Bankizam

Domovino ljubim te do bola ,riječi : Jakša Fiamengo, pjeva Radojka Šverko na ustoličenju Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Gledam satelitsku TV i načujem  „ovo nije  sada kapitalizam to je bankizam. Ajde  ekonomisti tumačite,  što je sada taj bankizam?  Bankizam bi mogao biti sličan, a nije, pojmu  monetizaciji –unovčivanje,  stavljane kovanog novca u promet. Očito je bankizam pojam,  vezan uz  priskrbljivanje  novaca od „financijskih proizvoda“ kao što su kamate i za banke krediti bez rizika  s valutnim klauzulama.  Mnogi u nas sada  uče bankovne poslove,  prateći  ovu“ gužvu“ sa švicarskim francima. Problem je u  promjeni valutnog tečaja i kamatnih stopa. Navodim  proračun iz "Forbes" magazina: ako se uzeo 2011. godine stambeni kredit od 100000 €,  koji je iznosio tada 161000 Sfr.   s rokom otplate od 30 godina s valutnom klauzulom, onda  će preostala glavnica, pretvori li se franak  po  tečaju od  7,6 kuna za franak,  iznositi više od milijun kuna.  Tada se mjesečna rata penje sa 4700 na 5600 kuna. Naši ekonomisti ne slažu se oko gorućih sadašnjih problema vezani uz valute i kamate. Ekonomist  Dr. M. Babić tvrdi: valutna klauzula uz stabilnu kunu je suvišna. Bivši ministar Škegro pak tvrdi:  štetno „fiksiranje“(kamata) treba odmah ukinuti, po  žurnom postupku,  jer se vračamo  time u socijalizam.

Banke propisuju svoje norme, gdje  definiraju i svoja prava, između ostalog o bankovnim tajnama, . koje izgleda treba poštivati kao  zakon o gravitaciji.  Praksa bankovnih tajni  izgleda ovako; ne plačaj porez u svojoj zemlji, nego spremi novac kod nas, gdje te  štiti naša bankovna tajna. Pročitao sam knjigu od Thomasa Piketty-a  „Kapital u dvadeset prvom stoljeću“ gdje navodi: „nije korektno bogatiti se  na temelju slobodne trgovine i ekonomske integracije, a nekažnjeno  crpsti profite na trošak susjeda. To nalikuje najobičnijoj krađi.“

Iako nisam ekonomist, ipak znam, kako smo svi upetljani u  ekonomiju,  jer taj  pojam obuhvaća: gospodarenje, razumna uporaba novca, štedljivost, razumno upravljanje kućom, domaćinstvom. Zapravo, svatko je ekonom, kada nosi doma "špeceraj"  iz trgovine. Usput spomenuto, ekonomija je društvena znanost  i nije  egzaktna znanost,  koja ima čvrste prirodne zakone kao fizika. Nobelovac Paul Krugman-a. u knjizi "Odmah okončajmo krizu". daje savjete, koji vrijede, najviše za  SAD.   Naime, oni štampaju svoj novac  $ dolar, koliko im ga treba, i s njim vračaju  svoje dugove(!?).  Američka centralna banka, Federalne rezerve FED, daje "šakom i kapom" novac svojim bankama za otkupljivanje svih hipotekarnih kredita  s kojima je stvorena sadašnja kriza. Kako to FED radi: "E gospodo iz banke XY, pošaljite nam trezorski ili blagajnički zapis i oslobađamo vas duga. Federalne rezerve kupuju imovinu,  uglavnom  blagajničke zapise hipotekarnih kredita i državni vrijednosnih papira. Valja napomenuti, kako  savezna vlada SAD-a stvara deficit veći od bilijun dolara. Krugman savjetuje:  ne štedjeti,  nego  povećati potrošnju,  kako bi se oživilo umrtvljeno gospodarstvo i kako bi se smanjila nezaposlenost. Krugman hvali  državu Island u rješavanju krize, jer  je devalvirala svoju valutu i  riješila se "pritiska"  stranih banaka. Možemo li  što naučiti od njih?

U mislima se vračam u svoje djetinstvo, kada sam bio pastir i čuvao blago, koje je paslo na zajedničkom seoskom  pašnjaku  „gmajni“. Moj brat Rudek je već bio naučnik u tiskari , kojem sam ja nosio ručak,  jer majka je smatrala da on mora nešto kuhano jesti. U tiskari uvijek ima otpadnih kartona, od kojih  je on  meni izrezao papiriće veličine igračkih karata. Na tim  izrezanim  karticama nacrtao sam olovkom -„tintoblajkom“ igraće karte  s kojima smo se kartali na paši. Imao sam „proizvod“ jer sam proizvodio komplete karata  i „prodavao“ ih ostalim pastirima za uslugu čuvanja mojih krava. Budući sam imao dosta tih lijepo izrezani papirića različitih boja, stvorio sam dodatni „bankovni proizvod“  crtanjem novca, koji smo koristili kod kartanja.  Je li ovo igranje nas pastira slično nekim svjetskim centralnim bankama,  koje štampaju novac s novčanim jedinicama $,  €, ₤? Dakle imao sam ,samo ja, lijepo izrezane obojene papiriće i ponašao sam se kao federalna banka. 

Marva koju narod naziva blago na paši i pastiri. foto: August Frajtić

Znam kako će mi ekonomisti odgovoriti: Amerika si to može priuštiti, jer imaju najveće  gospodarstvo, koje godišnje proizvodi 16,4 bilijuna $  proizvoda i usluga. No,  prošle godine su SAD-e izgubili prvo mjesto,  jer su Kinezi postali "svjetski prvak", budući su za 200 milijardi $ proizveli više roba od njih.

Kod pojave  krize u SAD 1933. koja je slična i današnjoj krizi. Irving Fisher napisao je, ako bi dužnici prodali svoje kuće za koje su uzeli hipotekarne kredite,  onda oni ne bi mogli vratiti dug. Srž njegove tvrdnje  sažima se : „što dužnici više plaćaju više duguju“.

Indirektno o bankizmu i  novčarskim jedinicama,  koji se  nazivaju  talenti, možemo  čitati u  Bibliji.  „Jer svakomu tko ima dat će se još,  pa će obilovati, a onomu tko nema oduzet će se  i ono  što ima“. (Matej (25, 29)   To je kraj one prispodobe, gdje gospodar daje slugama talente; jednom pet drugom dva, a trećem jedan talent. Nakon godinu dana ova dvojica s pet i dva talenta donesu gospodaru  zarađenih  dodatnih pet i dva, dok je treći zakopao  talent u zemlju i vrača mu jedan talent. Gospodar kažnjava ovog  nekorisnog slugu,  jer je talent mogao dati mjenjaču,  kako bi gospodar zaradio kamatu. Kraj ove prispodobe završava:  „Nekorisnog slugu bacite van, u tamu, gdje će biti plač i škrgut zuba. Neka Narodna banka RH da popis 200 bogatih obitelji (dobitnika menadžerski kredita) 90 godina da se vidi, tko je zakopao talente ili još gore, tko ih je odnio u banke koje imaju svoje tajne.

