Pesticidi i održiva poljoprivreda

1. DDT i  krumpirova zlatica. Tamo negdje 1953. bio sam pučkoškolac kad nam je razrednik donio u razred kolor sliku neke nama nepoznate štetočine naziva krumpirova zlatica. Rekao je kako ćemo svi ići na Varoško polje tražiti tu   štetočinu. Bilo je lijepo vrijeme, krumpir je već bio ogrnjen i nama djeci to je bilo jako zabavno, jer svatko tko nađe tu zlaticu dobit će neku nagradu. Sjećam se,  to prije podne nitko iz mog razreda nije pronašao nijednu zlaticu. Dotad  na našim poljima nije bilo krumpirove zlatice. Pričalo se kako su je Englezi napravili u laboratoriju kako bi Nijemcima otrovali krumpirišta, jer im je krumpir bio glavna hrana.
Kada se zlatica stvarno pojavila posipavali smo krumpirove listove nekim bijelim prahom ili nekom smrdljivom tekućinom čija imena sam poslije doznao - bili su to Lindan i DDT, skupnog  naziva pesticidi1. Kada sam došao u vojsku najprije su me ošišali, a onda su me posipali tom istom bijelom prašinom. Rekli su nam kako je to preventiva protiv ušiju koje su uzročnici  pjegavog tifusa.  U knjizi Narodna čitanka o zdravlju koju je još 1933. godine objavio  dr. Andrija Štampar nalazi se fotografija sela na otoku Krku koje je nestalo zbog malarije, a prenosio ju je na ljude jedan tip komarca tzv. anofeli.

Borba protiv malarije i tifusa počela je proizvodnjom izdržljivih otpornih pesticida koji su danas pronađeni u tkivu mnogih morskih i kopnenih  životinja.  Švicarski kemičar Hermann Müller dobio je 1948. Nobelovu nagradu za otkriće pesticida DDT-ja. No ptice su se trovale od DDT tako da  su im jaja imale meku lupinu i nisu se razmnažale. Danas se neki od tih pesticida ne proizvode, jer je do 2012. godine 179  država ratificiralo dogovor iz  Stokholmske konvencije o pesticidima. SAD, Izrael, Malezija i Italija nisu potpisale tu konvenciju. Kako bi se dobio jedan valjani pesticid  potrebna su  opsežna istraživanja  koja traju oko osam godina, a počinje se s deset tisuća kemijskih spojeva kako bi jedan završio na policama poljoprivrednih apoteka kao pesticid.

U našem rječniku postoj širi pojam sredstva za zaštitu bilja u kojem su kao podsustav navedeni i  pesticidi. Tako primjerice vosak za zaštitu voćaka kod rezidbe je sredstvo za zaštitu bilja, ali nije pesticid.

Božji volek ili buba mara korisna mala  životinjica koja čisti biljke

2.Kupovanje pesticida zakonom određeno. Kod nas je sad zakonski utvrđeno da nitko ne može kupiti sredstvo za zaštitu bilja tko nije završio izobrazba o njihovoj primjeni. U Njemačkoj se to provodi već oko 35 godina. Izobrazba traje deset sati i polaže se pismeni ispit nakon čega se dobiva iskaznica koja nije prenosiva na druge osobe. Polaznici dobivaju priručnik za sigurno  rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja, (221 stranica,74280 riječi) koji se  može skinuti s Interneta. Priručnik bi trebao biti u svakoj  kučnoj biblioteci!! Izobrazba košta od 300 do 400 kuna na što mnogi godrnjaju kako ih netko pljačka. Možda je izobrazba mogla biti jeftinija, ali je nužna, jer smo okruženi s mnogo kemikalija pa čak i otrova koji su opasni kako za ljude tako i za okoliš. Izobrazbom će  postati ekološko pismeni mnogih  bitnih ljude u proizvodnji i preradi hrane.

 Bio sam na izobrazbi  prema Priručniku kojeg su napisali stručnjaci, (dvadeset i jedan) iz Ministarstva poljoprivrede, Zavoda za zaštitu bilja, Instituta za medicinska  istraživanja i medicinu rada i Savjetodavne službe. Priručnik sadrži 13 poglavlja: 1.Propisi EU, 2.Održiva poljoprivreda, 3.Ekološka proizvodnja, 4.Štetni  organizmi bilja i biljnih proizvoda, 5. Sredstva za zaštitu bilja, 6. Primjena,  7.Opasnosti i rizici pri uporabi, 8.Ostaci pesticida, 9. Zaštita voda, 10. Ne ciljani organizmi i bio raznolikost,  11.Rezistentost, 12. Stavljanje na tržište i 13. Strojevi.

EU je izdala Uredbu broj 1107/2009 prema kojoj izrađen HR zakoni o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (NN 25/09 80/13) kako bi se smanjili rizici  kod ljudi od mutagenih, karcinogeni reproduktivno toksičnih te zaštita okoliša od različitih onečišćivača.

3.Održiva poljoprivreda omogućuje stalnu proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda uz
korištenje dozvoljenih kemikalija koje imaju što manji štetni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Ona
počiva na načelima održivog razvoja budući da osigurava hranu, ogrjev i vlakna, uvažavajući
ekonomska i društvena ograničenja koja osiguravaju održivost proizvodnje u kojoj je ekološka
djelotvornost važnija od gospodarske učinkovitosti. Glavni cilj ekološke poljoprivrede je proizvesti hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjajući se na zaštitu i očuvanje okoliša.

Važniji pojmove za lakše razumijevanje i primjenu  pesticida su: integrirana zaštita bilja, biološka raznolikost, travopoljni plodored, konzervacijska obrada tla, čuvanje vode i vlage u tlu, zaštitni usjevi međuusjevi i  žetveni ostaci, gnojidba, drveće i grmlje.

Integrirana zaštita bilja jest racionalna primjena kombinacije bioloških, biotehnoloških, kemijskih ili oplemenjivačkih mjera kultiviranja bilja, pri čemu je uporaba kemijskih sredstava ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održavanje populacije štetnih organizama ispod razine koja može prouzročiti znatnu gospodarsku štetu ili gubitak.

Postoje dvije temeljne skupine mjera zaštite bilja izravne  i neizravne. Izravne mjere zaštite bilja su: mehaničke, fizikalne, biološke, biotehničke, i kemijske mjere. Neizravne mjere zaštite su: agrotehničke  mjere certificirano sjeme otpornih sorti voćaka,  obvezan plodored,  zelena gnojidba, kemijska  analiza tla. Štetni  organizmi bilja i biljnih proizvoda su:kukci, grinje, nematode, puževi, glodavci,ptice, divljač. No postoji još mnogo uzročnika bolesti biljaka kao što su visoke i niske temperature  različiti paraziti gljive, pseudogljive, fitopatogene bakterije, fito plazme  i virusi.

4. Vrste pesticida. Čime uništiti tu gamad  često čujemo: 1.ZOOCIDI – sredstva za suzbijanje ili odbijanje životinja, podijeljeni su u nekoliko skupina:insekticidi – sredstva za suzbijanje kukaca, akaricidi – sredstva za suzbijanje grinja, nematocidi – sredstva za suzbijanje nematoda, limacidi – sredstva za suzbijanje puževa, rodenticidi – sredstva za suzbijanje glodavaca, korvifugi – sredstva za odbijanje ptica od sjemena.2. FUNGICIDI – sredstva za suzbijanje gljiva i pseudogljiva i nekih bakterija uzročnika bolesti.3. HERBICIDI – sredstva za suzbijanje korova 4. Ostala sredstva – regulatori rasta biljaka i pomoćna sredstva. Svatko kao proizvođač pa tako i potrošač pa i trgovac mora znati  kako je karenca   vrijeme u danima  koje mora proći nakon posljednje primjene pesticida. Osobno iskustvo,kada se jedu jagode  ili grožđe onda dolazi ponekad do povraćanja ako se ne pridržavaju pravila  karence koje obično traju od 22 do 42 dana.

