluga primjenom postupaka i sustava koji ne zagađuju okoliš, štede  energiju i prirodne resurse,  ekonomični su, sigurni za  zdravlje  radnika,  zajednice i potrošača te društvena i kreativna nagrada za sve radne ljude.

Valja napomenuti kako je održivi razvitak koji se često spominje u političkim govorima zapravo inovacija koja se sastoji od pet kategorija: štednja roba široke potrošnje, smanjenje i učinkovita uporaba različitih izvora sirovina, recikliranje i oporaba materijala.

Pojam održivosti najlakše se opisuje pomoću modela tri stupa,  gdje su funkcionalno povezane ekološke, socijalne i ekonomske dimenzije. Preko tog modela pokušavam sebi i drugima predočiti mnoge životne probleme koje doživljavamo svaki dan. Na slici  se vidi kako se mnoge socijalne ekološke i ekonomske pojave u društvu mogu prikazati krugovima tzv. Vennovim  dijagramima za tri skupa pojmova koji se preklapaju, a održivost  je u sredini. Društveno-socijalne, gospodarstveno-ekonomske i ekološko-okolišne situacije, problemi i prilike moraju  se pomno promatrati u današnjem turbulentnom vremenu  življenja  i donositi valjane odluke
.

3. Ekonomija ekonomistima. To je naslov kolumne koju u Večernjem listu piše nekadašnji ministar financija Borislav Škegro. Tako 31. ožujka 2018. čitam tekst  Ekonomski zakoni imaju snagu prirodnih zakona, a  većini ljudi se to još uvijek ne može objasniti“.   S nekim postavkama se slažem  gdje kritizira  lošu politiku koja pokušava  stvarati jednakost svega i svačega. Uglavnom govori o tome kako se u našem društvu teško sastaje kapital s domaćim radom. U komentaru na tu kolumnu prenosim tekstove  iz  mog posta Održivi profit (vidi link) iz 2017 godine.

Moje reagiranje na njegov tekst jest ekonomski zakoni nemaju snagu prirodnih zakona.

To potvrđuje  i certificirani ekonomist Jean Tirole dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2014. tvrdeći  kako ekonomija nije egzaktna znanost da može  predvidjeti događanja u gospodarstvu neke zemlje ili grupe zemalja, kao što primjerice fizika  može predvidjeti vremensko i prostorno putovanje nebeskih planeta.

Ponekad se smatra kako ekonomisti sa svojim zakonima mogu predvidjeti ekonomske krize slično kao što se može predvidjeti da će čaša pasti na pod zbog sile gravitacije, ako je netko gurne preko ruba stola. U gospodarstvu ima mnogo igrača koji ne igraju po nekim pravilima - primjerice banke. Stvara se umjetni kapital.

Banke naprave tzv. financijske balone od svojih  ponuda otrovnih zajmova s niskim kamatama. Lako se grade zgrade,  kupuju automobili,  poduzetnici proizvode ono što ne mogu prodati ili otplatiti i onda treba likvidirati, preprodati ili nacionalizirati četiri ili pet investicijskih  svjetskih banaka. To se dogodilo  2008. bankama Lehman Brothers, Bear Stearns, Merrill Lynch, Golman Sachs i Morgan Stanley. Glavni cilj je stalno povećavanje BDP-a. Nobelovac Tirole dalje navodi  mnoge nepravilnosti koje su uzrok krize. Tako  primjerice ne mogu kamate biti veće od rasta BDP-a, jer se  time eksponencijalno povećava imovina banaka na račun supstance poduzetnika i kućnih budžeta. Odgovarajuće državne agencije  ne kontroliraju te procese pa možemo zaključiti kako političari koje smo birali u parlamente ne vladaju situacijom nego igru vode ljudi koje narod uopće nije birao.

Mnogo je dionika s različitim  društvenim utjecajima koji nisu kontrolirani. To vrijedi doma ali i u svijetu. Što je društveni utjecaj? Društveni utjecaj je upravljanje utjecajem dionika kao što su: kupci, dioničari, investitori, zaposlenici, dobavljači, vlada i njezine agencije, lokalna zajednica, mediji, profesionalne organizacije. Zato se iz ovih Vennovih krugova može iščitati kako socijalna komponenta (zdravstvo, obrazovanje, mirovine) ne smije  prekriti svojim zahtjevima gospodarstvo... i onda netko zaboravi nabaviti dovoljno sjemenskog krumpira, a ima novca za neke stvari koje nisu bitne kao sjetva. Škegri  bih odgovorio: valja poštivati ekonomske zakone, naših djedova, jer ako nema sjetve neće biti  ni žetve. Stalno se ističe kako valja poštivati ekonomske zakone ponude-potražnje  Sada u proljeće sastali su se predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (WBG) kako bi razmotrili pitanja globalne zabrinutosti, uključujući svjetske gospodarske prognoze, iskorjenjivanje siromaštva, gospodarski razvoj i učinkovitost pomoći. Predsjednik  Trump istiće USA trpi štetu u sadašnjim pravilima svjetske trgovine, pa ih treba mijenjati. Pročitao sam knjigu od Thomasa Piketty-a  „Kapital u dvadeset prvom stoljeću“ gdje navodi: „nije korektno bogatiti se  na temelju slobodne trgovine i ekonomske integracije, a nekažnjeno  crpsti profite na trošak susjeda. To nalikuje najobičnijoj krađi.“