U hrvatskom  jeziku  pojam talent  znači  darovitost, nadarenost nekog  čovjeka,  glede stvaralaštva i izumiteljstva. Kako izaći iz krize? Najvažnije je poticati ljude s talentima vične stvaralaštvu, koji  će  proizvoditi ili  stvarati izume stvorene za dobivanje patenata. Mora se istači, kako su Sjedinjene Države za patente i žigove (USPTO) izdale 300.678  patenata u 2014 godini, što je najviše u odnosu na bilo koju drugu godinu u povijesti patentnih prijava.

Kada pregledavam neku novu knjigu, onda obično prvo pogledam njezin sadržaj ili indeks,  da vidim  što me interesira, piše li autor  nešto o okolišu i održivosti. U Krugmanovoj  knjizi toga nema, iako spominje u jednoj rečenici, kako bi se novac iz Federalnih rezervi mogao trošiti za poboljšavanje ekoloških uvjeta,  time poboljšavajući i gospodarski oporavak. Za mnoge ekonomiste je Zemlja neiscrpan izvor resursa i sve Ona daje badava. No to nije baš tako .

Nije  samo moje stajalište nego mnogih,  kako se novcem koji proizvodi novac ne može riješiti globalna ekonomska kriza. Nije potrebno čitati aktualne svjetske izvještaje[i] [ii] o stanju  okoliša na Zemlji, kako bi se spoznale  znakovite promjene  u vodi, tlu, atmosferi u bio-raznolikom  biljnom  i životinjskom svijetu. Mnoge promjene u okolišu već  vidimo i osjećamo. U proteklih 40 godina UN i svjetski državnici te različite strukovne organizacije pokušavaju kroz održavanje različitih konferencija, sumita (Rio de Janeiru ,Johannesburg, Agenda 21, Milenijska deklaracija Marrakesh proces), usmjeriti deklaracijama stanovništvo Zemlje prema Održivoj potrošnji i Održivoj proizvodnji i Održivom  razvitku.

Održiva  potrošnja je, prema  definiciji UN-a  :"Korištenje usluga i srodnih proizvoda  za  osnovne ljudske  potrebe,  koje donosi bolju kvalitetu života, a umanjuje korištenje prirodnih resursa i toksičnih tvari kao i emisije otpada[iii] i zagađivača tijekom životnog ciklusa, tako da se  ne ugrozi  potrebe  budućih generacija ".

Održiva proizvodnja je stvaranje dobara i usluga korištenjem postupaka i sustava koji ne zagađuju okoliš, štede  energiju i prirodne resurse,  ekonomični  su , sigurni za  zdravlje  radnika,  zajednice, i potrošača, te društvena  i kreativna  nagrada  za sve radne ljude“[iv]

 Valja napomenuti kako je održivi razvitak koji se često puta spominje političkim govorima,  zapravo  inovacija, koja se sastoji od pet kategorija: štednja roba široke potrošnje, smanjenje i  učinkovita uporaba ili iskorištenja različitih izvora sirovina, recikliranje i oporaba materijala.

Kriza se mora rješavati tako da se paralelno promatraju tri nepoznanice: društvo ,okoliš i gospodarstvo, s dodatnim pojmovima iz  socijalne ekologije

Bilješke:

[i]  http://www.eea.europa.eu/soer,EEA, 2010. The European environment — state and outlook 2010: synthesis. European Environment Agency, Copenhagen.

[ii] GEO 4  United Nations Environment Programme in 2007

Copyright c 2007, United Nations Environment Programme

[iii]  Svaki stanovnik EU je 2006 g. stvorio 524 kg kučnog smeća i 6 tona ostalog otpada.

[iv] Agenda 21 je sveobuhvatni plan djelovanja koje treba poduzeti globalno, nacionalno i lokalno od strane organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, Vlade, a glavne skupine u svakom području u kojem se ljudski utjecaj na okoliš.

Punu provedbu Agende 21, Program za daljnju provedbu Agende 21 i obveze do Rio načela, bili su potvrđeni na Svjetskom samitu o održivom razvoju (WSSD) održan u Johannesburgu, Južna Afrika od 26 kolovoz - 4 rujan 2002.

Što je Marrakech proces? Marrakech Proces je globalni multi-dionički proces za  potporu  i provedbu  održive  potrošnje i proizvodnja (SCP). To je 10-godišnji  program. Prijedlozi ( 10YFP) će biti pregledani od strane Komisije za održivi razvoj (CSD) tijekom 2010/11 godine. Proces odgovara na
poziv Svjetskog  samita o održivom razvoju (WSSD) Johannesburg. http://www.unep.fr/scp/marrakech/pdf/MP%20Flyer%2019.02.10%20Final.pdf

Sjećanje na Luku Ivančić 1940-2015

  

 "Otišo je otac moj polako“ ( Glazba K.Slabinac ,tekst Ž. Krznarić)

Vozimo se  po „Slavoniki“, prema  Podgorač-u   i pomalo sjetno vračaju mi se sjećanja na prvi posjet tom selu prije pedeset godina. Podgorač se danas ne naziva  više selo, nego to je  Općina. U zimi  1963. Luka nas je pozvao na kolinje u to svoje rodno selo.  Mi smo se  radovali, ali  su se radovali našem dolasku  i domaćini . Kada smo bili mladi, posjet Podgoraču bilo  ljeti ili zimi, bio je za nas tada studente veliki  izlet, jer smo  uživali u  svemu,  a naročito  Lukinom  veselju,  kada  nam je pokazivao djedovo gospodarstvo, dvorište,  konje,  blago, svinje  i sve ono pravo slavonsko,  što je danas ostalo samo u nečijem sjećanju. Poslije se stalno kod Luke iz njegovih priča, osjećala    sjeta,  za  životom kojeg nije mogao, a htio je  živjeti,   u svom rodnom selu.  Podgorač  Općina  ima bogatu povijesthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Podgora%C4%8Da,  koju valja pročitati,  kako bi se shvatila  Lukina nostalgija. 

Ne znamo koliko je pamtio oca Filipa, koji je poginuo u drugom svjetskom ratu.  Majka Terezija se preudala i živjela s  mlađim bratom Zvonkom u drugom selu Kršinci, a on je  živio kao dijete  s djedom Lukom i obiteljima stričeva Ivana i Steve, koji su  ga  bezgranično voljeli.  Išao je u pučku  školu u Podgorač i Valpovo.

Valja  istaći, kako je u Valpovačkom godišnjaku od 2000.  dipl .ing Nives Brajaković   sadržajno opisala povijest  Podgoračkog vlastelinstva,  gdje se vidi,  kako su stanovnici Podgorača  u XIX i XX vijeku bili  izloženi  mnogim  tragičnim događanjima. Ti događaji su i  dio povijesti Hrvatske , Slavonije i Lukina života,  o kojima  nam je on nekada i pričao. 

Sadašnji  posjet 14 siječnja 2015.Podgoraču  je  bio vrlo tužan i bolan.  Došao sam zajedno s  Vladimir Tonkovićem , Nedeljko Kujundžićem   na   pogreb  našem  dragom Luki, kojeg neki  poznaju iz pučke  škole,  neki iz  srednje  škole, a neki iz studija i  radnog vijeka, kojeg je  u većini  proveo izvan domovine u  Zenici sa   suprugom Vericom i djecom Olgom i Ivanom. Brat Zvonko u suzama  i boli nam je na karmini,   tako lijepo opisao Lukin  život i radosti, koju  mu je donijela njegova obitelj, a naročito  unuci Frano i Tara.