Ono  što nam stalno upozorava kako nešto nije u redu s biljkama oko nas su invazivni  korovi kojeg se vidi svugdje kako što je pelinolisni  limundžik ili ambrozija. Izgleda kako su Mađarska u Hrvatska lideri po tom opasnom korovu. Sredstva za zaštitu bilja su: tekuće formulacije, krute formulacije, formulacije za tretiranje sjemena, formulacije bez razrjeđenja, ostale vrste formulacija kao  što su paste i štapići.

5. Prirodne metode.Kako se prirodnim metodama bez kemikalija boriti protiv svih ovih pošasti? Ekološka poljoprivreda i održiva poljoprivreda  uklapaju se u  održivi razvoj  a provode se  s zelenim  žutim i  crvenim mjerama. Zelene mjere  su agrotehničke, biotehničke mehaničke i fizikalne. Žute mjere se koriste kada  zelene  mjere ne uspijevaju a provode se sa sredstvima za  zaštitu  bilja. Crvene mjere su zabranjene u integriranoj i  ekološkoj poljoprivredi.

Institut za zdravlje i sigurnost Rima i Odjel za infektivne i tropske bolesti u Viterbo su proučavali inhibitorni učinak eteričnog ulja Lavandula officinalis na rast korova. Naglašeno je da je ovo eterično ulje ne samo da koči rast korova, ali i utječe na razvoj gljivica i bakterija koje su uključene u rast usjeva. U svjetlu ovih rezultata, eterična ulja su potencijalni pesticidi  koji mogu zamijeniti pesticide i herbicide  iz umjetnih sinteze koji mogu biti  toksični. U Dalmaciji raste biljka buhač koju su ljudi koristili za uništenje buha. Dopušteno je koristiti tvari  biljnog i  životinjskog podrijetla, primjerice  vosak ,lecitin želatina, biljna ulja i piretrin koji je ekstrakt buhača. Kemijsku strukturu piretrina I i piretrina II identificirali su 1924. godine njemački kemičar Hermann Staudinger (1881-1965) i hrvatski znanstvenik Lavoslav Ružička (1887-1976), dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Iz tradicionalne upotreba dopušteno je koristiti spojevi bakra  kao fungicid i baktericid u dozi do 6 kg/ha time da se  čuva od dospijeća u vode. Također i  preporučeno je korištenje sumpora kao fungicida i akaricida (grinje). Biljke same sebi pomažu ako su dobro raspoređene prema svojim svojstvima i bolestima koje se javljaju na njima. Voćnjaci nikada nisu bili od samo jedne vrste voćaka a  gredice povrće valja pomiješati tako da postoji prema neko redu zaštite. U knjizi Bio vrt[i] spominje se kako kadifice izlučuju određene fitoncide koje djeluju protiv nematoda glistaca. U tablici (vidi link navedeni su još neki primjeri).

U priručniku je navedeno a i predavači su isticali važnost čitanja irazumijevanja  sadržaja etikete koje moraju biti na svakom pakovanju pesticida. Na etiketi su navedeni važni podaci kao što su rizici za zdravlje  te koncentracija i doza škropiva kojima se tretira biljka.

Koncentracija je postotak( %) sredstva za zaštitu bilja u vodi (škropivu). Preporučena koncentracija na etiketi nekog sredstva za zaštitu bilja je pokusima provjerena učinkovita koncentracija namijenjena suzbijanju određenog štetnika ili uzročnika biljne bolesti (uz prihvatljiv rizik za primjenitelja, okoliš, korisne i naciljane organizme). Doza je količina sredstva za zaštitu bilja koja se primjenjuje po jedinici površine (ha, m²). Krutim pripravcima dozu iskazujemo u kilogramima (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 kg/ha, 200 g/ha), dok se za tekuće pripravke iskazuje u litrama (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 L/ha, 200 mL/ha). Više o koncentraciji i dozi tvari koje  čovjek unosi u svoje tijelo vidi link.

U priručniku  je navedeno prskanje s prskalicom koju vuće traktor. Pomoću nomograma (viša matematika)  povezane su funkcije doze, koncentracije, tlaka u spremniku gdje je  škropivo, promjer dizne ili sapnica te brzina traktora. Nije  lako odrediti prskanja škropiva bez tablica i nomograma.

6. EU direktiva o nitatima u tlu

Poznato  je što  preopterećenje tla s gnojivima  ima posljedicu pojavi štetnika ali i onečišćenja voda naročito pitkih voda. Zato sada postoje EU direktive za kontrolu nitrata u tlu koje mi slijedimo i koje zapravo opet traže dodatna predavanja koja sam odslušao. Valja  210 kg/ha nitrata smanjiti na 170  pobliže je objašnjeno zakonom. Težimo velim prinosima i dolazi Božja kazna protiv industrijske poljoprivrede koja zapravo uništava ruralni razvoj. Mjere koje moraju biti uključene: Gnojiva organskog i mineralnog podrijetla koriste se u skladu s potrebama biljaka za hranjivima što znači da će se na ¼ površina poljoprivrednog gospodarstva godišnje morati provesti analiza tla. Biti će potrebno voditi evidencije korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu. Na kraju dodajem. Život svih kukaca na Zemlji (koja je zapravo „svemirski brod“) od kojih smo mi neke proglasili štetnicima je dio ukupnog eko sustava koji je bez  čovjeka u ravnoteži. Usporedimo neke kvantitativne brojke na tom brodu o kojem znamo masu hidrosfere, atmosfere i biosfere onda  vidimo kako je ljudi je bilo 1987  godine 5,0 x 10⁹ dok je insekata crva i mrava bilo 3,5 x10³⁰  a bakterija i algi 2,2 x10³³ .Prema tome ti  mali organizmi se trebaju pobuniti protiv nas i to sada i čine, ali  čine to  i od biblijskih vremena kada su polja  hrane napadali skakavi gusjenice.

. Kako tome doskočiti pogledajte što savjetuje FAO. 

 Mnogo hrane propada zbog lošeg gospodarenja u poljoprivredi savjeta i akcija nikada dovoljno!

[i] Marie-Luise Kreuter: BIO VRT ,Marjan tisak 2008 Split

Učinkovito trošenje energije kod zgrada

                      

1. Zahtjevi za građevinu

Građevine  koje je čovjek gradio  od  prapovijesti do danas imale su  različite konstruktivne elemente primjerice: nakupljeno kamenje (piramide) stupove i grede (grčki hramovi) lukovi i svodovi kod mostova ili crkava. Moderno građevno inženjerstvo počinje 1743. kada je papa Benedikt XIV. pozvao tri matematičara, znanstvenika i isusovca Ruđera Boškovića te Jacquiera i Le Soara da pokušaju riješiti pukotine nastale na kupoli katedrale Svetog Petra. Oni su podastrli pismeno stručnjačko mišljenje (slično  certifikatu) na osnovi ispitivanja o uzroku nastalih pukotina te predložili ugradnju  pet vlačnih  metalnih ringova kojima su učvrstili kupolu. Bilo je to rađanje znanstvene discipline statike. Može se reći, kako je na taj način znanost ušla u graditeljstvo koje je dotad počivalo na iskustvima starih  graditeljskih majstora. Danas praksa, teorija i zakoni definiraju zgradu kao jedinstveni proizvod preko temeljnih zahtjeva za građevinu: 1. mehanička otpornost i stabilnost, 2. sigurnost u slučaju požara, 3. higijena, zdravlje i okoliš, 4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, 5. zaštita od buke 6. gospodarenje energijom i očuvanje topline 7. održiva uporaba prirodnih izvora.  U povijesti graditeljstva  u Hrvatskoj vjerojatno će pisati kako se 1936. godine počelo proizvoditi tzv. heraklit,  drveno-cementne ploče koje su se ugrađivale na fasade, stropove i podove kao toplinski izolator čuvaju u zgradi toplinu stvarajući čovjeku i životinji toplinsku ugodu. Isto tako izum polimera polistirena 1930. pa poslije i ekspandiranog polistirena - stiropora 1954. u tvrtki BASF u Njemačkoj odigrao je veliku ulogu u graditeljstvu oko očuvanja topline u zgradama.

Kuća Pinculić potrošnja energije prije  45313 kWh/a,

ista kuća sada s 6965 kWh/a = ušteda od 38348 kWh/a je primjer učinkovitosti.

