Nedjeljni šoping u doba pandemije, da ili ne?

Naš je primarni identitet postati potrošač – ne majke, učiteljice ili poljoprivrednice, već potrošači. Kupujemo i kupujemo i kupujemo.-Anni Leonard

A.) Događaj br. 1, biblijski

Ljudi su uvijek radili razne pokuse i probe kako bi pronašli rješenje svojih problema. U biblijsko doba dvoje vlasnika karavana na putu iz oaze A do oaze B raspravljali su (možda je pala i neka oklada!) hoće li karavana prije stići u oazu B ako hoda svaki dan ili ako ide šest dana, a sedmi dan se odmaraju i ljudi i životinje. Rezultat pokusa je bio: prije je stigla karavana koja se sedmi dan odmarala. Recimo da je ova „znanstvena teorija“ prihvaćena i pretvorena u zapovijed, kojeg je Mojsije prije 1300 godina(pr.Kr.) priopćio zajednici sinova Izraelovih: Neka se posao obavlja šest dana. Sedmi dan neka vam bude sveti dan, dan potpunog počinka u čast Jahvi. Tko bi radio u taj dan, neka se kazni smrću. (Izlazak 35, 2)

Crtež iz:  The  Bible, The British  bible society London, 1955

B.) Događaj br. 2, današnji

Vrijeme nam je dosuđeno kao suživot u Covid 19 pandemiji. Svaki dan smo slušali odgovorne ljude iz Stožera civilne zaštite RH: predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i različite zdravstvene radnike, profesionalce, epidemiologe. Slušali smo svaki dan na TV-presici podatke o broju umrlih, zaraženih te izliječenih. Stožer je propisao mnoga pravila i zabrane koje se odnose na ponašanje ljudi. Zabrana rada trgovina nedjeljom naviše je kritizirana. Brojao sam, 10 puta su novinari ili različiti lobisti postavljali pitanja stožeru o toj zabrani. Iako je stožer produljio satnicu rada trgovina u šest dana u odnosu na sedmodnevni tjedni rad, ipak lobisti velikih robnih kuća „ucjenjuju“ Vlast zbog neradne nedjelje otpuštanjem 15 000 radnika. Otpuštanje radnika i pad BDP-a spominju mnogi kolumnisti u medijima i predstavnici različitih udruga. Sindikat trgovaca već godinama se sučeljava oko tog prijepora s Vlasti i Ustavnim sudom. Gdje je istina, što je pravilno rješenje?
C.) Događaj br 3, budući
 Kada prestane pandemija, nakon izbora 5. srpnja, nova Vlast donosit će zakon o radnoj nedjelji. Uključite se od  obiteljske, mjesne,  do zakonodavne razine. Pišite svom predstavniku! kojeg ste izabrali tj. zaokružili na budučim izborima.

D.) Analizirajmo ove prijepore!

a) Preporuka stožera o neradnoj nedjelji temelji se na potrebi što manje kontakata ili sučeljavanja mnoštva ljudi. Zbog virusa koji se širi disanjem, preko aerosola, šest dana je povoljnije nego sedam dana.

b) Lobisti tvrde da u nedjelju imaju najviše kupaca. Stožer je preko fiskaliziranih računa provjerio tu tvrdnju i ustanovio je da se u robnim kućama najviše trguje u petak.

c) Prema kupovnoj moći stanovnici će svoj novac potrošiti jednako u šest dana kao i u sedam dana šopingiranja. Inače, kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku. Neto primanja građana jedan su od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Stanovnik RH godišnje raspolaže sa 4.800 eura kupovne moći, što je 40 posto europskog prosjeka, koji iznosi 11.699 eura, pokazalo je istraživanje koje GfK provodi svake godine za 41 zemlju u Europi.

d) Naša kupovna moć je upola manja, a imamo više kvadrata šoping centara po stanovniku nego Švicarska i Njemačka. Na 1000 stanovnika izgrađeno je 260 četvornih metara u trgovačkim centrima, što je 17. mjesto u Europi. Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka. Otplate kredita vlasnika šoping centara vjerojatno su razlog pritiska različitih lobista za rad u nedjelju kako bi se iscijedili svi kupovni i vremenski resursi stanovnika. Istraživanja kupovne moći građana 65+ u Njemačkoj pokazale su kako rastu i plaće i mirovine, ali kupovna moć ne raste nego s vremenom ostaje ista.