                                          Luka donji red,  prvi  desno . Apsolventsko  putovanje u Pariz 1964.

Mnogi nose lijepa  i ugodna sjećanja na Luku. Tako Meze Ljudevit  priča: “Luka nam se pridružio negdje u šestom razredu osnovne škole u Valpovu. Stanovao je kod tete Ane udate Čaušić. Uočili smo njegovu ljubav za crtanje, a slušali i njegove priče o Podgoraču,  za kojega je eto ostao vezan dovijeka. U slobodnim aktivnostima u osmom razredu bili smo u tzv. fizičkoj grupi, jer nas je vezalo zanimanje za prirodu i tehniku. Mene je zanimala i povijest pa sam se aktivirao i u povijesnoj grupi. Ne sjećam se koji je bio njegov drugi izbor. Sklonosti za tehniku i povijest usadili su nam naši nastavnici kojih se i danas rado sjećam, primjerice, nastavnicu kemije danas još živuću Stanku Vegar, buduću suprugu generala i ministra Martina Špegelja. Njegovala je praktičan pristup kemiji,  kakav nisam sreo do danas, prateći školovanje djece  i mlađih rođaka. Svakom od nas osigurala je “mini laboratorij” tj.  kutiju s priborom, par epruveta i nešto kemikalija od željezne piljevine, sumpora u prahu, permanganata,  alkohola. Pokuse nismo samo gledali na katedri, nego smo ih paralelno i sami izvodili. Povijest nas je  učio, prije nekoliko godina preminuli prof. Vilko Čuržik, zadnji razrednik i entuzijast za zavičajnu povijest i inicijator za osnivanje zavičajnoga muzeja u Valpovu. Uz put rečeno, mi u povijesnoj grupi smo se i fizički naradili oko prikupljanja,  čišćenja i sortiranja eksponata,  kao i pripreme prostora za muzej u valpovačkom dvorcu,  koji je konačno otvoren, mislim 1957 godine. Radi egzistencijalne “perspektive” umjesto u gimnaziju, upisao sam se u Tehničku školu u Osijeku. Za razliku od Luke  upisao sam elektrotehnički jer kemijski odjel još nije bio otvoren. Par mjeseci nakon toga, otvorio se kemijski odjel i odmah sam se prebacio  u njega  i završio u njemu  srednje  školovanje. Tu negdje su prestali moji kontakti s Lukom. Inače sam za  vrijeme  školovanja u srednjoj škole prakticirao u Belišću u kemijskim pogonima tvornice tanina, suhe destilacije drveta i tada početnoj izgradnji tvornice polu-kemijske celuloze te zaključio ili umislio, da sa samo stečenim znanjem u školi ne bi mogao biti dobar tehničar, te sam poželio usavršavati se na fakultetu . Tu sam se ponovo sreo s Lukom i saznao da je i on kemičar. Na fakultetu se nismo toliko intenzivno družili. Ponovo smo se sreli i popričali na pretprošlom susret u Zagrebu, dok je još mislim bio u Bosni. Na prošlom susretu smo kao zajednički interes otkrili izradu rodoslovlja svojih obitelji. Kako je on svoje radio “pješke”, dogovorili smo se da mu ga prebacim u računalni rodoslovni program i tako je započelo dopisivanje koje je trajalo nešto manje od godinu dana".
  

Luka je silno   želio nastaviti  školovanje u Zagrebu u Tehničkoj  školi na odjelu elektro smjer,  ali taj smjer je bio popunjen i završio je na kemijskom odjelu,  gdje sam ga ja upoznao 1956. godine. Nakon završetka Tehničke škole i Tehnološkog fakulteta u Zagrebu kao diplomirani inženjer radio je u "Saponiji" Osijek a stanovao u Belom Manastiru. Tu je osnovao obitelj s Vericom, gdje im se rodila kći Olgica. Zbog  zajedničkog zaposlenja  Luke i Verice te dobivenog stana,  sele se  u  "jeftinu" Zenicu, jer tada stanovnici Zenice nisu plaćali grijanje!!?? Obitelj se  povećava jer se im rodila  Ivana.  Čudne li koincidencije,  on je ipak bio na kraju obrazovanja povezan sa elektro strukom,  jer   je radio u energetskom kompleksu za   željezaru i grad Zenicu na pripravi vode i goriva. Omekšavanje, demineralizacija i deionizacije vode su vrlo složene kemijske reakcije i procesi , koje su Luki postale okosnica strukovnog djelovanja. Bio je istinski pravi  diplomirani  inženjer strukovan i stručan u svom pozivu, što je nama  i prije  bilo jasno,  jer smo za vrijeme školovanja i studija  često koristili njegove teke, koje su bile iscrpno napisane i pune  preglednih skica i  crteža. Prijavio je sedam inovacije, za koje nije htio primiti novčane naknade, jer je tvrdio, kako je to dio njegova posla. U to vrijeme došla je vlakom velika količina cijevi za  željezaru iz Rusije. Luka  nije htio potpisati dostavnicu, jer nije odgovarala traženoj specifikaciji. Nastao je  veliki spor, koji je doveo do komplikacije, zbog čega su ga  čak nazvali iz ureda predsjednika SFRJ. Tito je telefonski  razgovarao s Lukom. Odgovorio  mu je: "siguran  sam kao inženjer u moj postupak" i dodao napomenu, kako je završio fakultet u Zagrebu. Nakon isprike sa ruske strane, jer je došlo do zabune, budući je pošiljka bila namijenjena za  čeličane u Orsku kraj Urala, Luka je dobio  "Medalju rada" državnu prestižnu nagradu.  
Luka je nosio mnoge vrline,  na koje može biti ponosna njegova Obitelj. Povratak u Požegu za vrijeme Domovinskog rata 1992. nije bio ni fizički ni financijski lak, time da su  još  k tome došle i bolesti koje strpljivo  nosio. Iz Zenice se iselilo ili su iseljeni pretežni dio  Hrvata koji su  živjeli u tom gradu. 
Kada sam ga prije  pet godina, vidio na proslavi 50. Obljetnice velike mature i 50. Obljetnice upisa na Tehnološki fakultet u Zagrebu  sa suprugom Vericom , bio je jako radostan, da  se opet vidimo nakon tako dugog vremena. Luka  je   čak donio kao spomenar iz  srednjo-školskih  vremena  svoju teku iz „SKI“ (Strojevi kemijske industrije), koja je tako pregledno bila  napisana, da čovjek ne vjeruje. Pričali smo o svemu i svačemu: primjerice nalivpero „Pelikan“ i logaritamsko  računalo „šiber“ bili su na kemijskom odjelu  predmeti prestiža, a danas ih đaći ne znaju koristiti. Mi smo zapravo bili školovani  u Tehničkoj  školi da budemo šefovi pogona. Profesori su nam bili inženjeri, koji su stekli svoja iskustva baš u tvornicama. Njegove kolegice Milica, Nada, Dejana i Blaženka iz IV c razreda  KO Tehničke  škole;  opisale su mi Luku ovako: "posebno talentiran, drag mladić, miran i tih, samozatajan u svemu, skroman solidan i krasan  čovjek".
Poslije te 2010. smo  nešto više komunicirali  telefonom ili pismima. Poslao mi je  crteže dvorca u Podgoraču i  Valpovu: 

 Jasno da smo na tim proslavama, evocirali mnoge uspomene, kroz  gledanje  mnogih  fotografija koje je Luka snimao . On je već tada imao je fotoaparat na čemu  mu moramo biti jako zahvalni, jer nam je  fotografijama „obilježio“  našu mladost.