B. Gospodarenje energijom i očuvanje topline

Prvo, valja zapamtiti neke podatke o energiji. Uvozimo 50% energije koju trošimo na: stanovanje i  zgradarstvo 41 %, transport 31 %, i industriju 28 %. U zgradama javnog i stambenog sektora trošenje energije raspoređeno je ovako: grijanje prostora od 52 do 57 %, priprema tople vode od 9 do 25%, hlađenje oko 4 %, električni uređaji, rasvjeta i uredska oprema od 11 do 16 %. Od stanova  u kojima se danas troši energija 47% je građeno od 1919.  do 1970. godine i u njima se troši godišnje toplinske energije od 230 do 250 [kWh/ (m²·a)] iz čega proizlaze analize kako tu postoji potencijal od 30 % ušteda do 2020. Drugo, energetska učinkovitost ovisi najviše o primjeni toplinske zaštite u zgradama, a prema njihovom obliku i načinu gradnje specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje i hlađenje može se spustiti na razinu od 51 do 95 [(kWh/ (m²·a)]

Gospodarenje energijom i očuvanje topline u zgradama uređeno je Uredbom EU br. 244/2012 i ranijim direktivama Europskog  parlamenta iz kojih proizlaze  HR-zakoni,  propisi i HR-norme koje su koncentrirane u Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama koji važi od 1. siječnja 2016.

C. Tehnički propis i algoritam za provedbu proračuna

Kako bismo mogli nabavljati (i zaduživati se) naša Vlada kao i svaki vlasnik zgrade mora znati kolika je godišnja potrebna toplinske energija za grijanje i hlađenje Q_HC  (kWh/a)  za stanovanje i rad u zgradama. No, racionalno gospodarenje energijom ipak je prvenstveno zadaća svakog potrošača koji  se mora podučavati i priklanjati današnjim izazovnimtrenucima, kada nam po pitanju energije i održivosti nestaje tlo pod nogama. Pitajmo se, kako pomažemo državi.

Tehnički propis (članak 7) zadržava dosta termodinamskih zakona i pojmova iz građevne fizike prema kojem se utvrđuju tehnički zahtjevi: 1. najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, 2. najvećom dopuštenom godišnjom isporučenom energijom po jedinici ploštine korisne površine zgrade, 3. najvećom dopuštenom godišnjom primarnom energijom po jedinici ploštine korisne površine zgrade, 4. najvećim dopuštenim koeficijentom transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, 5. sprečavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta, 6. dopuštenom zrakopropusnošću ovojnice zgrade, 7. najvećim dopuštenim koeficijentima prolaska topline pojedinih građevnih dijelova ovojnice grijanog dijela zgrade i pojedinih građevnih dijelova između grijanih dijelova zgrade različitih korisnika, 8. smanjenjem utjecaja toplinskih mostova, 9. najvećom dopuštenom kondenzacijom vodene pare unutar građevnog dijela zgrade, 10. sprečavanjem površinske kondenzacije vodene pare, 11. učinkovitošću tehničkog sustava grijanja, hlađenja, ventilacije, klimatizacije i pripreme potrošne tople vode, 12. najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom energijom za rasvjetu zgrade, osim obiteljskih kuća i višestambenih  zgrada, 13. razredom učinkovitosti sustava automatizacije i upravljanja zgrade, 14. udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji primarne energije, ako ovim propisom nije drukčije određeno.

Certifikatori koriste različite  algoritme za  proračunavanje toplinskih tokova u zgradama. Najpoznatiji je propisan u normi HRN-EN-ISO-13790

Proračun  godišnje potrebne toplinske energije za grijanje Q _H,nd  izračunava se po jednadžbi:

Q _H,nd = Q_Tr + Q_Ve –η _{H ,gn} (Q_int + Q_sol) [kWh]  koji se vidi u  grafičkom prilogu

gdje su: Q_Tr – izmjenjena toplinska energija transmisijom (kWh); Q_Ve – potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju (kWh); η _H,gn – faktor iskorištenja toplinskih dobitaka (-); Q_int – unutrašnji toplinski dobici zgrade (ljudi, uređaji, rasvjeta) (kWh); Q_sol – toplinski dobici od Sunčevog zračenja (kWh). Pasivno korištenje sunčeve energije je bitno za smanjenje potrošnje goriva. Ljeti valja zasjeniti prozore kako ne bi došlo do pregrijavanja prostora. U tehničkom propisu (tablica 8) naveden je zahtjev za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrade kojim se utvrđuje najveća dopuštena godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Q’’_H,nd [kWh/(m²·a)], najveća dopuštena godišnja isporučena energija po jedinici ploštine korisne površine zgrade E_del [kWh/(m2·a)] te najveća dopuštena godišnja primarna energija po jedinici ploštine korisne površine zgrade E_prim [kWh/(m2·a)] na temelju troškovno optimalnih razina. Pojam troškovno optimalna razina iz Tehničkog  propisa vidi se najljepše iz ovoga primjera; Amortizacija troškova za ugradnju toplinskih fasada ETICS s EPS pločama od 6 cm iznosi 6,9 godina s godišnjim troškovima grijanja od 2,57 €/(m²·a) dok kod 10 cm amortizacija iznosi 6,7 godina, a grijanje 1,78 €/(m²·a).

 Važno  je znati kod zgrada  kakav imaju ili  će imati oblik koji se definira količnikom između volumena i oplošja ovojnice i naziva se  faktor oblika zgrade f₀. Faktor oblika zgrade f₀=A/V (m-1) je važna značajka, jer objedinjuje volumen prostora V (m³) koji treba grijati i oplošje ovojnice A (m²) na koje  se ugrađuje toplinska zaštita za sprečavanje toplinskog toka koji je zapravo gubitak topline. Faktor oblika zgrade je prva veličina kojoj arhitekt mora posvetiti pažnju. Jer, ako se izgradi zgrada koja je nepovoljnog oblika (kocka, valjak, prizma, piramida), nepovoljnog tlocrta i istaka balkona (toplinski most)  onda će to biti vječni arhitektonski grijeh. U istom volumenu čovjek može stanovati, a oplošje zgrade mu može biti različito za 60 %; To dalje znači da  će i troškovi gradnje i grijanja biti 60 % veći. Ilustrativni podatak: za gradnju obiteljske kuće potrebno je primarne energije 638 kWh/m².

  Budući da se najviše topline gubi transmisijom (prijelaz i prolaz) Q_Tr kroz ovojnicu zgrade (fasada, prozori, pod i strop) onda se to izračunava po jednadžbi:

                                                    Q_Tr=A ·U· t· (Θ_a - Θ_u)

Gdje je: 1.oplošje grijanog dijela zgrade A (m²), što je zapravo ukupna ploština[i] građevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog  prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica ili  grijanog dijela zgrade), zatim 2. koeficijent prolaska topline U [W/(m2·K)], koji se određuje za neprozirne građevne dijelove prema normi HRN EN ISO 6946:2008. Koeficijent prolaska topline U objedinjuje toplinska svojstva građevnog materijala i vrstu obodnih konstrukcija  (zida, poda stropa krova) zgrade. Koeficijent U[ii] je bitan za minimalnu toplinsku zaštita koja je propisana (tablicom 1 prilog B). Primjerice, za  fasadni zid to iznosi od 0,3 do 0,6 [W/(m²·K)],   3. Vrijeme korištenja uređaja za grijanje ili hlađenje  t  (h). Grijanje ili hlađenje u našim krajevima može trajati i do  pet ili šest mjeseci, za što je potrebna određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutrašnje projektne temperature Θ_u (⁰C) u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade; Najvažniji utjecaj, na što čovjek ne može djelovati, na godišnju potrebu energije je vanjska temperatura Θ_v.  4. Razlika temperatura (mjerna jedinica⁰C),  unutrašnjeg i vanjskog prostora  je isto utjecajan  faktor za određivanje godišnje potrebne toplinske energija za grijanje i hlađenje zgrade. Kod energetskog certificiranja zgrada, za proračun Q_H,nd koristiti se tzv. kvazistacionarni proračun na bazi mjesečnih vrijednosti prema normi HRN EN ISO 13790. Godišnja vrijednost potrebne toplinske energije za grijanje izračunava se kao suma pozitivnih mjesečnih vrijednosti. Naime, formula koju sam naveo je primjerena za stacionarno stanje prolaza topline kroz ovojnicu zgrada, primjerice tiho vrijeme bez vjetra i sunca.