e) Pandemija uzrokovana korona virusom imala je utjecaj i na naš životni stil, a shodno tome promijenili smo ili barem na kratko modificirali i navike kupovanja. Prema istraživanjima Državnog zavoda za statistiku, na online prodaju prošle je godine, prije pandemije, otpadalo tek 16 posto, a danas vlasnici web šopova bilježe rast i do 60 posto. To su glavni protivnici današnjih robnih kuća, a ne stožer koji, zbog zdravlja, traži neradnu nedjelju. Prema tome, ne moramo automobilom ići u robnu kuću kada nam se roba može dostaviti pred vrata. Time smo čak omogućili poljoprivrednicima da svoju robu prodaju direktno potrošaču, čime su isključeni posrednici – robne kuće i „zelena mafija“.

f) Ali sedmi dan je sveti dan, blagoslovljen dan. Nekoj trgovkinji, majci maloljetne djece, nedjelja je dan kada mora biti s djecom koja vape za skrbi i nježnošću svoje majke. Lobisti globalista, morate odgovoriti toj djeci zašto njihova majka mora nedjeljom biti za pultom u trgovini. Mnogi ne znaju kako je jedan sat djetetadulji od sata nekog starijeg čovjeka, jer je vrijeme subjektivna veličina . To dijete bezgranično dugo čeka svoju majku. Netko im je ukrao majku i vrijeme. Zašto trgovci kradu vrijeme toj maloljetnoj generaciji?

Za vrijeme Mojsija, onaj tko bi prekršio zapovijed rada nedjeljom, bio bi ubijen, što se danas neće dogoditi niti jednom direktoru ili vlasniku robne kuće, ali sve će nas kazniti priroda koja ne oprašta nikome, koju nemilosrdno uništavamo zbog prevelike potrošnje. Više o tome vidi na sljedećim linkovima, naime, o toj sam problematici pisao već od 2011. godine.

https://ekovalen.blogspot.com/2011/10/rad-nedjeljom.html

https://ekovalen.blogspot.com/2012/08/globalizam-i-okolis.html

Uobičajeni linearni put stvari: rudnik-tvornica-trgovina-kuća- spalionica, crtež iz Anny Leonard knjige

g) Pod dojmom sam poruka iz knjige Anni Leonard „Priča o stvarima“ (The story of stuff)[i] gdje ona analitički razmatra ponašanje ljudi prema svim stvarima koje nas okružuju i koje smo kupili u nekom od šoping centara. Na primjeru obične pamučne majice, knjige i računala pokazuje sve sastavnice i troškove vezane uz očuvanje okoliša. Evo njezinih misli: Kupljena stvar se najprije odloži u dnevnu sobu, zatim se nakon nekog vremena premjesti u neku drugu sobu, pa onda u neku ostavu ili ropotarnicu, pa na koncu završi na komunalnom smeću ili deponiji. Kada se pogleda ukupni industrijski otpad, gdje je uključeno građevinarstvo, rudarstvo (dobivanje nafte), svi procesi dobivanja metala koji iznose 76 %, onda na komunalni otpad otpada samo 2,5 %. Ilustracije radi, pogledajte svoj vjenčani zlatni prsten – za njega je trebalo iskopati 20 tona rudače. Ovisimo o ovom planetu gdje trebamo jesti, piti, disati i živjeti. Kada se uzmu u obzir pravi eksterni troškovi zaštite okoliša, onda voda u bocama košta oko 2000 puta više od vode iz slavine! Možete li zamisliti da platite 2000 puta veću cijenu bilo čega drugoga? Što kažete na sendvič od 10.000 dolara? Najčešće smatramo da su voda i zrak besplatni, da se mogu nekontrolirano koristiti. Mislimo kako ćemo situaciju poboljšati recikliranjem nekih stvari koje smo kupili. Recikliranje je ono što radimo kada nema više mogućnosti da proizvod prvo izbjegnemo, popravimo ili ponovo upotrijebimo. Evo pravila. Prvo: smanjite nabavu. Ne kupujte ono što vam ne treba. Popravak: Popravite stvari ako još uvijek ima života u njima. Ponovna upotreba: Podijelite. Na kraju reciklirajte, tek onda kada ste iscrpili sve mogućnosti. Važan je pojam  kružno gospodarstvo , vidi link.

Vlasti i medijima priopćio bih: borite se da velike globalne tvrtke ponovno organiziraju servise mnogih kućanski aparata, a ne da se oni, još funkcionalni, bacaju u smeće, što je svetogrđe prema Zemlji.

To će biti jedan od načina da se trgovce manje optereti nedjeljom. Koronavirus nas prisiljava da shvatimo da o Zemlji svi ovisimo i da je svi trebamo čuvati.

---

[i] Anni Leonard: The story of stuff, Simon & Schuster ebook, New York, 2010.