Na njegovom odru bilo je mnogo vijenaca,  bila je  njegova fotografija  koja ga je prikazala veselog lica kakvog smo ga pamtili. Na lesu je bila  i "Medalju rada".
 Na kraju svog  života  Luka je našao svoj mir  na groblju  u  rodnom Podgoraču  neposredno kraj Grobnice  grofa Pavla Pejačevića,  povijesno najglasovitijeg stanovnika Podgorača.  Zbog  grofova Pejačevića  išao sam i naizložbu, koja se održavala lani u Zagrebu,  kako bi Luki poslao neke materijale o toj obitelji. On je dosta vremena, kada je bio bolestan, izučavao  grofove Pejačević od kojih je Ladislav bio i Ban Hrvatske. 
Kada se gleda Podgorač iz  groblja,  koje je na uzvisini, onda se vidi ostatak  zgrade vodotornja i kupališta,  gdje su djeca iz sela  za vrijeme života vlastele morali ići  petkom na kupanje. To mi je ispričao Lukin rođak.

 Pred odrom Luke  i na misi u župnoj  crkvi  Sv Nikole molili  smo: Pomolimo se, Bože,  tvoj Sin nam je Put ,Istina i Život. Pođi,  kršćanska  dušo s ovog svijeta  u  ime Boga Oca svemogućega. 

Za  trajno sjećanje na našeg Luku dodajem još  kiticu od Tina Ujevića:

 Leti  ko lišće što vir ga vije,

za let si, dušo, stvorena:

za zemlju nije, za pokoj nije

cvijet što  nema korjena

Joža 20.1.2015

Trpež i krpež drže svijet

Usporedba RH -Njemačka (izvor Večernjak)

Tam te bude zemla zibala kak dete
Tam v zelenoj zipki domovina spi

https://www.youtube.com/watch?v=wf6WImePPQ0

Na kraju ove kalendarske godine ili mladog ljeta, ljudi dobre volje koji žive u miru,  slozi i radosti slave rođenje  djeteta kojeg nazivamo Božić (mali Bogec) To dijete jest Isus iz Nazareta, koji je počelo naše  kršćanske kulture i vjere. U  ovoj radosti možda ćemo previše  piti i  trošiti.  Pjevat  ćemo     božićne pjesme,   i popijevku  „oko jene hiže“,  koja nam govori kako domovina spi u  zelenoj zipki.

 Procijenimo naše društvo  demografski i ekonomski  u  ovo doba izbora  Predsjednika države. Malo  matematike!  Nasadi  li se 500 bakterija u staklenu  tzv. petrijevu zdjelicu na agar-hranu, onda će se one razmnožiti  za jedan sat na 800 bakterija , dok  će nakon 10 sati njihov broj porasti na pedeset pet  tisuća. Model rasta bakterija računa se prema poznatoj  eksponencionalnoj  funkciji rasta koja se  računa po formuli:   P_t = P₀ e ^rt  gdje je : P₀ početni broj bakterija 500 ,r stopa  porasta bakterija 0,47 za 1 sat, a t vrijeme u satima u kojem se promatra brojčanost bakterija. Primjerice za t=10 sati, broj bakterija narast će P_t=55000. Danas se mogu ova računanja  izvoditi i s pametnim mobitelima,  koji imaju ugrađene  tipke eksponencionalne funkcije e^x i prirodnog  logaritma  ln.  Slovo e je deveto slovo  hrvatske latinice,  koja u ovoj formuli  označuje iracionalan  Eulerov broj  2,71828.. kojeg je „izmislio“ znameniti  matematičar, astronom,  znanstvenik i  filozof  Leonhard Euler (1707- 1783.) On je ustanovio   još i danas važeće   simbole u matematici,  kao što su: ℮, Ʃ , π,  f(x). Za primjer trpljenja  čovjeka, valja spomenuti,  kako je, napisao 40 knjiga, imao trinaestero djece, a  nadživjela  ga samo troje.  Život ga „nosio“ od  Basela  preko Berlina do St Petersburga.  Od 28 godine ostao je bez jednog oka, a poslije 64 godine postao je slijep, bio je veliki vjernik.

Ovu i  slične formule eksponencionalnog  rasta koristi se u velikom broju znanstvenih i tehnički disciplina.  Eksponencionalna  funkcija rasta je osnovni  alat i demografima za određivanje rasta ili pada stanovništva na Zemlji,  državi,  županiji ili gradu, a bankarima  u određivanju vremenske vrijednosti novca.

Dne 28 listopada  2011. na   majčici Zemlji narodio se  7 milijarditi  stanovnik,  dok nas 1987 bilo 5 milijardi i to u vrijeme kada su  se u Zagrebu održavale  svjetske studentske  igre- Univerzijada.  Ako ukucate u ovu adresu: http://www.bbc.co.uk/news/world-15391515 svoj datum rođenja, dobit ćete podatak koji ste po redu naselili Zemlju.  Kada sam se ja narodio,   na svijetu je bilo 2 312 877 186 stanovnika,  a kada se narodio moj unuk, onda je već bilo 6409 613 541 stanovnika. Samo u  dvije generacije dogodio se eksponencionalni rast od 4,09 milijardi ljudi. Ovu funkciju je znao i Thomas Malthus,  koji  je već 1798 godine upozorio,  kako  će  ljudi prenapučiti  Zemlju i pojavit  će se glad.

Kakova je situacija  glede  rađanja i umiranja ljudi u Hrvatskoj? Poslijedni popis stanovništva RH je obavljen 2011. i utvrđen  je broj od 4284889 stanovnika, što  čini  0,61 ‰ promila u ukupnom broju stanovništva Zemlje. Reklo bi se, maleni smo i zanemarivi u svim ekološko-ekonomskim i političkim zbivanjima,  koje se danomice događaju u svijetu. Ipak demografska statistika nas  „upozorava“, da nas ima manje od 2001 godine. s godišnjim mortalitetom 12 ‰ i  natalitetom 10 ‰  pa  nestajemo godišnje s    prirodnom depopulacijom stanovništva  od 2‰  promila. K tome se mora dodati još  godišnju  negativnu migraciju  od 1‰   što čini manjak od troje ljudi  na tisuću stanovnika.  Znači od 2001. do 2011., manje nas je 4437460 - 4284889 = 152571 stanovnika. U  gore navedenoj formuli onaj eksponent r jest prosječna godišnja stopa porasta stanovništva, ali za RH s negativnim predznakom. Pobliže o statističkim metodama procjene kretanja stanovništva RH vidi na ovoj adresi:  http://oliver.efri.hr/~statist/Statistika%20stanovnistva%202%20dio.pdf. gdje se navodi, kako je migracijski saldo Hrvatske u XX. stoljeću iznosio  –1.269.772 stanovnika, što odgovara udjelu od 30,3% stanovništva Hrvatske popisanog 2001. godine.