Problematika racionalne  uporabe energije u zgradama spaja veliki broj tehničkih struka  iz građevinarstva, elektrostrojarstva i meteorologije, koja bi trebala biti jasna i vlasnicima i kupcima neke zgrade. Zato su osnovane mnoge tvrtke za energetsko certificiranje zgrada (uključeno legalizacija i etažiranje) u kojima rade stručnjaci po Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN 48/14, 150/14) koji poznaju struku i zakone te izdaju dokument Iskaznicu energetskih svojstava zgrade.  Obično trošak certificiranja iznosi od 1200 do 1900 kuna za obiteljske kuće. Ako automobil ima  kao osobni dokument  prometnu dozvolu onda i zgrada (stan, obiteljska kuća) treba imati isto, budući da su približno jednaka trošila energije. Ljudi, kroz auto i kuću godišnje troše pojedinačno oko 10.000 kWh/a. Društvo kroz industrijski način života putem proizvodnje i korištenje dobara utječe na okoliš najviše kroz hranu, automobile, kuće i stanove. Iskaznica potrebne energije za grijanje zgrade je sastavni dio dokumentacije o održavanju i unapređivanju bitnih zahtjeva za građevinu. Iskazana je najveća dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade [kWh/(m²a)] i obujma grijanog dijela zgrade [kWh/(m³a)]. Obvezno se prilaže dokumentaciji potrebnoj kod tehničkog pregleda zgrade, a potvrđuju je svojim žigom projektant i izvođač. Iskaznica mora biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlaštenim korisnicima zgrade ili njenog dijela.

D. Podaci iz prakse

Prijedlog mjera za energetsku obnovu vanjske ovojnice (vidi slike) i sufinanciranje mjera energetske obnove od strane Fonda za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost, izradila je tvrtka " Arhitektika projekt" d.o.o. iz Samobora, pod vodstvom ovlaštenog certifikatora  Ivana Bortas.  To je obiteljksa kuća mojeg kuma Marijana Pinculića kod koje su vanjski zidovi zidani klasičnom opekom od 25 cm. Kuća je građena 1950 godine s balkonom koji je tada bio jako moderni elementi zgrada. U ovom slučaju certifikatom se  sugerira skidanje balkona, koji je kao toplinski most poprilično pridonosi nepotrebnom gubitku topline. Zgrada novim mjerama dobiva toplinsku zaštitu cjelokupne ovojnice tako da se na fasadne zidove ugrađuje ETIC fasada s d=15 cm od samogasivog ekspandiranog polistirena. Energetske uštede i smanjenje utjecaja na okoliš su ogromne,  jer se godišnja potrošnja energije od 45313 (kWh/a) snizila na 6965  (kWh/a) a emisija CO₂  će se smanjiti od 22 t na 3,3 t. Investicija od 75000 kn (udio Fonda 30%) se otplaćuje (amortizira) za 6,77 godina. Certifikatori postaju zapravo liječnici zgrada. Kuća  Pinculić iz razreda G prevedene-postala je "zdravija"  u razred B što je navedeno u Iskaznici energetskih svojstava

                                             

Jedan od najčešćih načina zadovoljavanja uvjeta uštede energije i toplinske zaštite vanjskih zidova je ugradnja toplinskih fasada ili povezanog sustava za vanjsku toplinsku izolaciju. Proizvođači materijala za toplinske fasade HUPFAS izdali su priručnik iz kojeg se mogu vidjeti mnogi detalji izrade toplinskih fasada. Prema hrvatskim normama HRN EN 13499 i HRN EN 13500, definicija ETICS-a je sljedeća: sustav izveden na gradilištu koji se sastoji od tvornički proizvedenih elemenata. Isporučuje se od proizvođača kao potpuni sustav i sadrži minimalno sljedeće sustavu prilagođene komponente: mort za lijepljenje i/ili mehaničko pričvršćenje, toplinsko-izolacijski materijal, mort za armaturni sloj, staklenu mrežicu, završno-dekorativnu žbuku. Sve komponente sustava odabiru se ovisno o specifičnosti sustava i podloge.Veliki dio  radnog vijeka provodio sam od 1968. u Samoborki (koja slavi110.Obljetnicu utemeljenje) na  istraživanju  morta i sustava za toplinsku zaštitu pod nazivom "SAMOTERM".

Država treba novčanim olakšicama poticati investitore i vlasnike na ugradnju toplinskih izolatora (smanjenje vrijednosti U koeficijenta) što može biti do 40 % u udjelu troškova rekonstrukcije fasada kako bi se uvozilo manje energije. Važno! Izbježive gubitke energije valja smanjivati do maksimuma. Ne trošiti energiju tamo gdje nije nužno i ne u intenzitetu ili snazi koja nije potrebna. Primjerice, možete čitati i uz specijalnu svjetiljku od 40 W s koncentričnim ili  usmjerenim svjetlosnim snopom. Također, treba obrazovati ljude o gospodarenju energijom u javnim zgradama. To se provodi preko agencija koje organiziraju tečajeve. Više vidi Gospodarenje Energijom (ISGE) UNDP na web-stranici Ministarstva graditeljstva RH.

[i] Ploština=geometrijsko svojstvo ograničene  plohe, mjerna veličina za površinu. Mjerna jedinica je  četvorni metar (m²)

[ii] Za grubu procjenu: U=1 W/(m²K)  je energetska potreba izražena kroz 10 L lož. ulja potrebna za  izgaranje u pećima stvarajući toplinu koja prolazi kroz 1 m² konstrukcija  ovojnica  zgrada  npr. fasada u grijaćoj sezoni npr. u Zagrebu.

[iii] Obiteljska kuća jest stambena zgrada s najviše tri samostalne uporabne cjeline stambene namjene i koja ima građevinsku (bruto) površinu manju ili jednaku 600 m2

Kurikulum i batat

If you always do what you always did

You  will always get what you always got.Albert Einstein

Činite li uvijek ono što ste uvijek činili, uvijek ćete dobiti ono što ste oduvijek dobivali.

Ta mi je uzrečica  zgodna kao uvod u diskusije ili prijedloge  o kurikulumu[i] tj. strukturi  sustava odgoja i obrazovanja u pučkim i gimnazijskim školama. Naime, mi stariji svjedoci smo mnogih strategija koje su se kod nas pisale i prepisivale kroz posljednjih četrdesetak godina pa se bojimo kako će  nam i ovaj  kurikulum dati ono što smo  dobivali ranije, samo  popis želja a  nismo bili zadovoljni realizacijom. Kurikularna reforma je prijedlog, a projekt je započet 1. veljače 2015. kad je napisano i  predloženo 55 dokumenata. Sve je to samo početak realizacije strategije obrazovanja znanosti i  tehnologije. Svi koji imaju ili nemaju informatičku pismenost  pozvani su na sudjelovanje.

1. Što mi se sviđa.

Prvo,  djeca pučkoškolskog uzrasta uče strane jezike bez gramatike - uče napamet  cijele rečenice, što je stara mudrost. Primjerice u navedenoj  pametnoj uzrečici  lako se  nauče najvažnija vremena od dva najučestalija engleska glagola činiti (do) i dobiti (get).

Drugo, ubačena je međupredmetna tema  Održivost i održivi razvoj koji se uči  primjerice kroz prirodoslovne redovite predmete kurikuluma kao što je  Fizika ili  Biologija. Ukupno je  sedam međupredmetnih tema od kojih izdvajam Kako učiti i Poduzetništvo. Međupredmetna tema Održivi razvoj prožima cjelokupni rad. Ostvaruje se u sklopu obaveznih i izbornih predmeta, sata razrednika, integrirane nastave, projekata, terenske nastave i izvannastavnih aktivnosti te je povezana s ostalim međupredmetnim temama i područjima kurikuluma.