                                   Porodica  iz doba mojih djedova ,kada se  domovina demografski ojačala.- iz zbirke F. Bahovca 

Prema  EU statistici Hrvatska će imati 2050.godine manje stanovnika nego sada i iznosit će 3,6 milijuna stanovnika. Slično  će se dogoditi sa stanovništvom u trinaest zemalja EU.

U granicama banske  Hrvatske pučanstvo je raslo od 1785. do 1931. od 1200000 do 3100000 i to pod teškim životnim  uvjetima.  „Trpež - krpež“ (strpljivo podnositi trpljenje- stalno krpanje istih hlača)  se očitovao u stanovništvu  kroz  visoki natalitet i visoki mortalitet.  Djece  se rađala mnogo, ali ih je i umiralo mnogo, slično kao i  u vrijeme života Eulera. Primjerice , u župi Sv. Martin 1798. godine rodilo se 182 novorođenčadi, ali je iste godine umrlo i 170 ljudi. Ilustracije radi 2010. godine u toj  župi se rodilo samo 23 a umrlo je 39 ljudi[i] .

Postoji  porast i pad stanovnika po  naseljima  Zagrebačke  županije.   Ta  pojava je uzrokovala iseljavanje ljudi iz sela u gradove u poslijednih  50 godina  što je lijepo vidljivo na priloženoj slici. U Hrvatskoj imamo  mikro i makro  urbanizaciju stanovništva   koja  osiromašuje sela  i zapušta polja i livade. Preko medija stalno slušamo o padu BDP-a i porastu duga u RH  koji je među ostalim čimbenicima uzrokovan i ovim demografskim   negativnim pojavama.

                                                              Porast i pad broja stanovnika po naseljima Zagrebačke županije od 1948 do 2001

Za razumjeti ove pojave dobro je pročitati knjigu: Thomas Piketty  „Kapital u dvedeset  prvom stoljeću, Profil Zagreb 2013. Piketty  je opisao svjetske ekonomske pojave u zadnjih dvjesto godina,  gdje objašnjava zašto je došlo u svijetu  do velike disproporcije između bogatih i siromašnih ljudi. U knjizi ima mnogo lako  čitljivih grafičkih  prikaza i napisana je za   obične ljude, koji imaju  malo matematsko ili ekonomsko znanje. Odmah na početku  knjige  utvrđuje    nejednakost  koju   označava  r>gt;g ( čitaj:  r veće od g ) i  koja sažima  cijelu logiku  knjige,  gdje  je r prosječna godišnja stopa povrata kapitala,  što obuhvaća profite, dividende, kamate ,rente i druge prihode od kapitala. Dok je g stopa rasta ekonomije,  odnosno godišnje povećanje dohotka iz proizvodnje. Ako ratar uzme zajam,   primjerice  za  uzgoj bundeva ili   lubenica,  onda će bankar imati  veću  korist ili stopu  r   od kamata novca nego ratar  g  stopu od dohotka ubranih bundeva. Ako se  uzme još  u obzir, da može biti sušna ili suviše kišovita godina, što ne pogađa bankara,  onda će ta nejednakost  biti još više izražena ,  jer bankar ne nosi nikakav  rizik meteorološki prilika.  Postoji još jedna biološko -matematska „kvaka“ koja pogađa opet ratara. Masa bundeva raste prema funkcijama rasta  sporije  od vremenske vrijednosti novca.  Dok dužina  stabljike  (bučevina)  raste po linearnoj  funkciji (y=x) površina lista raste prema potencijalnoj kvadratnoj funkciji (y=x²) i volumen  (=masa) bundeve raste prema potencijalnoj kubnoj funkciji  (y=x³), dotle  buduća vremenska vrijednost novca,  ukoliko se kontinuirano ukamaćuje, raste po eksponencionalnom  rastu prema funkcija (y=e^x) koja ima najveći prirast  y od navedenih x vrijednosti u spomenutim funkcijama.   Ovdje je x= iˑ• n gdje je i= diskontna stopa, a  n= vrijeme u mjesecima ili godinama. Vrijeme,  koje ne prestaje protjecati u eksponentu različitih kamatnih funkcija,  uvijek bankaru donosi novac, dok dužniku ne mora donositi dohodak. To je jedan od krucijalni faktora,  zašto je r uvijek veći od g i zašto  su se tako namnožile banke, koje lako „daju“ zajmove i kreditne kartice,  a poslije „uzimaju“  svašta. Nije u pitanju koliko mogu bankari davati kredita, nego koliko smiju davati novaca nekom korisniku . Ako se pravilno procijene rizici,  koje će ugovorno biti podijeljeni  između kreditora i investitora,  onda  bankar neće smjeti olako davati novac,  nego  postaje suradnik investitoru. Kamata koja je izražena obično postotnim djelom od glavnice bila je baza lihvarenja  protiv kojeg se borio Isus. 

Grci su slavili začeće djeteta   a   Aristotel  poistovjećuje  kamatu  s   djetetom. Više od 60 parlamentaraca u 20 zemalja u Africi, Južnoj Americi, Sjevernoj Americi i Europi se sastalo kako bi potpisalo "Deklaraciju o pravima obitelji“ ( te je predali glavnom tajniku UN-a, Ban Ki-Moonu), koja potvrđuje da je "obitelj prirodna i osnovna jedinica društva" i da "svi imaju pravo na život, od trenutka začeća do prirodne smrti."

Tijek vremena je lako ugraditi u računalne programe relacijskih  baza podataka banaka ili tele-operatera  koji su po  učestalosti  najveći vjerovnici u mnogim ovrhama. Agresivne i marketinški dobro podešene  ponude tele-operatera  najčešće imaju ovakve  riječi: uživajte uz 50% popusta za samo 1kn/mj  ili uplatite dodatno  x kuna/mj dajemo vam badava još jedan mobitel. Vidim u tramvaju mnogo mladih ljudi  koji „ bulje“ u mobitele i uživaju,  dok im bake ili djedovi  od mirovina  redovito plaćaju x kuna /mj troškove.

Čitamo slušamo i gledamo na TV  kako BDP pada i kako Vlada traži investicije                                               da spasi gospodarstvo.  Duša i srce svake tvrtke  su kreativnost i inovacija  kaže Bog Iger američki poduzetnik. Nije loše pogledati  na ovim web-adresama velike inovatore svijeta  i važeće znanstvenike svijeta s njihovim otkrićima,  kako bi se dobila slika  „planine gospodarstva“  na koju se želimo  penjati ili ne penjati u budućnosti. http://sciencewatch.com/sites/sw/files/sw-article/media/research-fronts-2014.pdf

. http://top100innovators.com/pdf/Top-100-Global-Innovators-2014.pdf

Zgodno je usporediti  RH  sa Njemačkom(vidi grafički prikaz) s nakanom neka se vidi kako  i nismo u svemu "siromaki", ali i s nakanom  o stjecanju spoznaje da se država izgrađuje i s domoljubljem i rodoljubljem uz rad i poštenje. Mali naputak: Ajdemo jedan sat dnevno manje gledati TV i primiti se nekog  posla!