2. Što je diskutabilno?

Ima li u kurikulumu mjesta za školske vrtove?

Cvijet sličan slaku batat biljke koja se jede.

 Je li to zastarjelo  pa djeci više ne treba? Evo mojih argumenata: Školski vrtovi usko su vezani s pojmom održivi razvoj. Sve što djeca u petom i šestom razredu nauče u predmetu Priroda - ukupno kroz 122 sata - morala bi  praktično probati i vježbati - na zemlji. U sedmom i osmom razredu Prirode nema, no možda bi  je  trebalo uvesti. Hrana je osnovna ljudska potreba. Nema kruha bez motike. Premalo je sati posvećeno Prirodi. Uvijek se raspravlja kojem predmetu uzeti satove, a kojemu dodati.  To je veliki problem,  jer u Hrvatskoj ima 850 osnovnih škola i pod njima mnogo područnih  na različitim lokacijama, a tu je i ograničenje vremena i novca. Pročitajte što su školski vrtovi značili u povijesti obrazovanja našeg naroda.Inače, projekt „Najljepši školski vrtovi“ nastao je još 1994. godine na poticaj ekološke emisije Prvog programa Hrvatskog radija „Slušaj kako zemlja diše“ urednice Lidije Komes. 

 Odakle namaknuti satnicu za rad u školskim vrtovima koji mnogo više znače nego  vježbaonica ili terenski rad povezan s predmetima  Priroda i Biologija?. Uzmimo kako se parcele za vrt mogu relativno lako kupiti, iznajmiti ili revitalizirati od zapuštenih njiva.

Letimično gledajući nastavni plan s godišnjim brojem sati  po razredima, moglo bi se malo otrgnuti od svih obveznih i izbornih predmeta i preusmjeriti za rad u školskom vrtu od petog do osmog razreda.

Zamislimo, da smo odabrali za premijera Japanca koji ne zna hrvatski jezik i ne poznaje naše povijesne i  ekonomske  prilike i neprilike. Taj Japanac bi vjerojatno najprije proputovao po Hrvatskoj i ustanovio kako su nam resursi nepravilno posloženi. Većina ljudi stanuje u gradovima, a uokolo zjape velike neiskorištene površine zemlje koja se ne obrađuje i nije suvislo povezana nikakvim djelatnostima.  

Japanac bi vjerojatno rekao da treba podesiti nastavne programe kako bi djeca već u školi naučila i zavoljela poljoprivredne poslove. Priznajmo kako smo pojam poljoprivrede (ratarstvo, livadarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo,  povrćarstvo, ishrana stoke, mljekarstvo...)  zapustili, a  usput smo u svijest ugradili odbojnost prema seljaku koji radi  u subotu i nedjelju i  ne može ići recimo mjesec dana na godišnji odmor. Reagirao sam u  „večernjak-u“oproblemu kako je  riječ „seljak“ postalapogrdna (pejorativ) ružna a još ružnije  zvuči kao seljačina kod nekih mediokriteta. Molim pročitajte moje argumente, koji mogu biti putokaz prema potrebi privikavanja djece što prije da osjete kako zemlja diše.Prije 100 godina najbolji tadašnji sveučilišni profesori pisali su kako se treba urediti školski vrt.

Danas futurolozi  ukronologiji  nastajanja znanosti itehnologije ističu green-tech, bio-tech,  digital-tech, nano-tech, neuro-tech  područja  gdje se stvaraju inovacije i otkrića. Prema tome,  školski vrtovi nisu arhaik u obrazovanju, jer u njemu mogu izrasti  mnogi  budući znanstvenici kao presadnice i biti presađeni u različite tehnologije. Evo primjera.

Vratimo se ponovno imaginarnom premijeru Japancu. On bi pohvalio moju  poznanicu dr.  Baru Vinković i njezinu sestru Rezu koje  žive u Zagrebu i revitaliziraju njive iz baštine svojeg  pokojnog oca Josipa u selu Živikama pokraj Slavonskog Broda. Ona mi  šalje pismo u kojem opisuje kako je eksperimentirala s uzgojem batata.  Djelomično prenosim sadržaj pisma:

3. Naša iskustva glede sadnje batata.

Batat je višegodišnja biljka, botanički iz porodice slakova. Podrijetlom je iz Srednje i Južne Amerike, znači to je povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog pojasa. Popularno nosi naziv slatki krumpir iako s njime nema veze, ne formira gomolje kao krumpir već sekundarna zadebljanja korijena. Višekratno oranje dijela okućnice prethodnih je godina obavljano uglavnom zbog uništavanja ambrozije, uvezenog i nadasve invazivnog korova. Međutim, u sezoni 2015. godine, poorano tlo pokušale smo oplemeniti sadnjom, dosad  nepoznatim usjevom - batatom. Ideja je nadošla tijekom  zimovanja u  Gornjem Vrapču, potaknuta teorijom dvoje mladih agronoma kojima se činilo korisno spojiti mladenačku želju i teoriju s jedne strane te obradivu njivu i potrebitu logistiku za čudesnu biljku u mom vrtu  s druge.

Tako je dogovoreno da će agronomi nabaviti nekoliko stotina sadnice, a mi ćemo pripremiti tlo i u agrotehnički primjerenoj sezoni teoriju provesti u djelo.

Sadnja je upriličena u subotu, 9. svibnja 2015. na površini od oko tisuću četvornih metara (pedesetak metara dugačka i oko dvadesetak metara široka) na mehanizacijom oblikovane uzdignute gredice - redove. Po vrhovima gredica sadili smo uzgojene presadnice batata u razmacima od oko 40 cm i s otprilike toliko razmaka među redovima. Oko osamdesetak biljčica posađeno je u jedan red pod crnu najlonsku foliju, a njih petstotinjak posađeno je u šest redova, kasnije malčirano slamom i sijenom.

Suho razdoblje s vrućinom i do 38°C bilježi se neprekidno od sadnje do 23. srpnja 2015. Toga je dana palo malo kiše, bolje išta nego ništa, nedovoljno da ublaži učinak 75 dnevnog suhog i vrućeg ljeta gospodnjega. Vrući dani su se nastavili nizati sve do 17. kolovoza kad je iz prijetećih oblaka pala obilna kiša. Iako se tlo dobro natopilo za mnoge usjeve to je došlo prekasno. Biljke čiji se podzemni plodovi (krumpir, cikla, mrkva, luk) koriste za prehranu

obilna kiša potaknula je na naknadni porast, kao da su počele iznova klijati, što je ubrzalo rokove njihovog vađenja.

Berbu batata ispod folije odgodili smo jer je tlo bilo pretvrdo, a i korijeni su sitniji, pa smo ostavili da najavljena kiša natopi zemlju, a možda i batat naknadno okrupni. U tu svrhu smo skinule foliju (zbrinule ? na lomači !), a vadile smo 3. listopada 2015. Malčiranje travom je zakon u vrtu.    

Batat smo sortirali u tri kategorije - kao krupni, srednje veliki i sitni primjerci. Stavljali smo ih u vreće (za krumpir ili jabuke) mase od oko 10 kg. Ukupno smo ubrali 375 kg i to 284 kg narančastog i 91 kg plavog batata.

Vreće smo slagali u staju na pod prekriven debelim slojem slame te ubrzo tražili potencijalne kupce.

Dogovorno smo dijelili troškove a tako i ostvarenu dobit.

Ugrubo troškovi su bili sljedeći: sadnice 980 kn, folija 150  kn (ukupno 1130  kn – „kooperanti“); usluga obrade terena izrada gredica 500 kn, gorivo 400 kn, odnosno sveukupno 2030 kn.

Koliko smo ukupno prodali i po kojoj cijeni točno ne znamo, budući da smo i mi i naši kooperanti-pomagači ostavljali sebi, za probu prijateljima, a sitni primjerci su dospjeli u napoj (svinje nisu štrajkale). 

Mi smo dobile 1145 kn što je iznos od 8 kuna za kilogram prodano na veliko.