---

[i]  Dragutin Feleter,  Samobor-zemljopisno  povijesna monografija-Meridijani Samobor 2011. Str139

Lean Startup-kako stvoriti proizvod ili uslugu?

Poštovani,

Ovo predavanje je baš za Vas!  Vi ste domaćica, vrtlarica, vlasnik OPG-a ili direktor neke male,   ili velike tvrtke, student , profesor,  dakako i umirovljenik,  ćut ćete nove ideje, koje vam mogu biti korisne. Vođenje poslova na  uspješnom seoskom gospodarstvu je jednako sofisticirani posao.  kao vođenje jedne industrijske proizvodnje. Ideje i metodologije  možete  primjenjivati za vašu korist, bez veze čije su  i odakle dolaze. 

Uz dozvolu Gosp. Robert Obraza, tajnika  našeg Društva inženjera i tehničara Grada Samobora, prenosim Vam sadržaj   posta s  njegovog bloga "Marketing naš svagdanji"
Vidi plakat!

Najava predavanja - Lean Startup 

Globalni tjedna poduzetništva (GEW) ove se godine obilježava od 17. do 23. studenoga, a Društvo inženjera i tehničara Grada Samobora u suradnji sGradskom knjižnicom Samobor i inicijativom Lean Startup Croatia organizira dva predavanja na temu suvremene poslovne paradigme Lean Startup. Predavanja su otvorenog tipa i besplatna za širu javnost pa je dobrodošao svatko koga zanima poduzetništvo, pokretanje vlastitog posla ili želi čuti nove poslovne paradigme (poslovne svjetonazore) koje dolaze iz Silicijske doline.

Predavanja o Lean Startupu

Prvo predavanje na temu „Uvod u Lean Startup“ održava se u srijedu, 12.11.2014. godine u prostoru Gradske knjižnice Samobor s početkom u 18 i 30 sati. O Lean Startup metodologiji i tehnikama govoriti će g. Miro Hegedić, predavač, pokretač startupa „Up4Talk“ i osnivač inicijative LeanStartup Croatia. 

Drugo predavanje na temu „MVP – Minimalno održivi proizvodi“ održati će se tjedan dana kasnije, u srijedu 19.11.2014. godine s početkom u 18 i 30 sati, također u prostoru Gradske knjižnice Samobor. O razvoju i značaju minimalno održivih proizvoda govoriti će g. Ivor Bihar, product menadžer iz tvrtkeDegordian. 

U sklopu predavanja prezentirati će se metodologija i tehnike Lean Startup pristupa te prikazati njihova učinkovitost na primjeru proizvoda hrvatske tvrtkeDegordian (ex iStudio) Ova tvrtka je izvrstan primjer dobre poduzetničke prakse koja je u vrlo kratkom vremenu od četiri godine prerasla hrvatske okvire, otvorila podružnice u Beču, Beogradu i Mostaru te postala partner globalnim tvrtkama Google i Facebook. Samom činjenicom da je Degordian postao i Facebook i Google partner, svrstao se po tom pitanju u sam svjetski vrh, što je izniman uspjeh za jednu hrvatsku tvrtku. Naime, u Europi postoje samo dvije takve tvrtke, dok ih je na svijetu ukupno četiri!  

 No, dok predavanja ne počnu možemo ukratko istražiti što je to Lean Startup.

Lean Startup – nova poslovna paradigma ili uvod u revoluciji poduzetništva 

U posljednje se vrijeme, u svijetu poduzetništva, često govori o pojmu Lean Startup. Etimološki gledano, ovaj pomalo čudan pojam, dolazi iz knjige Erica Riesa „Lean Startup – kako uspješni poduzetnici mijenjaju svijet“, a o kojoj je bilo riječi u jednom od prošlih postova. Etimološki gledano, Lean Startup je sinergija pojmova Lean i Startup. Lean (ili Vitki menadžment) je poprilično dobro razrađen u prijašnjim postovima i predstavlja poslovnu paradigmu koja teži upravljanju poslovnim sustavima na način da se eliminiraju sve nepotrebne radne aktivnosti i procedure koje ne donose vrijednost proizvodu (NVAT i WT aktivnosti). Dakle, da se u organizaciji radi sa što manje „otpada“. Sam pojam Lean Startup Eric Ries, u već navedenoj knjizi, definira kao niz praksi koje su namijenjene kako bi pomogle poduzetnicima osnovati startup. Praktično gledano, radi se o skupu tehnika i metoda, provjerenih u realnim poslovnim uvjetima (temeljenih na načelima Lean menadžmenta), koje bi poduzetnicima trebale olakšati pokretanje poduzetničkog projekta. S druge strane, Ries startup definira kao instituciju osnovanu s ciljem da stvori novi proizvod ili uslugu u uvjetima koje karakterizira velika neizvjesnost. Prema startupu, poduzetnik je svatko tko stvara novi proizvod u vrlo neizvjesnim uvjetima poslovanja, a pri tome nije važno da li radi u vladinim institucijama, neprofitnoj udruzi ili tvrtki u koju ulažu investitori. Dakle, Lean Startup možemo pojmovno odrediti kao organizaciju i/ili instituciju osnovanu u namjeri da stvori nove proizvode i usluge u uvjetima ekstremne nesigurnosti. 

Povijesni razvoj Lean Startupa 

Prikaz metodologije Lean Startupa

Prvi zapisi o Lean Startupu javljaju se 2011. godine, a začetnik ideje bio je Eric Ries. On se, nakon jednog neuspjelog poslovnog pothvata, počeo zanimati za stvaranje metodologije čiji bi cilj bio transformacija postojećih način na koji se stvaraju i lansiraju novi proizvodi na tržište. Kao temelj ove metode korišten je pristup razvijen od strane Riesova profesora Steve Blanka, predavača poduzetništva na Standfordskom sveučilištu, pod nazivom „Customer Development“, a kojeg slobodno možemo prevesti kao “Razvoj korisnika”. Steve Blank je uspješan poduzetnik, pokretač i utemeljitelj nekoliko tvrtki, profesor i investitor koji djeluje u Silicijskoj dolini, a najpoznatiji je po svom originalnom pristupu razvoju startupa temeljenom prvotno na otkrivanju funkcionalnog poslovnog modela, a zatim na institucionalizaciji (stvaranju poslovne organizacije) i razvoju poslovanja. Steve Blank je svojedobno investirao u IMVU startup, tvrtku gdje je Eric Ries bio jedan od suosnivača. Kao investitor, Steve je pred Riesa i kolegu suvlasnika postavio dva uvjeta; prvi uvjet je bio da prilikom rada koriste prethodno spomenutu metodu razvoja korisnika, a drugi da prisustvuju njegovim predavanjima koje je držao na Stanfordu. Ovaj pristup kasnije se pokazao vrlo uspješnim, a startup je uspio napraviti strateški zaokret te postao profitabilna i skalabilna tvrtka.