D Zaključak:

Sadnja batata može biti primjer za planiranje, dizajniranje, opažanje i analiziranje rezultata pokusa (DOE Design of eksperiment -  pojam u statistici) u  školskom vrtu.  DOE se koristi i kada se istražuje receptura kruha, gnojiva, novog lijeka, žbuke, oblik avionskog krila ili funkcionalnost mlinca za kavu itd. Prema tomu, djecu od najranijih školskih dana valja učiti da u školskom vrtu mogu izvoditi svoje prve prave pokuse. Japanac bi sigurno pohvalio doktoricu Baru zbog iskorištavanja resursa i pokusa na njivi.

---

[i] Curriculum vitae - životopis koji se prilaže molbama za pristup ispitima na visokim  školama ili  molbama za namještenje.

Win -win

Zagreb je pun automobila, ali  pučke škole se zatvaraju učitelji idu u konobare. A. G. Matoš ,Hrvatski nacionalizam 1913. 

Samo mjena na tom svijetu...
Prije sto godina Matošu, hrvatskom književniku je izgledalo kako je  u Zagrebu puno automobila , jer je tada Zagreb imao zapravo jednu jako prometnu ulicu s nekoliko automobila među kočijama. Mjenjaju li se društvni odnosi prebrzo ili presporo? Novi predsjednik Vlade RH Orešković u svom nastupnom govoru upotrijebio je dva, za naše  prilike   neuobičajena politička izraza fokusirati se prema win-win strategijama (win engl. pobjeda). Nadam se kako će možda u Vladin fokus ući i problematika održivosti.

Win-win znači pobijediti ili pobjeda na kvadrat, ali ne tako da pobjeda bude veličanstvena za pobjednika, primjerice, A igrača nego da od toga ima koristi i protivnik - igrač B. U kolokvijalnom govoru, u win-win situaciji često korist dobiva jedan, ali ne nužno kroz tuđi gubitak. Postoji  šest interakcija  - od pobijediti/pobijediti, do izgubiti/izgubiti u grupno dinamičkim poslovnim ili političkim odnosima između ljudi, organizacija ili država. Poznati  vic lijepo opisuje tu relaciju izgubiti /izgubiti između, recimo, naših seljaka. Zlatna ribica kaže seljaku: dat ću ti sve što  želiš, ali susjedu ću dati dvostruko. Dobro, prihvaćam ponudu, neka mi krepa krava.

Zadatak Vlade je stvaranje uvjeta za fer nadmetanje i pregovaranje gdje se primjerice igrač A sučeljava protiv igrača B. Jedan i drugi žele zadovoljiti svoje interese ili svoje potrebe. Profesor Abraham Maslow[i] tvorac je teorije hijerarhije motiva, gdje je obradio ljudske potrebe pomoću  kojih ljudi usmjeruju svoju  osobnost, djelovanje i ponašanje. Nabrojimo ih: I. fiziološke potrebe, II. sigurnosne potrebe, III. potrebe pripadnosti i ljubavi, IV. potrebe poštivanja i ugleda, V. potrebe za znanjem i razumijevanje, VI. estetske potrebe, VII. potrebe samoostvarenja. Ako se te potrebe stave u grafički prikaz  u relaciji odnosa kod pregovaranja između igrača A i igrača B onda se vrlo lako vide sve kombinacije koje se događaju u odnosima među partnerima.

Struktura  određenje strategije pregovaranja prema potrebama

Grupno dinamičke igre win-win,  čak matematički definirane, popularne su od kraja Vijetnamskog rata u Americi te  se uspješno primjenjuju  na svim društvenim razinama. Win-win igre naglašavaju važnost suradnje, za postizavanje uspjeha, brižnog odnosa i poštivanja svih skupina za razliku od dominacije, egoističnog ponašanja i osobne koristi. Svi igrači su tretirani jednako važnima i vrijednima. Win-win igre često nose etičku poruku brige zaokoliš i holistički pristup životu i društvu. Organizam kao cjelina je vredniji negoli puki zbroj njegovih dijelova. Win-win igre su moćan alat  koji daje ljudima samopouzdanje  u stvaranju  mi-odnosa, pogotovo kod ljudi koji  pate od emocionalne izolacije. Isključuje se oholost,  jer već u Bibliji pronalazimo tekst: Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji  primaju savjet (Izr. 13.10) Promatrajmo igrače A i B u biocenozi naše biosfere koji se također nadmeću između sebe: čovjek-pčela ili čovjek-krava. U obje utakmice imamo win-win situaciju, jer pčela stvara med i oprašuje voćke, dok krava pase travu (čak i ambroziju) i daje mlijeko -najkompletniju hranu za  čovjeka. Među ljudima postoje različite konfliktne situacije  koje valja pregovorima riješiti tako da su oba igrača zadovoljena. Poznata je konfliktna situacija kada majka  želi podijeliti komad torte svojoj djeci. Kako  god  će podijeliti tortu jedno dijete će reći ja sam dobio manje. Majka je mudra  pa kaže neka jedno od vas dijeli, a drugi bira komade torte.

Sustav protivništva

Vraćamo se u Sabor gdje se trebaju donositi zakoni za ostvarivanje općeg dobra. Ali, u Saboru ne vrijede win-win pravila ponašanja nego sustav protivništva[ii] (protimba, opiranje, oprečnost, oporba). Stranke oporbe (igrač B) moraju stvarati što veću pomutnju, pakao, zbrku vladajućoj stranci (igrač A). Njemački filozof Hegel preporučio je kako svaki napredak ovisi o tezi koja ima nasuprotnu antitezu te se njihovim sukobom ili  protivništvom spajaju se u sintezu. Pa i grčki filozof Sokrat je tvrdio kako protivništvo vodi prema mudrosti. Ali, pogledajmo ta filozofska razmišljanja obrnuto prema zdravoj pameti ili na engleskom common sense. Prema sustavu protivništva dolazi se do tvrdnje kako je jedna stranka u pravu već samim tim ako je druga u krivu ili na pogrešnom putu. U realnosti se zna kako obje stranke mogu biti u krivu ili u pravu u isto vrijeme. Intelektualno gledano sustav protivništva dovodi do situacija kada  se pokušavaju kopati rupe u argumentima druge stranke umjesto da istražuju samu bit materije sučeljavanja. Apsurd je kada se na koncu glasa za neki zakon kontra zdrave pameti samo zato  jer je to prijedlog druge stranke. Sustav  protivništva valja prihvatiti kao negativnu pojavu specijalno u područjima ekološke politike ili kada se mora pronaći optimalno i kreativno rješenje poteškoća u kojima sad živimo. Sustav protivništva je razoran za stvaralaštvo kada se od ljudi (vijećnika, zastupnika, dužnosnika) traži da  budu kreativni u rješavanju životnih problema. Za svako područje ljudske aktivnosti postoje neka načela pa tako i za kreativno razmišljanje postoje načela kreativnosti.  Prvo načelo oslobađanja kreativnosti jest ukinuti ubojite fraze (to je skupo... to neće uspjeti... oni su glupi...) kojima se ubijaju novo stvorene ideje. Kad ih čujete, odmah pomišljate kako su neke ideje potpuno lude, no nikad se ne zna kamo će vas luda ideja odvući. To možemo objasniti primjerom: šumar mladu šumu ne čisti odmah već pušta da stabljike narastu, jer se tek onda vidi koje će drvo biti snažnije. Oporba može pridobiti birače ako u Saboru predlaže win-win savjete koji su primjenljivi i donose opću korist, a ne da stalno oponira i uživa u utakmici sustava protivništva pa makar i njima krepa krava. Istodobno dok zastupnici neučinkovito rješavaju probleme troškova života potrošnja energije,  onečišćenje  okoliša raste  preračunato po svakom zastupniku i svakom stanovniku našeg društva. Veseli me što je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije  u Zagrebu (čiji sam bio student) organizirao Treći sajam ideja 2015  što čini sinergiju (win-win) hrvatske industrije i znanosti.

Zaštita podzemnih voda

Fokusirati znači imati sposobnost usredotočiti se na mnoge pojave i odvojiti jedno od drugoga. Fokus  je jasnoća kojom neki optički sustava daje sliku. Kada sam učio fotografirati pomoću starih fotoaparata onda smo ručno podešavali objektive kako bismo dobili  oštru sliku. Danas fotokamere automatski određuju fokuse, ali u svakodnevici, nažalost, nije tako. Fokusirati u običajnom govoru znači staviti nešto u žarište interesa. Pogledajmo sliku iz prošlog posta koja prikazuje neki grad te se fokusirajmo na podzemne vode.  Za mene je win-win situacija čuvanje pitke vode putem  sanacije odlagališta otpada (smetlišta). Ako se  pobijedi u sanaciji odlagališta otpada ili smetlišta onda  će se dobiti pobjeda glede zaštite pitke vode. To se baš sad radi na sanaciji smetlišta u Trebežu o kojemu sam pisao prije dvije godine kako bi se zaštitilo područje oko dva i pol kilometra uokolo izvorišta vode u Strmcu. Projekt sanacije odlagališta neopasnog otpada Trebež sufinancira Europska unija  u okviru  operativnog programa  Zaštita okoliša  s ukupnim iznosom od 99.192.872  kuna. Iznos potpore iz Kohezijskog fonda Europske unije  je 81.330.975  kuna, odnosno ukupno od 85 % prihvatljivih troškova projekta. Projektom će se sanirati neuređeno odlagalište od 37.000 m². Cijelo odlagalište se oblaže glinobetonskom vodonepropusnom dijafragmom debljine 80 cm koja seže 38 metara u dubinu do nepropusnog sloja iznad vodonosnika.Materijal za dijafragmu naziva se TIWODUR koji se mješao na gradilišnom postrojenju. Time  će se postići poboljšanje stanja podzemnih i površinskih voda, poboljšanje stanja ljudskog zdravlja, poboljšanju stanja okoliša u cjelini.
Jadranka Grbinić je 15. II. 2016 održala u Samoboru predavanje o sanaciji odlagališta otpada u Karlovcu čiji početni projekti datiraju još od 1992 godine. Znači, u praksi postoje win-win situacije, ali njihova realizacija odvija se polako za prilike koje nas svakodnevno pritišću.

Globalni ciljevi održivosti

Fokusirajmo se i na  druge vitalne stvari

Pretpostavimo, kako je naš novi predsjednik Vlade prošao kroz svoje  školovanje ili različite treninge, vezano uz temu pospješivanje kvalitete usluge ili proizvoda. Okosnica pospješivanje kvalitete jest kako filtrirati ili odvojiti mnogo trivijalnih stvari i fokusirati se na mali broj vitalnih stvari što se može izraziti jednostavnom funkcijom Y= F(x) koju onda treba obrađivati, mjeriti, donositi odluke. Sanacija odlagališta je vitalna stvar. Koje su još vitalne stvari u nas? Recimo, imamo previše  socijalnih prava koja su nedodirljiva[iii]. Pola troškova sustava socijalne  zaštite odnosi se na mirovine koje iznose 51,2 % dok na zdravstvenu zaštitu otpada 29,6 % za socijalnu skrb 5,4 % za dječje doplatke odvaja se 3,3 % i naknade za nezaposlene 1,7 %. Tko je tu igrač A, a tko B i kako će se dijeliti i rezati torta  zvana rashodovna strana budžeta?. Neka u Saboru bude igrač B Stranka umirovljenika, ali nemamo igrača A  ili stranku koji bi zastupala djecu i roditelje koji se prepoznaju u društvu po dobivanju dječjeg doplatka i ostali nosioci socijalne skrbi. Teško je tvrditi kako su u jednom društvu umirovljenici važniji od djece i zato to treba uzeti u obzir pri rezanju i biranju veličine šnita torte kako bi se dobila win-win situacija. Čitam u jednom izvještaju kako su važna buduća zanimanja njegovanje starijih ljudi, što treba shvatiti igrač B - Stranka umirovljenika kako bi se dobila win-win pobjeda u društvu. Naime, igrač A koji je sada dijete mora odrasti kako bi njegovao igrača B. Važno je jedno od načela održivosti  međugeneracijska solidarnost između mladih i starih ljudi, djedova baka, roditelja, djece unuka kao i budućih nerođenih članova društva.

---

[i] Gerard . Nierenberg: Verhandlugns-traininig, Heyne,  München, 1968, str.59

[ii] Edward de Bono, Word power,Penguin books, New York,  1977, str.9

[iii] Velimir Srića: Hrvatska 2020, Profil 2010, str.35.

Eko gradovi

Eko gradovi

Ako želiš ići brzo, idi sam; ako želiš ići daleko, idi u društvu."(afrička poslovica)

Posipavanje cesta

Konačno smo dočekali snijeg kojem se najviše vesele djeca, ali nije dugo trajao.  No, vijest koja meni izgleda važnija od pojave uobičajenog snijega jest kako zimska služba grada Zagreba ima 14.000 tona soli za posipavanje cesta. To se može protumačiti -  ne bojmo se, neće biti klizavosti. Ali,  posipavanjem cesta solju  onečišćujemo (trujemo?)  tlo i pitke vode. Sol šteti temeljima i zidovima zgrada i pospješuje koroziju metalnih konstrukcija primjerice automobila. Norveška koja izvozi pitku vodu rasipa sol samo po autocestama dok se lokalne ceste, gradske ulice i nogostupi ne posipavaju. Pijesak, dobre zimske gume inavlake za cipele s metalnim šiljcima smanjuju rizik klizavosti.

Neke komune u Njemačkoj  i u Austriji gdje  žive Gradišćanski Hrvati zabranjuju upotrebu soli za posipanje cesta. Rizike između sigurnosti i onečišćenja okoliša valja temeljito još jedanput ispitati i kod nas u Zagrebu.

Gdje su odletjele ptice pjevice?

Zimi brinem za ptice pjevice koje hranimo u našem vrtu. Primjećujem kako ove zime  ima manje vrsta ptica na hranilici negoli ranijih godina. Gdje su ptice? Znam da postoje ptice stanarice, selice i skitalice. Razgovaram o pticama s čovjekom koji mi je prodao suncokret. On tvrdi kako su različiti vatrometi potjerali ili otrovali ptice!? Jesu li tomu uzrok insekticidi (pesticidi) i vatromet ili su ptice možda odletjele na neke druga zdravija staništa?

Nijemo proljeće, genijalna metafora, naslov je knjige koju je 1962. godine objavila američka biologinja  Rachel Carson o borbi čovjeka protiv prirode. Govori o trovanju ptica koje tako lijepo pjevaju u proljeće. Knjiga je imala veliki utjecaj na svijest o primjeni insekticida. Švicarski kemičar Hermann Müller dobio je 1948. Nobelovu nagradu za otkriće pesticida DDT-a koji su u SAD-u zabranili proizvoditi 1972. godine. Hoće li i kod nas biti nijemih proljeća. Kuda su odletjele neke ptice: crvendać, brglijez, batokljun i vuga koje smo godinama zimi hranili u vrtu? Neka to bude samo moj nepotreban strah, jer prema IUCN-ovom crvenom popisu kojim se broje i procjenjuju ugrožene i osjetljive biljke i životinje u opasnosti je oko 15 % svih vrsta ptica

Kako ekološki živjeti u ruralnim ili urbanim mjestima?

Ove dvije zimske zgode naveo sam kako bih se prisilio na mnoge odgovore oko problema  života u gradovima. Zemlja se polako, ali sigurno urbanizira. Živjeti u ruralnom ili urbanom prostoru je pitanje na koje nije lako odgovoriti.  U Njemačkoj 89 % stanovnika živi u gradovima, a u Hrvatskoj oko 60%. Svaki četvrti stanovnik živi u jednom od četiri najveća hrvatska grada - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek. Nije preporučljivo odmah tvrditi bolje je živjeti u gradu zato što je tako u Njemačkoj. Prije donošenja zaključka pogledajmo malo bolje različite procese gradskog života.  u gradu za donošenje zaključaka. Je su li mogući ekogradovi? Teško pitanje, ali time se već dugo bave  urbanisti. Primjerice. Margrit Kennedy napisala je 1986. godine dvije knjige pod naslovom Eko grad[i] odakle sam prekopirao sliku (g TOTH mi je pomogao oko prevoda i formatiranje slike)  koja zorno prikazuje uzročno posljedične procese[ii] kojima čovjek utječe svojim bićem i životom na okoliš u gradu i uokolo njega. 