Kao glavnu razliku između postojećih poslovnih tvrtki i startup projekata, Steve Blank navodi strategiju. Dok postojeće tvrtke ostvaruju poslovanje na temelju prethodno definiranih strategija, planova i ciljeva unutar dobro poznatih poslovnih modela, Lean Startup projekti započinju upravo potragom za održivim modelima poslovanja mijenjajući strategiju prema potrebi (dnevno, tjedno ili mjesečno) kako bi se ostvarili željeni ciljevi i vizija, odnosno stvorilo održivo poslovanje u uvjetima ekstremne nesigurnost.  

Kositi travu kosom je bolje od džogiranja.

Zemlja omogućuje zadovoljenje  potrebe  svakog čovjeka,  ali ne i  ljudsku  pohlepu. 
Mahatma  Gandhi

Prolog. Bog načini svod, i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom. A svod prozva Bog nebo. (Post. 1-7,8) Često gledamo nebo, odakle nam uzastopno  dolaze poplave i suše i pitamo se je  smo li mi ljudi nešto skrivili, je  smo li postali pohlepni, kako je to rekao Gandhi – kojeg su  u Indiji  zvali  „velika duša“?  Je smo  li sadašnje klimatske promjene uzrokovali današnjom industrijskom proizvodnjom, zbog čega se emitira  u atmosferu  suviše ugljičnog dioksida i ostalih  štetnih plinova?  Je li sadašnja koncentracija ugljičnog dioksida  stvarno štetna, ostaje prijepor među  znanstvenicima, kao  i  među običnim ljudima?  U   medijima  postoji sve više diskusija, polemika o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena. Podrugljivo se pita što žele ti eko zanesenjaci?

                                                      Slika (crno bijelo) iz knjige:.Camille Flammarin,"Popularna meteorologija"  izdana godine 1888 Flickr.com.

Polemika. U „večernjaku“  na Raspudičev tekst  o maniji eko –totalitarizma i  opsesiji „energetske  učinkovitosti“, objavljeno je moje  reagiranje pod naslovom: „Kositi travu kosom je bolje od džogiranja“.

Raspudić u svojoj kolumni od 5 rujna „Kratki  espreso“ ,  (redovito je  pratim!),  pod naslovom „Štedljivim usisivačem protiv Putina“ malo ismijava EU- birokraciju,  koja propisuje sve i svašta,  primjerice kako  će usisivač morat  imati 2017. maksimalnu  snagu 900 W.

U članku se proteže glavna misao, kako  se  EU   s besmislenim  kontraproduktivnim  sankcijama  bori protiv Putina,  ali  na drugom kraju upada u maniju  eko –totalitarizma i  opsesiju „energetske  učinkovitosti“.  Raspudić  navodi,   da  ima smisla ograničavati nepotrebnu  potrošnju  energije  kada je riječ o velikim  trošilima,  primjerice  automobilima,  kojima  bi  trebalo  smanjiti snagu na 90 kW,  ali ne treba sitničariti s  žaruljama i usisivačima.

Moj pogled ili „putokaz“ oko  politike sitničarenja  u trošenju energije okrenut je u obrnutom smjeru od Raspudićevog  „putokaza“.  On se boji,  kako  će nastupiti neki totalitarizam,  gdje  će biti mnogo zabrana bilo čega i gubitak  nekih sloboda. 

Moj odgovor je  pitanje: Je li to sloboda, da se umjesto bicikla  koristi auto od 90 kW  ,  koji svega 0,62%   iskoristi  energije  za prijevoz  čovjeka od mjesta  A do B  a ostali 99,38%  energije je čisti  gubitak.

Mi smo robovi  razno raznih sloboda, a u mnogim stvarima i  bježimo od tih sloboda.  Priželjkujemo neku EU ili HR vlast, koja neće biti totalitarna, ali mora imati značajke autoritarnosti.

Zamislite ovu „sitničavost“ kada vam autoritarna Vlast   propiše, da morate ugasiti  računalo i to skroz na skroz, kada ga ne  koristite,  što znači i ono malo „stand  by“ crveno svjetlo. Svima je poznato kako je važno isključivati električne aparate i rasvjetu kada se ne koriste. Prosječna europska domaćinstva  troše  godišnje električnu struju:  433 kWh  za gledanje TV sa satelitskim prijemnikom,  dok PC računalo sa svim svojim dodatnim priključnom opremom troši 342 kWh ,što je sve skupa na razini potrošnje hladionika od  400 kWh .

Ali valja biti  razuman i u potrošnji  energije  kod računala, koji su uključeni na tzv stand by stanje,  nekad čitav dan i noć kao i ostali elektronički aparati.  Znak tog stanja je ona mala crvena svjetiljka snage 0,3 W koja se popne na 3 W zbog gubitaka energije  u transformatorima  računala.  Ako se snaga od 3 W pomnože s 8784 sata koliko ima jedna godina,  onda se dobije potrošena električna energija od 26 kWh. Pomnoži li se 26,3 kWh s faktorom 3 dobije se potrošena primarna energija od oko 80 kWh samo zbog onog  malog crvenog svjetla na računalu. Jedna električna nuklearna centrala u Francuskoj može se zatvoriti, ako  bi svi vlasnici isključili aparate,  kad ih ne koriste iz „stand by“ pozicije. Sva elektro oprema modernog stana troši oko 7300 kWh primarne energija.

Procjena je da je različita komunikacijska i informacijska oprema EU domaćinstva  je 2010. potrošila 170 TWh energije. Ta potrošnja nije sitna za vođenje politike  neke autoritativne vlasti , koja mora znati kako  u EU ima  oko jedna milijarda  elektroničnih uređaja.

Evo i drugi primjer  „manije  ekototalitarizma“.   Ne kositi travu  kosilicama-   mnogo puta godišnje -na travnjacima kraj  kuća,  koji su ekološki sustav!  Zašto? Valja poštivati bioraznolkost i prehrambeni lanac ili eko piramidu (tokovi materije i energije) na travnjacima. Primarni „proizvođač“ je trava,  koja proizvodi  godišnje po četvornom metru 0,47 kg/m²  bio mase (6200 kJ/m² ) kojom se hrane mikro organizmi; bakterije i crvi, uši 0,006 kg/m²  (280 kJ/m² ) Njih  jede krtica ili rovka 0,0001 kg/m²  ( 25 kJ/m²  ), Sova jede rovke i kokoš jede crve i gliste  i na kraju  čovjek jede kokoš i jaje. Čovjek koristi i med i ljekovito bilje, koje dolazi iz biljaka sa travnjaka. Isušivanje vlage iz pokošenih travnjaka je veće nego iz  travnjaka koji imaju normalnu  travu. Kod košnje 300 m² travnjaka potroši se oko 1 litra primarne energije -nafte i proizvede se 2,6 kg ugljičnog dioksida.  Oprostite,  kositi se može  ručno i s kosom, što  je bolje od džogiranja.  Raspudić  u tekstu ismijava  birokrate EU jer se neće smjeti  džogirati i plesati prema njihovim zabranama,  što troši energiju bez svrhe.