Povečanu sliku dobijete ako kliknete1

No vratimo se malo opisivanju slike. Strelice  različitih pojava u gradu na slici upućuju nas na takozvani procesni pristup što je temelj stvaranja normi za sustave upravljanja okolišem i kvalitetom proizvoda. Procesni pristup olakšava urbanistima kako objasniti stanovnicima gradova kad se moraju mijenjati njihove strukture. Promatrajmo strelicu više procesa na slici gore lijevo od: klime - zagrijavanje atmosfere, temperaturne inverzije... onečišćenje zraka - čađa, prašina, smog... do zdravlja i bolnice - oboljenje dišnih puteva i  pluća.  Jedna pojava uzrokuje drugu, druga treću i na koncu se dogodi bolest.

Stalno se tvrdi kako ne smijemo probiti granicu za povećanje globalne temperature od 2⁰C

Zna se kako je 1880. globalna temperatura bila 13,60Cdok je 2014. godine bila 14,860C,

a za ovu 2016. godinu se može predvidjeti da će globalna temperatura prema regresijskoj jednadžbi biti GT = -9.8409 + 0.01227(2016) = 14,90⁰C.

Autorica povezuje u ekogradu životno stanište (biotop) te ukupnost svih  živih bića (biocenoza) s ekonomijom i kulturom. Ona propisuje nama već poznate mjere održivosti kao što su toplinska zaštita zgrada, energetska učinkovitost, skupljanje  kišnice, ozelenjavanje gradskih površina (vrtovi) na kojima trebaju živjeti i mnoge ptice i životinje. Kad pokušavamo uspoređivati  život u Berlinu ili Zagrebu onda moramo imati na pameti kako je Zagreb grad čiji stanovnici još pamte neke gradske podobnosti života (besplatan stan, jeftin prijevoz) koje su bile u socijalizmu. Pojam besplatan i dobiti nešto badave je iluzija. Margaret Thatcher je rekla: - Problem sa socijalizmom je što on prije ili kasnije ostane bez tuđeg novca. Sada stan u Zagrebu skuplji je negoli u Berlinu, vjerojatno zbog visokih kamata. Sada već pokojna Margrit Kennedy organizirala je u Splitu  2012. godine savjetovanje o redefiniranju uloge novca u gospodarenju i ustvrdila je kako je u cijeni najma stana u društvenim zgradama udio kamata 77 %. Zna se  kako novac vlada svjetom ali tko vlada novcem?  

Gradovi i planetarne granice

Bilo kako bilo, bogati i siromašni narodi moraju tražiti  putove za olakšanje života u  gradovima. Traže se teorije, koncepti i razumna provedba planova prema ekološkim načelima života u gradovima. To nije lako za današnje gradove koji se guše u prometu i smeću. Urbanisti su skovali novi pojam resiletni gradovi.[iii] Gradovi se odupiru i mijenjaju u  fleksibilnim socijalnim i ekološkim granicama gdje ne samo urbanisti nego i stanovnici moraju stalno učiti nova pravila građenja i života. U navedenoj knjizi navode se primjeri o promjenama mnogih gradova kroz adaptacije, transformacije i ublažavanje mnogih procesa svakodnevnog života. I u Zagrebu je moguće mnogo toga učiniti aktivnim sudjelovanjem u mjesnim odborima. Prijateljinženjer Tvrdeić poslao mi je  tekst i skicu s prijedlogom da se u Zagrebu pospješi promet kružnim željezničkim tokom tako da se izgradi samo jedan kratki krak željezničke pruge od Jankomira do Blata te  stajališta  na cijelom toku pruge.

Znanstvenici su opažanjima i mjerenjem ustvrdili mnoge životne pojave u gradovima kao i na cijelom planetu. Nadalje, to ih je navelo da tvrde kako smo ušli u novu geološku eru -antropocen (Age of Man) koja traje 200 godina u kojoj čovječanstvo utječe na Zemlju slično velikim prirodnim silama. Za ekološke poticaje i djelovanje svakog od nas dobro dolaze (link) predavanja nobelovca Al Gorea i Alexa Steffena koja se vrte na TED-u s hrvatskom titlovima i od kojih se mogu kopirati transkripti. 

Kako prilagoditi i popraviti negativne pojave u gradovima to je tema koju pokušavaju  UN samiti približiti svakom Zemljinom stanovniku preko jednostavnih i razumljivih koncepata i agenda. Kroz posljednjih pedesetak godina ljudima se stalno šalju poruke kako Zemlja  ima ograničene životne resurse koji leže u određenim mjerljivim granicama. Pogledajmo samo ekološka stopala nekih država. Kad bi cijeli svijet živio slično Amerikancima trebalo bi nam pet planeta. Govorilo se i pisalo o prekomjernom stvaranju smeća koje će nas zasuti, o otapanju leda, o klimatskim promjenama, o smanjenju bioraznolikosti. Sjetimo se uzrečice djeluj lokalno misli globalno. Neke poslovice ili mudrosti naših predaka također su dobri koncepti za pokretanje aktivnosti u svrhu poboljšanja života. Primjerice,koncept borbe protiv konzumerizma može se lako objasniti izjavom: Ne kupujte ono što vam ne treba, jer ćete morati prodavati ono što vam treba.

Značajniji pokušaj aktiviranja javnog mijenja je aktualna studija o devet planetarnih granica

koje pružaju znanstvene smjernice za poboljšanje upravljanja životom na planetu. Koncept planetarnih granica je prvi put predstavila 2009. godine skupina 28 uglednih međunarodnih znanstvenika. U 2015. je predstavljena ažurirana verzija. Tvrdi se, ako čovječanstvo ostane unutar tih devet granica možemo nastaviti razvijanje i napredovanje za generacije koje dolaze. Ta studija je upozorenje kako smo probili četiri od devet planetarnih granica koje su  rezultat pritisaka na okoliš od ljudskih (antropogenih) aktivnosti: klimatske promjene, gubitak biosfernog integriteta, promijenjeni bio-geo-kemijski ciklusi dušika i fosfora. Poznati su neki parametri onečišćenja okoliša kao i dopuštene granice kao što je to koncentracija CO₂, ali nisu definirane granice kemijskog onečišćenja zraka tla i vode. Postoje samo mjere za određivanje  utjecaja (onečišćenje, zagađenje) na okoliš, ali ne i dopuštene granice. 

Što treba činiti svatko od nas? Nasumce sam nabrojiostotinjak radnji i procesa koje svatko može provesti ne samo u gradu kako bi olakšao Zemlji da lakše diše. Okoliš je okruženje u kojem grad djeluje uključujući zrak, vodu, tlo, prirodne izvore, floru faunu, ljude i njhove međusobne odnose. Grad ima utjecaj na okoliš svakom negativnom ili pozitivnom promjenom stanja. Arhitekti, inženjeri  i investitori moraju zajednički rješiti problem stanovanja u gradovima i kod toga moraju imati na stalno na pameti kako cijena  energije za grijanje iznosi oko 80 €/MWh, električne energije 300 €/MWh. energija za hlađenje 120 €/MWh i pitke vode 4,5 €/m3 Eko gradove ne možemo postići ako  želim ljeti i zimi imati temperaturu u zgradama +20 Celziusevih stupnjeva.

[i] Margrit Kennedy: Öko-Stadt Band 1 Band 2: Fisher Taschenbuch Verlag 1986. Frankfurt/M

[ii] Riječ proces je definirana u ISO 9000: 2000 kao skup međusobno povezanih aktivnosti koje ulaze transformiraju u izlaze. Ulazi u proces obično su izlazi iz drugih procesa.

[iii] Harald Kegler: Resilienz, strategien &Perspektiven, für die wiederstandsfähige und lernende Stadt, Bau verlag 2014. Berlin