Čovjek bilo kojeg svjetonazora ili vjere,  mora u sebi nastojati uzdizati moralne vrline (ćudoredna krepost) prema okolišu u slijedećem smislu: prvo- duboko poštovati svijet i okoliš koji nas okružuje, drugo -dohvatiti  ekološku spoznaju o njem, treće- biti uzdržljiv i umjeren u trošenju izvora života , četvrto -biti  ustrajan u odlučnosti  da se preživi ma kakovi god se neuspjesi pojavljivali. (Golser).

Pogovor

Što ostaje za zaključak čitatelju  pošto pročita navedenu polemiku? Jasno, Raspudić malo

karikira,  dok moje reagiranje isto može izgledati  kao karikatura.  Ali nije.  Ta  tobože  manija  „eko –totalitarizma“  i „energetske  učinkovitosti“  mora  se shvatiti  pozitivno,  pa makar  okoliš  i napor održivosti života u njem,  raspačamo do atoma,  da vidimo gdje smo  i što nam je činiti. Upravo to je cilj  ovog pogovora.

Kada uđete u „Konzum“ tamo se nalazi  više od 95% proizvoda   (povrće i voće, mlijeko, kruh, pića) čije   sirovine se proizvode   ili potječu od fotosinteze. Fotosinteza i stvaranje novih radnih mjesta uzgojem  češnjaka bila je tema prije dvije  godine u ovom blogu http://ekovalen.blogspot.com/2012/05/cesnjak-i-globalizam.html

1) Fotosinteza. Najvažniji izvor energije je sunce. Termokemija nas uči,  da se kroz fotosintezu   pomoću   vode i ugljičnog dioksida stvara glukoza i kisik,  što su  goriva za naše tijelo i glavni sastojci bio mase koja prekriva našu planetu.

        6 CO₂ + 12 H₂O +svjetlost (2825 kJ)→C₆H₁₂O₆ +6O₂ +6H₂O         (1)

Energiju,  koja se naziva entalpija za tu reakciju, daje sunce i to 2825 kJ/mol.  Raslinje na našoj planeti apsorbira  godišnje tu energiju i stvori  6x10¹⁴  kg glukoze ili bio mase. Energija koja je uskladištena u korisnoj formi bio mase  je samo 10¹¹ kJ  i čak  što više nije odmah i lako upotrebljiva. No, čovječanstvo  troši 3x10¹⁷  kJ , a to je 30  milijuna više nego nam sunce dostavi  kroz bio masu. Ono što je danas važno  jest ; milijune godina uskladištena bio masa pretvorila se u mineralna goriva  i plin koji mi sada pohlepno i  nemilice  trošimo kao prvi izvor energije,  bez da mislimo o njihovim rezervama.

            Ugljik kao glavni sastojak mineralnih goriva izgara s kisikom ( jednadžba 2) i daje najveći dio potrebne energije za današnji način  života i ugljični dioksid koji se opet vraća u atmosferu  kao sastavni  element fotosinteze:

         C +O₂ →CO₂   -393,5 kJ/mol            (2)

Reakcija izgaranja ugljika u ugljenu, drvu,  plinu, benzinu je tzv egzotermna reakcija koja daje toplinu  od 393,5 kJ/mol. Predznak minus znači da se kod te reakcije oslobađa toplina , koja nas  grije u zimi iz naših  peći ili ju koristimo u  motoru automobila. Upravo tu toplinu valja  ljudskim naporom i znanjem podesiti i koristiti  tako ( pomoću znanja i procesa  energetske  učinkovitosti)  da nam daje isti učinak i ugodu uz stalno smanjenje potrošnje ugljika ( goriva). Taj  ljudski napor se ne smije relativizirati , karikirati nego poticati !

2) Nuklearna energija. Uran 235 je drugi veliki izvor energije za sadašnju  industrijsku civilizaciju. Europa proizvodi 30% električne energije u nuklearnim centralama. Način dobivanja energije počiva na poznatoj Einstein –ovoj  jednadžbi 3,

           E= mc²        (3)

gdje  je: E =energija u kJ, m=masa u kg c=brzina svjetlosti 3,0x10⁸ m/s

Ako se  1 g urana 235 bombardira s neutronima, onda se on raspada na barijum 142 i kripton 92. Kod tog raspada atoma dolazi do gubitaka mase, koja se pretvorila u energiju od  7,4 x10¹⁰ J.  Tom energijom (primjerice u  NE Krško) grije se voda, stvara se para, koja okreće generatore kao i kod ostalih  termo-električnih centrala. Tehnički rizici kod elektrana od  3000 MW snage se mogu izraziti kroz pojavu radioaktivnog zračenja od 10²⁰  Bq (bekerela) koje postoji u reaktoru  elektrane. No tehničke mjere  sigurnosti su tako velike, da su  mogućnosti nesreća vrlo male kod  nuklearne elektrane i kod spremanja  radioaktivnog otpada, pa se zato i dalje u svijetu  grade  nuklearne elektrane . Valja znati, za utjehu, kako tlo u svakom vrtu 40x10x1 m sadrži  oko 2 kg urana. Uran ulazi u naše tijelo i preko vode koja se crpi iz zemlje.

3) Sunčana energija. Danas aktualna  primjena sunčeve energije jest njezina nisko temperaturna  toplinska konverzija za dobivanje tople vode. Umjesto da kupe automobil mnogi eko-osviješćeni ljudi  instaliraju na svoje krovove kuća solarne kolektore s kojima se  pokriva 60 posto potreba za pripravu tople vode. U Zagrebu se može  dobiti toplina,  preko solarnih sustava  za grijanje vode, od 470 kWh po četvornom metru kolektora.

Kada se vozite  kroz Bavarsku onda se vide mnoge kuće, koje imaju prekrivene  krovove sa sunčanim ćelijama za  izravno dobivanje električne energije. Princip rada ćelija počiva na tzv fotovoltaičnom efektu,  kojeg je već izučavao 1839. Becquerel. Fotoni iz svjetla  unutar solarne ćelije (silicijevi kristali)  oslobađaju elektrone, stvarajući  elektromotornu silu,   koja se očitije kroz napon i električnu  foto struju. Ako se četvorni metar ćelije ozraćuje sunčevom energijom  od 1 kW onda se teoretski može dobiti struja od 40 mA/cm²

Danas kada se   moraju donijeti odluke  oko investicija  gradnji  električnih centrala, valja paralelno uzimati u obzir   kod kreditiranja  instalacija solarnih  kolektora i ćelija  kao i izgradnju  novog  elektro energetskog bloka u Plominu. Vrednije je uštedjeti jedinicu energije nego ju proizvesti! Nije na odmet da se informiramo koliko €  košta   1 kWh električne energije dobiven iz različitih  proizvodnja i izvora,  
Proizvodni troškovi kao  argumenti  važni su  kod donošenje odluka,  ali  postoje i mnogi eksterni troškovi koji se ne smiju olako  "spužvom" političara brisati.
Grafički prikaz troškova zorno prikazuje kako se kreću cijene električne energije ovisno  o vrsti proizvodnje. 

---